“And Pharaoh called Joseph's name Zaphnathpaaneah; and he gave him to wife Asenath the daughter of Potipherah priest of On. And Joseph went out over all the land of Egypt.” GENESIS 41:45
The Book of Tobit, also known as the Book of Tobias, is a 3rd or early 2nd century BC Jewish work describing how God tests the faithful, responds to prayers, and protects the covenant community.
Although this Gospel is, by some among the learned, supposed to have been really written by Nicodemus, who became a disciple of Jesus Christ, and conversed with him; others conjecture that it was a forgery towards the close of the third century by some zealous believer, who observing that there had been appeals made by the Christians of the former age, to the Acts of Pilate, but that such Acts could not be produced, imagined it would be of service to Christianity to fabricate and publish this Gospel; as it would both confirm the Christians under persecution, and convince the Heathens of the truth of the Christian religion.
This document summarizes the teachings of a father to his children. It discusses physiology and living righteously. The father teaches his children about the human body and how God created everything for good purposes. He encourages them to do good works with faith in God and avoid sinful acts. The father warns his children against following the examples of Sodom and Gomorrah, who were destroyed by God for their wickedness. He assures his children that if they obey God, they will be protected from harm.
The Book of Judith is a deuterocanonical book included in the Septuagint and the Catholic and Eastern Orthodox Christian Old Testament of the Bible but excluded from the Hebrew canon and assigned by Protestants to the apocrypha. Judith with the Head of Holofernes – painting by Lucas Cranach the Elder
The Epistle of Ignatius to the Philadelphians is an epistle attributed to Ignatius of Antioch, a second-century bishop of Antioch, and addressed to the church in Philadelphia of Asia Minor. It was written during Ignatius' transport from Antioch to his execution in Rome.
The Book of Tobit, also known as the Book of Tobias, is a 3rd or early 2nd century BC Jewish work describing how God tests the faithful, responds to prayers, and protects the covenant community.
Although this Gospel is, by some among the learned, supposed to have been really written by Nicodemus, who became a disciple of Jesus Christ, and conversed with him; others conjecture that it was a forgery towards the close of the third century by some zealous believer, who observing that there had been appeals made by the Christians of the former age, to the Acts of Pilate, but that such Acts could not be produced, imagined it would be of service to Christianity to fabricate and publish this Gospel; as it would both confirm the Christians under persecution, and convince the Heathens of the truth of the Christian religion.
This document summarizes the teachings of a father to his children. It discusses physiology and living righteously. The father teaches his children about the human body and how God created everything for good purposes. He encourages them to do good works with faith in God and avoid sinful acts. The father warns his children against following the examples of Sodom and Gomorrah, who were destroyed by God for their wickedness. He assures his children that if they obey God, they will be protected from harm.
The Book of Judith is a deuterocanonical book included in the Septuagint and the Catholic and Eastern Orthodox Christian Old Testament of the Bible but excluded from the Hebrew canon and assigned by Protestants to the apocrypha. Judith with the Head of Holofernes – painting by Lucas Cranach the Elder
The Epistle of Ignatius to the Philadelphians is an epistle attributed to Ignatius of Antioch, a second-century bishop of Antioch, and addressed to the church in Philadelphia of Asia Minor. It was written during Ignatius' transport from Antioch to his execution in Rome.
The seventh son of Jacob and Bilhah. The jealous one. He counsels against anger saying that "it giveth peculiar vision." This is a notable thesis on anger.
The Book of Obadiah is a book of the Bible whose authorship is attributed to Obadiah, a prophet who lived in the Assyrian Period. Obadiah is one of the Twelve Minor Prophets in the final section of Nevi'im, the second main division of the Hebrew Bible.
The Epistle of Ignatius to Polycarp is an epistle attributed to Ignatius of Antioch, a second-century bishop of Antioch, and addressed to Polycarp, the bishop of Smyrna. It was written during Ignatius' transport from Antioch to his execution in Rome.
The Book of Zephaniah is the ninth of the Twelve Minor Prophets of the Old Testament and Tanakh, preceded by the Book of Habakkuk and followed by the Book of Haggai. Zephaniah means "Yahweh has hidden/protected," or "Yahweh hides".
