The seventh son of Jacob and Bilhah. The jealous one. He counsels against anger saying that "it giveth peculiar vision." This is a notable thesis on anger.
Popular black magic, Black magic specialist in Pakistan Or Kala jadu expert i...
Tongan - Testament of Dan.pdf
1.
2. VAHE 1
Ko e foha hono fitu ʻo Sēkope mo Bilaá. Ko
e tokotaha meheka. ʻOkú ne faleʻi ʻa e ʻitá
ʻo pehē " ʻoku ʻomi ai ha meʻa-hā-mai
makehe." Ko ha ʻesei ʻiloa ʻeni ʻi he ʻita.
1 Ko e tatau ʻo e ngaahi lea ʻa Tení, ʻa ia
naʻá ne lea ʻaki ki hono ngaahi fohá ʻi hono
ngaahi ʻaho fakaʻosí, ʻi hono teau uofulu mā
nima ʻo e taʻu ʻo ʻene moʻuí.
2 He naʻá ne ui fakataha mai ʻa hono fāmilí,
ʻo pehē: Tokanga ki heʻeku ngaahi leá, ʻa
kimoutolu ʻa e ngaahi foha ʻo Tení; pea
tokanga ki he ngaahi lea ʻa hoʻo tamaí.
3 Kuó u fakamoʻoniʻi ʻi hoku lotó, pea ʻi
heʻeku moʻuí kotoa, ʻa e moʻoni ko iá
pea ʻoku lelei mo fakahōifua ki he ʻOtuá ʻa
e ngāue ʻataʻatā peé, pea ʻoku kovi ʻa e loí
mo e ʻitá, koeʻuhí he ʻoku nau akoʻi ki he
tangatá ʻa e faiangahala kotoa pē.
4 Ko ia ʻoku ou pehē ai kiate kimoutolu, ʻe
heʻeku fānaú, ʻi he ʻahó ni, naʻá ku
fakapapau ʻi hoku lotó ʻa e pekia ʻa Siosefa
ko hoku tokouá, ʻa e tangata moʻoni mo
leleí. . . .
5 Pea naʻá ku fiefia ʻi hono fakatau atu iá,
koeʻuhí he naʻe lahi hake ʻa e ʻofa ʻa ʻene
tamaí kiate iá ʻiate kitautolú.
6 He naʻe pehē mai kiate au ʻe he laumālie
ʻo e meheká mo e vainglory: ʻOkú ke ʻaati
foki mo hono fohá.
7 Pea naʻe ueʻi hake au ʻe ha taha ʻo e
ngaahi laumālie ʻo Peliatá, ʻo pehē: Toʻo ʻa
e heletā ko ʻení, pea tāmateʻi ai ʻa Siosefa:
ʻe pehē pē ʻa e ʻofa ʻa hoʻo tamaí kiate koe
ʻo ka ne ka mate.
8 Ko ʻeni ko e laumālie ʻeni ʻo e ʻitá naʻá ne
fakalotoʻi au ke u laiki ʻa Siosefa ʻo hangē
ha lēpatí ʻokú ne laiki ha kiʻi tamasiʻi.
9 Ka naʻe ʻikai tuku ia ʻe he ʻOtua ʻo ʻeku
ngaahi tamaí ke tō ki hoku nimá, koeʻuhí ke
u ʻiloʻi toko taha pē ia ʻo tāmateʻi, pea ʻai ke
fakaʻauha ha faʻahinga hono ua ʻi ʻIsileli.
10 Pea ko ʻeni, ʻe hoku fānau, vakai ʻoku ou
mate, pea ʻoku ou fakahā kiate kimoutolu ʻa
e moʻoni, kapau ʻe ʻikai te mou taʻofi ʻa
kimoutolu mei he laumālie ʻo e loí mo e ʻitá,
pea ʻofa ki he moʻoní mo e kātaki fuoloá te
mou ʻauha.
11 He ko e ʻitá ko e kui, pea ʻoku ʻikai tuku
ha taha ke ne mamata ki he fofonga ʻo ha
tangata ʻoku moʻoni.
12 He neongo ko ha tamai pe faʻē ia, ka
ʻokú ne ʻulungāanga ʻaki kinautolu ʻo hangē
ko honau ngaahi filí; ka ko ha tokoua ia, ka
ʻoku ʻikai te ne ʻiloʻi ia; neongo ko ha
palōfita ia ʻa e ʻEikí, ka ʻokú ne talangataʻa
kiate ia; ka ko e tangata māʻoniʻoní, ʻoku
ʻikai te ne tokanga kiate ia; neongo ko ha
kaungāmeʻa, ʻoku ʻikai ke ne tali ia.