Book of Baruch, ancient text purportedly written by Baruch, secretary and friend of Jeremiah, the Old Testament prophet. The text is still extant in Greek and in several translations from Greek into Latin, Syriac, Coptic, Ethiopic, and other languages. The Book of Baruch is apocryphal to the Hebrew and Protestant canons but was incorporated in the Septuagint and was included in the Old Testament for Roman Catholics. The work is a compilation of several authors and is the only work among the apocrypha that was consciously modeled after the prophetic writings of the Old Testament.
1 Esdras is the ancient Greek Septuagint version of the biblical Book of Ezra in use within the early church, and among many modern Christians with varying degrees of canonicity. 1 Esdras is substantially similar to the standard Hebrew version of Ezra–Nehemiah, with the passages specific to the career of Nehemiah removed or re-attributed to Ezra, and some additional material.
2nd Maccabees is a deuterocanonical book which recounts the persecution of Jews under King Antiochus IV Epiphanes and the Maccabean Revolt against him. Painting by Pierre Paul Rubens, 1634.
1 Maccabees is a deuterocanonical book which details the history of the Maccabean Revolt against the Seleucid Empire as well as the founding and earliest history of the independent Hasmonean kingdom. It describes the promulgation of decrees forbidding traditional Jewish practices by King Antiochus IV Epiphanes and the formation of a rebellion against him by Mattathias of the Hasmonean family and his five sons.
Several very learned writers have entertained a favourable opinion of these Epistles. They are undoubtedly of high antiquity. Salmeron cites them to prove that Seneca was one of Car's household, referred to by Paul, Philip. iv. 22, as saluting the brethren at Philippi. In Jerome's enumeration of illustrious men, he places Seneca, on account of these Epistles, amongst the ecclesiastical and holy writers of the Christian Church. Sixtus Senensis has published them in his Bibliotheque, pp. 89, 90; and it is from thence that the present translation is made. Baronius, Bellarmine, Dr. Cave, Spanheim, and others, contend that they are not genuine.
The Book of Nahum is the seventh book of the 12 minor prophets of the Hebrew Bible. It is attributed to the prophet Nahum, and was probably written in Jerusalem in the 7th century BC.
The document is a prayer requesting forgiveness and mercy from God. It acknowledges sins committed and asks God for compassion. It recognizes God as the ultimate judge but also as a loving and forgiving deity. It pleads for God's forgiveness and protection from punishment, and to be shown divine mercy rather than treated as a mere human. It expresses faith that God's love and salvation are for all people.
Being justified freely by his grace through the redemption that is in Christ Jesus: Whom God hath set forth to be a propitiation through faith in his blood, to declare his righteousness for the remission of sins that are past, through the forbearance of God; To declare, I say, at this time his righteousness: that he might be just, and the justifier of him which believeth in Jesus. Romans 3:24-26
The Second and Third Epistle of John are books of the New Testament attributed to John the Evangelist, traditionally thought to be the author of the Gospel of John (though this is disputed). Most modern scholars believe this is not John the Apostle, but in general there is no consensus as to the identity of this person or group.
The Book of Habakkuk is the eighth book of the 12 minor prophets of the Bible. It is attributed to the prophet Habakkuk, and was probably composed in the late 7th century BC. The original text was written in the Hebrew language.
This Epistle has been highly esteemed by several learned men of the church of Rome and others. The Quakers have printed a translation and plead for it, as the reader may see, by consulting Poole's Annotations on Col. vi. 16. Sixtus Senensis mentions two MSS., the one in the Sorbonne Library at Paris, which is a very ancient copy, and the other in the Library of Joannes a Viridario, at Padua, which he transcribed and published, and which is the authority for the following translation. There is a very old translation of this Epistle in the British Museum, among the Harleian MSS., Cod. 1212.
The Epistle to Philemon is one of the books of the Christian New Testament. It is a prison letter, authored by Paul the Apostle (the opening verse also mentions Timothy), to Philemon, a leader in the Colossian church. It deals with the themes of forgiveness and reconciliation.
Asher, the tenth son of Jacob and Zilpah. An explanation of dual personality. The first Jekyll and Hyde story. For a statement of the Law of Compensation that Emerson would have enjoyed, see Verse 27.
Being justified freely by his grace through the redemption that is in Christ Jesus: Whom God hath set forth to be a propitiation through faith in his blood, to declare his righteousness for the remission of sins that are past, through the forbearance of God; To declare, I say, at this time his righteousness: that he might be just, and the justifier of him which believeth in Jesus. Romans 3:24-26
The Story of Ahikar, folktale of Babylonian or Persian origin, about a wise and moral man who supposedly served as one of the chief counselors of Sennacherib, king of Assyria (704–681 bc). Like the biblical Job, Ahikar was a prototype of the just man whose righteousness was sorely tested and ultimately rewarded by God.
More Related Content
Similar to Tongan - Joseph and Asenath by E.W. Brooks.pdf
The seventh son of Jacob and Bilhah. The jealous one. He counsels against anger saying that "it giveth peculiar vision." This is a notable thesis on anger.
The Book of Obadiah is a book of the Bible whose authorship is attributed to Obadiah, a prophet who lived in the Assyrian Period. Obadiah is one of the Twelve Minor Prophets in the final section of Nevi'im, the second main division of the Hebrew Bible.
The Epistle of Ignatius to Polycarp is an epistle attributed to Ignatius of Antioch, a second-century bishop of Antioch, and addressed to Polycarp, the bishop of Smyrna. It was written during Ignatius' transport from Antioch to his execution in Rome.
The Book of Zephaniah is the ninth of the Twelve Minor Prophets of the Old Testament and Tanakh, preceded by the Book of Habakkuk and followed by the Book of Haggai. Zephaniah means "Yahweh has hidden/protected," or "Yahweh hides".
Book of Baruch, ancient text purportedly written by Baruch, secretary and friend of Jeremiah, the Old Testament prophet. The text is still extant in Greek and in several translations from Greek into Latin, Syriac, Coptic, Ethiopic, and other languages. The Book of Baruch is apocryphal to the Hebrew and Protestant canons but was incorporated in the Septuagint and was included in the Old Testament for Roman Catholics. The work is a compilation of several authors and is the only work among the apocrypha that was consciously modeled after the prophetic writings of the Old Testament.
1 Esdras is the ancient Greek Septuagint version of the biblical Book of Ezra in use within the early church, and among many modern Christians with varying degrees of canonicity. 1 Esdras is substantially similar to the standard Hebrew version of Ezra–Nehemiah, with the passages specific to the career of Nehemiah removed or re-attributed to Ezra, and some additional material.
2nd Maccabees is a deuterocanonical book which recounts the persecution of Jews under King Antiochus IV Epiphanes and the Maccabean Revolt against him. Painting by Pierre Paul Rubens, 1634.
1 Maccabees is a deuterocanonical book which details the history of the Maccabean Revolt against the Seleucid Empire as well as the founding and earliest history of the independent Hasmonean kingdom. It describes the promulgation of decrees forbidding traditional Jewish practices by King Antiochus IV Epiphanes and the formation of a rebellion against him by Mattathias of the Hasmonean family and his five sons.
Several very learned writers have entertained a favourable opinion of these Epistles. They are undoubtedly of high antiquity. Salmeron cites them to prove that Seneca was one of Car's household, referred to by Paul, Philip. iv. 22, as saluting the brethren at Philippi. In Jerome's enumeration of illustrious men, he places Seneca, on account of these Epistles, amongst the ecclesiastical and holy writers of the Christian Church. Sixtus Senensis has published them in his Bibliotheque, pp. 89, 90; and it is from thence that the present translation is made. Baronius, Bellarmine, Dr. Cave, Spanheim, and others, contend that they are not genuine.
The Book of Nahum is the seventh book of the 12 minor prophets of the Hebrew Bible. It is attributed to the prophet Nahum, and was probably written in Jerusalem in the 7th century BC.
The document is a prayer requesting forgiveness and mercy from God. It acknowledges sins committed and asks God for compassion. It recognizes God as the ultimate judge but also as a loving and forgiving deity. It pleads for God's forgiveness and protection from punishment, and to be shown divine mercy rather than treated as a mere human. It expresses faith that God's love and salvation are for all people.