13 He ʻoku fālute ia ʻe he laumālie ʻo e ʻitá
ʻaki ʻa e kupenga ʻo e kākaá, pea fakakuihi
hono matá, pea ʻoku fakapōpulaʻi ʻa hono
ʻatamaí ʻi he loí, mo foaki kiate ia ʻa ʻene
meʻa-hā-mai makehé.
14 Pea ʻoku fālute ai ia ʻe hono fofongá? ʻ I
he tāufehiʻa ʻ i he lotó, koeʻuhi ke meheka
ai ki hono tokouá.
15 He ko e meʻa ʻoku kovi ʻa e ʻitá, ʻe
heʻeku fānau, he ʻoku fakahohaʻasi ʻe ia ʻa e
laumālié pē.
16 Pea ko e sino ʻo e tangata ʻitá ʻokú ne
ngaohi ʻe ia ʻa hono sino ʻoʻoná, pea ʻoku
maʻu ʻe hono laumālié ʻa e pulé, pea ʻokú ne
foaki ki he sinó ʻa e mālohi ke ne fai ʻa e
angahala kotoa pē.
17 Pea ʻo ka fai ʻe he sinó ʻa e ngaahi meʻá
ni kotoa pē, ʻoku fakatonuhiaʻi ʻe he
laumālié ʻa e meʻa ʻoku faí, he ʻoku mamata
ia ʻoku ʻikai totonu.
18 Ko ia ia ʻoku ʻita lahi, ʻo kapau ko ha
tangata mālohi ia, ʻokú ne maʻu ha mālohi
ʻoku konga tolu ʻi hono houhaú: taki taha ʻi
he tokoni ʻa ʻene kau tamaioʻeikí; pea ko
hono uá ʻi heʻene koloá, ʻa ia ʻokú ne
fakalotoʻi mo ikunaʻi taʻetotonu ai ia; pea ko
hono tolú, ʻokú ne ngāueʻi ʻa e koví ʻi
heʻene maʻu hono mālohi fakanatulá.
19 Pea neongo ʻoku vaivai ʻa e tangata ʻitá,
ka ʻokú ne maʻu ha mālohi ʻo liunga ua ʻa e
meʻa ʻoku ʻi natulá; he ʻoku pule maʻu ai pē
ʻa e houhaú ki he faʻahinga peheé ʻi he
maumau-laó.
3. 20 ʻOku ʻalu maʻu ai pē ʻa e laumālie ko
ʻení mo e loi ʻi he nima toʻomataʻu ʻo
Sētané, koeʻuhí ke lava ʻo fai ʻa ʻene ngaahi
ngāué ʻi he angakovi mo e loi.
21 Ko ia, ʻai ke mahino kiate kimoutolu ʻa e
mālohi ʻo e houhaú, pea ʻoku taʻeʻaonga ia.
22 He ʻoku muʻomuʻa ia ʻi he meʻa kotoa pē
ʻoku fakatupu ʻita ʻi he lea; pea ʻi he ngaahi
ngāué ʻokú ne fakamālohiʻi ai ʻa ia ʻoku ʻitá,
pea ʻoku hanga ʻe he mole māsila ʻo
veuveuki ʻa ʻene fakakaukaú, pea ʻoku pehē
ʻene ueʻi hake ʻa hono laumālié ʻi he fuʻu
ʻita lahi.
23 Ko ia ai, ʻi he taimi ʻoku ʻi ai ha taha.
ʻoku lea talatalaakiʻi ʻa kimoutolu, ʻoua naʻa
ueʻi ʻa kimoutolu ke ʻita, pea kapau ʻe
fakahikihikiʻi ʻa kimoutolu ʻe ha taha ko e
kau tangata maʻoniʻoni, ʻoua naʻa hiki hake
ʻa kimoutolu: ʻoua naʻa ueʻi ʻa kimoutolu ke
mou fiefia pe fakaliliʻa.
24 He ʻoku muʻomuʻa ia ʻi he fanongó, pea
ʻoku pehē ʻa e fiefia ʻa e ʻatamaí ke ʻiloʻi ʻa
e ngaahi meʻa ʻoku fakatupu ʻitá; pea ʻi
heʻene laka fakaʻita atú, ʻokú ne pehē ʻokú
ne ʻita moʻoni.
25 Kapau te mou tō ki ha mole pe fakaʻauha,
ʻe ʻeku fānau, ʻoua naʻa mou faingataʻaʻia;
he ko e laumālie pē ko iá ʻokú ne ngaohi ʻa
e tangatá ke holi ki he meʻa ʻoku ʻauʻauhá,
koeʻuhí ke laka fakaʻita atu ia ʻi he
faingataʻá.
26 Pea kapau te mou tuku ke mole taʻeloto,
pe taʻeloto ki ai, ʻoua naʻa mou
fakamamahiʻi; he ʻoku tupu mei he
fakamamahi ʻa e houhaú ʻi he loí.