Being justified freely by his grace through the redemption that is in Christ Jesus: Whom God hath set forth to be a propitiation through faith in his blood, to declare his righteousness for the remission of sins that are past, through the forbearance of God; To declare, I say, at this time his righteousness: that he might be just, and the justifier of him which believeth in Jesus. Romans 3:24-26
The Second and Third Epistle of John are books of the New Testament attributed to John the Evangelist, traditionally thought to be the author of the Gospel of John (though this is disputed). Most modern scholars believe this is not John the Apostle, but in general there is no consensus as to the identity of this person or group.
The Book of Habakkuk is the eighth book of the 12 minor prophets of the Bible. It is attributed to the prophet Habakkuk, and was probably composed in the late 7th century BC. The original text was written in the Hebrew language.
This Epistle has been highly esteemed by several learned men of the church of Rome and others. The Quakers have printed a translation and plead for it, as the reader may see, by consulting Poole's Annotations on Col. vi. 16. Sixtus Senensis mentions two MSS., the one in the Sorbonne Library at Paris, which is a very ancient copy, and the other in the Library of Joannes a Viridario, at Padua, which he transcribed and published, and which is the authority for the following translation. There is a very old translation of this Epistle in the British Museum, among the Harleian MSS., Cod. 1212.
The Epistle to Philemon is one of the books of the Christian New Testament. It is a prison letter, authored by Paul the Apostle (the opening verse also mentions Timothy), to Philemon, a leader in the Colossian church. It deals with the themes of forgiveness and reconciliation.
Asher, the tenth son of Jacob and Zilpah. An explanation of dual personality. The first Jekyll and Hyde story. For a statement of the Law of Compensation that Emerson would have enjoyed, see Verse 27.
Similar to Tongan - Joseph and Asenath by E.W. Brooks.pdf (20)
Being justified freely by his grace through the redemption that is in Christ Jesus: Whom God hath set forth to be a propitiation through faith in his blood, to declare his righteousness for the remission of sins that are past, through the forbearance of God; To declare, I say, at this time his righteousness: that he might be just, and the justifier of him which believeth in Jesus. Romans 3:24-26
The Story of Ahikar, folktale of Babylonian or Persian origin, about a wise and moral man who supposedly served as one of the chief counselors of Sennacherib, king of Assyria (704–681 bc). Like the biblical Job, Ahikar was a prototype of the just man whose righteousness was sorely tested and ultimately rewarded by God.
The Story of Ahikar, folktale of Babylonian or Persian origin, about a wise and moral man who supposedly served as one of the chief counselors of Sennacherib, king of Assyria (704–681 bc). Like the biblical Job, Ahikar was a prototype of the just man whose righteousness was sorely tested and ultimately rewarded by God.
The Story of Ahikar, folktale of Babylonian or Persian origin, about a wise and moral man who supposedly served as one of the chief counselors of Sennacherib, king of Assyria (704–681 bc). Like the biblical Job, Ahikar was a prototype of the just man whose righteousness was sorely tested and ultimately rewarded by God.
The Story of Ahikar, folktale of Babylonian or Persian origin, about a wise and moral man who supposedly served as one of the chief counselors of Sennacherib, king of Assyria (704–681 bc). Like the biblical Job, Ahikar was a prototype of the just man whose righteousness was sorely tested and ultimately rewarded by God.
The Book of Chronicles is a book in the Hebrew Bible, found as two books in the Christian Old Testament. Chronicles is the final book of the Hebrew Bible, concluding the third section of the Jewish Tanakh, the Ketuvim.
The Story of Ahikar, folktale of Babylonian or Persian origin, about a wise and moral man who supposedly served as one of the chief counselors of Sennacherib, king of Assyria (704–681 bc). Like the biblical Job, Ahikar was a prototype of the just man whose righteousness was sorely tested and ultimately rewarded by God.
The Story of Ahikar, folktale of Babylonian or Persian origin, about a wise and moral man who supposedly served as one of the chief counselors of Sennacherib, king of Assyria (704–681 bc). Like the biblical Job, Ahikar was a prototype of the just man whose righteousness was sorely tested and ultimately rewarded by God.
Being justified freely by his grace through the redemption that is in Christ Jesus: Whom God hath set forth to be a propitiation through faith in his blood, to declare his righteousness for the remission of sins that are past, through the forbearance of God; To declare, I say, at this time his righteousness: that he might be just, and the justifier of him which believeth in Jesus. Romans 3:24-26
The Story of Ahikar, folktale of Babylonian or Persian origin, about a wise and moral man who supposedly served as one of the chief counselors of Sennacherib, king of Assyria (704–681 bc). Like the biblical Job, Ahikar was a prototype of the just man whose righteousness was sorely tested and ultimately rewarded by God.
The Story of Ahikar, folktale of Babylonian or Persian origin, about a wise and moral man who supposedly served as one of the chief counselors of Sennacherib, king of Assyria (704–681 bc). Like the biblical Job, Ahikar was a prototype of the just man whose righteousness was sorely tested and ultimately rewarded by God.
Being justified freely by his grace through the redemption that is in Christ Jesus: Whom God hath set forth to be a propitiation through faith in his blood, to declare his righteousness for the remission of sins that are past, through the forbearance of God; To declare, I say, at this time his righteousness: that he might be just, and the justifier of him which believeth in Jesus. Romans 3:24-26
Being justified freely by his grace through the redemption that is in Christ Jesus: Whom God hath set forth to be a propitiation through faith in his blood, to declare his righteousness for the remission of sins that are past, through the forbearance of God; To declare, I say, at this time his righteousness: that he might be just, and the justifier of him which believeth in Jesus. Romans 3:24-26
The Story of Ahikar, folktale of Babylonian or Persian origin, about a wise and moral man who supposedly served as one of the chief counselors of Sennacherib, king of Assyria (704–681 bc). Like the biblical Job, Ahikar was a prototype of the just man whose righteousness was sorely tested and ultimately rewarded by God.
The Story of Ahikar, folktale of Babylonian or Persian origin, about a wise and moral man who supposedly served as one of the chief counselors of Sennacherib, king of Assyria (704–681 bc). Like the biblical Job, Ahikar was a prototype of the just man whose righteousness was sorely tested and ultimately rewarded by God.
The Book of Kings is a book in the Hebrew Bible, found as two books in the Old Testament of the Christian Bible. It concludes the Deuteronomistic history, a history of ancient Israel also including the books of Joshua, Judges, and Samuel.
More from Filipino Tracts and Literature Society Inc. (20)
PHASE-IV
The very deep experience of silence helps to expand from the 3 - dimensional awareness of the body to all pervasive awareness. The bed of silence becomes deeper and more expansive - an ocean of silence with waves on it merge into complete silence called Ajapa state of the mind. This silence is the source of Creativity, Power, Knowledge and Bliss.
PHASE V
From this deep ocean of silence in the heart region, let one OM emerge as an audible sound which diffuses into the entire body and the space all around. Enjoy the beautiful vibrations.
Blink the eyes slowly, gently open the eyes and come out of meditation.
"Lift off" by Pastor Mark Behr at North Athens Baptist ChurchJurgenFinch
23 June 2024
Morning Service at North Athens Baptist Church Athens, Michigan
“Lift Off” by Pastor Mark Behr
Scriptures: Luke 24:50-53; Acts 1:6-11.
We are a small country Church in Athens Michigan who loves to reach out to others with the love of God. We worship an Awesome God who loves the whole world and wants everyone to see and understand what He has done for us. (1 Corinthians 15:1-4) We hope you are encouraging by our Sunday Morning sermon videos. If you are ever in the area, please feel free to attend our Sunday Morning Services at North Athens Baptist Church 2020 M Drive South, Athens, Michigan. If you have any question and would like to talk to Pastor Mark, or have prayer request please call the church at (269) 729-553
Sunday School: 9:30 a.m.
Morning Service: 10:45 a.m.
Full Morning Service on Facebook Live at: https://www.facebook.com/groups/nabc2020athensmichigan
Sermon Only Live on YouTube at: https://www.youtube.com/@NABC2020AthensMI
Sermon Only Audio of Morning Sermon at: https://soundcloud.com/user-591083416
Introduction
Mantra Yoga is an exact science. "Mananat trayate iti mantrah- by the Manana (constant thinking or recollection) of which one is protected or is released from the round of births and deaths, is Mantra." That is called Mantra by the meditation (Manana) on which the Jiva or the individual soul attains freedom from sin, enjoyment in heaven and final liberation, and by the aid of which it attains in full the fourfold fruit (Chaturvarga), i.e., Dharma, Artha, Kama and Moksha. A Mantra is so called because it is achieved by the mental process.