27 ʻIkai ngata aí, ko e anga-pauʻu ʻe uá ko e
houhau ʻi he loí; pea ʻoku nau fetokoniʻaki
ke veuveuki ʻa e lotó; pea ʻo ka hohaʻa maʻu
ai pē ʻa e laumālié, ʻoku mavahe ʻa e ʻEikí
mei ai, pea pule ki ai ʻa Pelia.
VAHE 2
Ko ha kikite ki he ngaahi angahalá, pōpulá,
mahaki fakaʻauhá, mo e totongi huhuʻi
taupotu taha ʻo e puleʻangá. ʻOkú na kei
talanoa pē ki ʻĪteni (Vakai, veesi 18). ʻOku
fakaofo ʻa e veesi 23 ʻi he maama ʻo e kikité.
1 Ko ia, tokanga ki heʻeku fānaú, ʻa e
ngaahi fekau ʻa e ʻEikí, pea tauhi ʻEne fonó;
ʻalu mei he houhau, pea fehiʻa ki he loi,
koeʻuhi ke ʻafio ʻa e ʻEiki ʻiate kimoutolu,
pea ʻe lava ʻa Pelia ʻo hola meiate
kimoutolu.
2 Lea moʻoni takitaha ki hono kaungāʻapí.
Ko ia ʻe ʻikai te mou tō ki he houhaú mo e
puputuʻú; ka te mou nofo melino, ʻo maʻu ʻa
e ʻOtua ʻo e melinó, pea ʻe pehē pē ʻa e ʻikai
ikunaʻi ʻa kimoutolu ʻe ha tau.
3 ʻOfa ki he ʻEikí ʻi hoʻo moʻuí kotoa, pea
ke mo feʻofaʻaki ʻaki ʻa e loto moʻoní.
4 ʻOku ou ʻiloʻi te mou ʻalu mei he ʻEikí ʻi
he ngaahi ʻaho fakaʻosí, pea te mou
fakatupu ʻita kia Līvai, pea tauʻi ʻa Siuta; ka
ʻe ʻikai te mou ikuna ʻa kinautolu, he ʻe
tataki ʻa kinautolu ʻe ha ʻāngelo ʻa e ʻEikí
fakatouʻosi; he ʻe tuʻu ʻiate kinautolu ʻa
ʻIsileli.
5 Pea ʻo ka mou ka ʻalu mei he ʻEikí, te
mou ʻaʻeva ʻi he kovi kotoa pē pea fai ʻa e
ngaahi anga-fakalielia ʻa e kau Senitailé, ʻo
feʻaluʻaki ʻi he hili ʻa e kakai fefine ʻo e kau
maumau-laó, ka ʻi he fai angahala kotoa pē
ʻoku ngāue ʻiate kimoutolu ʻa e ngaahi
laumālie ʻo e fai angahalá.
6 He kuó u lau ʻi he tohi ʻa ʻĪnoké, ʻa e
māʻoniʻoní, ko ho pilinisi ko Sētané, pea ʻe
faʻufaʻu ʻa e laumālie kotoa pē ʻo e fai
angahalá mo e hīkisiá ke ʻalu maʻu pē ki he
ngaahi foha ʻo Līvaí, ke ngaohi kinautolu ke
nau faiangahala ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí.
7 Pea ʻe ʻunuʻunu atu ʻa hoku ngaahi fohá
kia Līvai, pea fai angahala fakataha mo
kinautolu ʻi he meʻa kotoa pē; pea ʻe
mānumanu ʻa e ngaahi foha ʻo Siutá, ʻo vete
ʻa e ngaahi koloa ʻa e kau tangata kehé ʻo
hangē ko e fanga laioné.
8 Ko ia ʻe taki atu ʻa kimoutolu ki he nofo
pōpulá, pea te mou tali ai ʻa e ngaahi
mahaki fakaʻauha kotoa pē ʻo ʻIsipité, pea
mo e ngaahi kovi kotoa pē ʻo e kau Senitailé.
9 Pea ʻi hoʻo foki ki he ʻEikí te ke maʻu ʻa e
ʻaloʻofá, pea te Ne ʻomi koe ki Hono potu
toputapú, pea te Ne foaki ʻa e nongá kiate
koe.
4. 10 Pea ʻe tuʻu hake kiate kimoutolu mei he
faʻahinga ʻo Siutá pea mo Līvaí ʻa e
fakamoʻui ʻa e ʻEikí; pea te ne tauʻi ʻa Peliar.
11 Pea fai ha tautea taʻengata ki hotau
ngaahi filí; pea ko e pōpulá te ne toʻo mei
pēlia ʻa e laumālie ʻo e kau māʻoniʻoní, ʻo
fakatafoki ʻa e loto talangataʻá ki he ʻEikí,
pea foaki kiate kinautolu ʻoku ui kiate ia ʻa e
melino taʻengatá.
12 Pea ʻe mālōlō ʻa e kau māʻoniʻoní ʻi
ʻĪteni, pea ʻi he Selūsalema Foʻoú ʻe fiefia
ʻa e kau māʻoniʻoní, pea ʻe hoko ia ki he
fakalāngilangi ʻo e ʻOtuá ʻo taʻengata.
13 Pea ʻe ʻikai ke toe kātakiʻi ʻe Selūsalema
ʻa e fakaʻauhá, pea ʻe ʻikai taki pōpula ʻa
ʻIsileli; he ʻe ʻi he lotolotonga ʻo iá ʻa e
ʻEikí [moʻui ʻi he lotolotonga ʻo ha kakai],
pea ʻe pule ki ai ʻa e Tokotaha Māʻoniʻoni
ʻo ʻIsilelí ʻi he loto-fakatōkilalo mo e
masiva; pea ko ia ia ʻe tui kiate Iá, ʻe pule ʻi
he lotolotonga ʻo e tangatá ʻi he moʻoní.
14 Pea ko ʻeni, manavahē ki he ʻEikí, ʻa
ʻeku fānau, pea tokanga telia ʻa Sētane mo
hono laumālié.
15 ʻUnuʻunu atu ki he ʻOtuá pea ki he
ʻāngelo ʻoku taukapo maʻamoutolu, he ko
ha fakalaloa ia ʻi he vahaʻa ʻo e ʻOtuá mo e
tangatá, pea te ne tuʻu hake ke fakafepakiʻi
ʻa e puleʻanga ʻo e filí koeʻuhí ko e melino
ʻa ʻIsilelí.
16 Ko ia ʻoku vēkeveke ai ʻa e filí ke
fakaʻauha ʻa kinautolu kotoa pē ʻoku ui ki
he ʻEikí.
17 He ʻokú ne ʻiloʻi ʻe fakangata ʻa e
puleʻanga ʻo e filí ʻi he ʻaho ʻe fakatomala ai
ʻa ʻIsilelí.
18 He ʻe fakamālohia ʻa ʻIsileli ʻe he
ʻāngelo ʻo e melinó, ke ʻoua naʻa tō ia ki he
faingataʻa ʻo e koví.
19 Pea ʻe hoko ia ʻi he taimi ʻo e maumau-
fono ʻa ʻIsilelí, ʻe ʻikai mavahe ʻa e ʻEikí
meiate kinautolu, ka te Ne liliu ʻa kinautolu
ki ha puleʻanga ʻoku fai ki Hono finangaló,
he ʻe ʻikai tatau ha taha ʻo e kau ʻāngeló mo
ia.
20 Pea ʻe ʻi he potu kotoa pē ʻa Hono huafá
ʻi ʻIsileli, pea ʻi he lotolotonga ʻo e kau
Senitailé.
21 Ko ia, mou tauhiʻi ʻa kimoutolu, ko ʻeku
fānau, mei he ngāue kovi kotoa pē, pea
tekeʻi atu ʻa e houhaú mo e loi kotoa pē, pea
ʻofa ki he moʻoní mo e kātaki fuoloá.
22 Pea ko e ngaahi meʻa ʻa ia kuo mou
fanongo mei hoʻomou tamaí, ʻoku mou
foaki foki ia ki hoʻomou fānaú koeʻuhí ke
tali ʻa kimoutolu ʻe he Fakamoʻui ʻo e kau
Senitailé; he ʻokú ne moʻoni mo faʻa kātaki
fuoloa, ʻo angamalū mo fakatōkilalo, pea
ʻokú ne akonaki ʻaki ʻene ngaahi ngāué ʻa e
fono ʻa e ʻOtuá.
23 Ko ia, ke ke mavahe mei he taʻe-
māʻoniʻoni kotoa pē, pea pīkitai ki he
māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá, pea ʻe fakamoʻui ʻa
ho matakalí ʻo taʻengata.
24 Pea tanu au ʻo ofi ki heʻeku ngaahi tamaí.
25 Pea ʻi he ʻosi ʻene lea ʻaki ʻa e ngaahi
meʻá ni naʻá ne ʻuma kiate kinautolu, ʻo ne
mohe ʻi heʻene fuʻu motuʻá.
26 Pea naʻe tanu ia ʻe hono ngaahi fohá, pea
hili iá naʻa nau fua hono ngaahi huí ʻo tuku
ia ʻo ofi kia ʻĒpalahame, mo ʻAisake, mo
Sēkope.
27 Ka neongo iá, naʻe kikite ʻa Teni kiate
kinautolu ʻe ngalo ʻiate kinautolu ʻa honau
ʻOtuá, pea ʻe mavahe ʻa kinautolu mei he
fonua ʻo honau tofiʻá pea mei he faʻahinga
ʻo ʻIsilelí, pea mei he fāmili ʻo honau hakó.