Heartfulness Magazine - June 2024 (Volume 9, Issue 6)heartfulness
Dear readers,
This month we continue with more inspiring talks from the Global Spirituality Mahotsav that was held from March 14 to 17, 2024, at Kanha Shanti Vanam.
We hear from Daaji on lifestyle and yoga in honor of International Day of Yoga, June 21, 2024. We also hear from Professor Bhavani Rao, Dean at Amrita Vishwa Vidyapeetham University, on spirituality in action, the Venerable BhikkuSanghasena on how to be an ambassador for compassion, Dr. Tony Nader on the Maharishi Effect, Swami Mukundananda on the crossroads of modernization, Tejinder Kaur Basra on the purpose of work, the Venerable GesheDorjiDamdul on the psychology of peace, the Rt. Hon. Patricia Scotland, KC, Secretary-General of the Commonwealth, on how we are all related, and world-renowned violinist KumareshRajagopalan on the uplifting mysteries of music.
Dr. Prasad Veluthanar shares an Ayurvedic perspective on treating autism, Dr. IchakAdizes helps us navigate disagreements at work, Sravan Banda celebrates World Environment Day by sharing some tips on land restoration, and Sara Bubber tells our children another inspiring story and challenges them with some fun facts and riddles.
Happy reading,
The editors
Lição 12: João 15 a 17 – O Espírito Santo e a Oração Sacerdotal | 2° Trimestr...OmarBarrezueta1
Esta lição é uma oportunidade para discutirmos um assunto multo mal interpretado no contexto cristão, que é o fato de algumas pessoas pensarem que o conhecer Jesus é ter a nossa vida mudada em todas as áreas, como se Deus tivesse o dever de transportar-nos deste mundo para um outro mundo onde muitas coisas maravilhosas que desejamos seriam reais. No entanto, a nossa fé não nos tira do mundo após nos convertermos; ao invés disso, permanecemos vivendo sob as mesmas circunstâncias. O propósito de Deus não é nos tirar do mundo, mas nos livrar das ações do maligno (Jo 17.15), Sendo assim, a vida eterna não significa estar fora da realidade deste mundo, mas conhecer o único Deus verdadeiro (Jo 17.3).
God calls us to a journey of worshiping Him. In this journey you will encounter different obstacles and derailments that will want to sway you from worshiping God. You got to be intentional in breaking the barriers staged on your way of worship in order to offer God acceptable worship.
Tales of This and Another Life - Chapters.pdfMashaL38
This book is one of the best of the translated ones, for it has a warning character for all those who find themselves in the experience of material life. Irmão X provides a shrewd way of describing the subtleties and weaknesses that can jeopardize our intentions, making us more attentive and vigilant by providing us with his wise pages, reminding us between the lines of the Master's words: "Pray and watch."
Powerful Magic Rings+27604255576 for Money Fame Job Promotions Gambling in So...MalikAliMohamad1
›:› Powerful Magic Rings+27604255576 for Money Fame Job Promotions Gambling in South Africa Botswana, Zimbabwe, Jordan,Kuwait,Turkey,Belgium,Saudi Arabia, Australia, Malaysia Limpopo polokwane nambia Johannesburg,Lebanon, zambia,USA,kenya,california, dallas, England,German,spain, Jamaica,St,Lucia, Brasil,Germany ,Austria, Vancouver, Denmark,Hongkong,China,,pretoria, Durban, Australia, Zimbabwe,Wales,France,Harare,Cairo, philippines,china, Norway,Sweden,Cameroon,Botswana ,Namibia, Tanzania,Northerncape,Newyork,limpopo,london, venezuela,Chile,Sweden, Kenya, Denmark, Rwanda, Oman, Qatar,Dubai,Poland,Lesotho,Canada, United Kingdom…
nambia Botswana
Powerful Magic Rings++27604255576 Money ~Fame~ Job Promotions~ Gambling in South Africa, Botswana, Zimbabwe, Jordan,Kuwait,Turkey,Belgium,Saudi Arabia, Australia, Malaysia , Johannesburg,Lebanon, zambia,USA,kenya,california, dallas, England,German,spain, Jamaica,St,Lucia, Brasil,Germany ,Austria, Vancouver, Denmark,Hongkong,China,,pretoria, Durban, Australia,+27604255576 Zimbabwe,Wales,France,Harare,Cairo, philippines,china, Norway,Sweden,Cameroon,Botswana ,Namibia, Tanzania,Northerncape,Newyork,limpopo,london, venezuela,Chile,Sweden, Kenya, Denmark, Rwanda, Oman, Qatar,Dubai,Poland,Lesotho,Canada, United Kingdom…+27604255576
This Mystic Ring is very strong and powerful and can change the life of the wearer. This Ring is spiritually prepared and there are lots of rituals and ceremonies done on the ring and then it is prepared, Again this ring is very safe and will always give lots of success and happiness to the wearer. It has lots of positive energies in it so that it can destroy any type of Black Magic, Evil Eye, Negative Energy, Hex or Curse that is on you. If can destroy all your enemies and also punish them. Also on wearing the ring it will make your subconscious mind power very strong and powerful so that you will also have financial gains, your money problems will be over and also you will be successful in the fields of Lottery and Gambling. It will protect you from any type of unknown accidents and evil. Also this ring will make your love stars very strong and powerful so that you will attract opposite sex, and also will get any person you desire.
+27604255576
+27604255576 This powerful ring will warn you in your dreams if any thing good or bad is going to happen so that you will always be safe and protected from unknown dangers coming to you. So in all you will have money, fame, love and every thing that you may desire. Again it is difficult to explain the wonders of this ring unless you will try your self.
+27604255576
Call/whatsapp: +27604255576
Astronism, Cosmism and Cosmodeism: the space religions espousing the doctrine...Cometan
This lecture created by Brandon Taylorian (aka Cometan) specially for the CESNUR Conference held Bordeaux in June 2024 provides a brief introduction to the legacy of religious and philosophical thought that Astronism emerges from, namely the discourse on transcension started assuredly by the Cosmists in Russia in the mid-to-late nineteenth century and then carried on and developed by Mordecai Nessyahu in Cosmodeism in the twentieth century. Cometan also then provides some detail on his story in founding Astronism in the early twenty-first century from 2013 along with details on the central Astronist doctrine of transcension. Finally, the lecture concludes with some contributions made by space religions and space philosophy and their influences on various cultural facets in art, literature and film.
New York City love spells in Dallas, TX.spellshealer8
Get ex back TX (+256) 789- 682- 081 Love spells in Houston, TX Astrologer Psychic near me to remove negative energy. Protection spells by Spell Caster | Love Spells | Black Magic | the witchcraft. Black magic expert and voodoo love spells that work overnight to retrieve that love | Best Psychic in Houston with powerful voodoo to renew your relationship & make your relationship stronger. love spells to bring back the feelings of love for ex-lovers.
https://spellshealer8.wixsite.com/binding-powerful-los
Increase the intimacy, affection & love between you and your lover using voodoo relationship love spells in USA. money spells, easy love spells with just words, think of me spell, powerful love spell, spells of love, spells that work, love potion to attract a man, easy love spells with just words, pink candle prayer, white magic spells, call me spell, manifestation spell, gay love spells, Commitment spells, business spells and, how to bring back lost love in a relationship, Witchcraft love spells that work immediately to increase love & intimacy in your relationship. Attraction love spells to attract someone, stop a divorce, prevent a breakup & get your ex back.
REUNITE WITH AN EX LOVER IN 72 HOURS
If your lover is gone, don't be desperate anymore! You are a few clicks away from a prompt resolution of your problem: We will our spiritual powers to bring him/her back. This service has been the reason of so many happy endings that you should consider it as a serious solution. Let us show you our method with zero chances of rejection. Don't waste your precious time; get your lover back NOW!
MAKE HIM/HER LOVE ME
You love someone but this isn't mutual? Don't wait for the deluge and make him or her love you now. This service will create a great alchemy between this person and you. In just a few weeks, you can make the person you dream of falling in love with you. We recommend you to combine this service with a Marriage ritual if you want this person to commit you.
BREAK UP A RELATIONSHIP
The perfect service to break up a relationship you don't think legitimate. Your lover has gone with someone else? You love someone but this person is already involved in a relationship? Don't hesitate to break them up as this ritual and prayer is very powerful and will give very good results in a few weeks only.
STOP A DIVORCE NOW
Your husband or you wife is thinking about divorce but you don't want this to happen? Order this service now to reinforce the bonds of your relationship and save your marriage. This service will make him/her realize that a divorce would be a mistake and will strengthen love and passion. With permanent results, this service will guarantee a long lasting marriage and will make you happy.
FAITHFULNESS
Your partner cheats on you? This love ritual is definitely the one you need! Your lover will dream about you every night and will realize the pain you have been suffering since he/she
LOVE CHARMS
I DO ALL THE FOLLOWING SPELLS
*Binding Your
2nd issue of Volume 15. A magazine in urdu language mainly based on spiritual treatment and learning. Many topics on ISLAM, SUFISM, SOCIAL PROBLEMS, SELF HELP, PSYCHOLOGY, HEALTH, SPIRITUAL TREATMENT, Ruqya etc.A very useful magazine for everyone.
The Book of Revelation, filled with symbolic and apocalyptic imagery, presents one of its most striking visions in Revelation 9:3-12—the locust army. Understanding the significance of this locust army provides insight into the broader themes of divine judgment, protection, and the ultimate triumph of God’s will as depicted in Revelation.
Unleash your spiritual growth journey as a truth-seeker!
Learn More:
👉https://tkg.tf/4D
Tracking "The Blessing" - Christianity · Spiritual Growth · Success
Do you ever feel like your Bible highlighting isn't quite enough to ignite lasting spiritual growth? Have you struggled to retain key takeaways from your Bible study sessions?
Discover how living in 4D can transform your highlighting into a strategic tool for spiritual development.
Learn More:
👉https://tkg.tf/4D
In this video, you'll gain insights on:
How highlighting key verses and themes can enhance memory and retention of Scripture (we see a few key ones, here!)
Studies have shown that highlighting can significantly improve information recall. Highlighting key points visually reinforces them in your mind, leading to better long-term memory.
How to personalize your Bible study through strategic highlighting. Don't just highlight everything!
This video will teach you how to strategically highlight based on what resonates with you, focusing on central themes, recurring ideas, or connections between different passages.
Watch More:
👉https://tkg.tf/4D
How connecting highlighted passages can reveal deeper biblical truths. By highlighting these connections, you can see the bigger picture and uncover the underlying messages within Scripture.
By the end of this video, you'll be equipped to unlock the hidden potential within your highlighted Bible and embark on a transformative spiritual growth journey! Don't forget to like and subscribe for more inspiring content on deepening your faith.
Note: For Christians seeking to enrich their Bible study and deepen their faith, as well as any other spiritual seeker of truth and growth.
Learn More:
👉https://tkg.tf/4D
Lucid Dreaming: Understanding the Risks and Benefits
The ability to control one's dreams or for the dreamer to be aware that he or she is dreaming. This process, called lucid dreaming, has some potential risks as well as many fascinating benefits. However, many people are hesitant to try it initially for fear of the potential dangers. This article aims to clarify these concerns by exploring both the risks and benefits of lucid dreaming.
The Benefits of Lucid Dreaming
Lucid dreaming allows a person to take control of their dream world, helping them overcome their fears and eliminate nightmares. This technique is particularly useful for mental health. By taking control of their dreams, individuals can face challenging scenarios in a controlled environment, which can help reduce anxiety and increase self-confidence.
Addressing Common Concerns
Physical Harm in Dreams Lucid dreaming is fundamentally safe. In a lucid dream, everything is a creation of your mind. Therefore, nothing in the dream can physically harm you. Despite the vividness and realness of the dream experience, it remains entirely within your mental landscape, posing no physical danger.
Mental Health Risks Concerns about developing PTSD or other mental illnesses from lucid dreaming are unfounded. As soon as you wake up, it's clear that the events experienced in the dream were not real. On the contrary, lucid dreaming is often seen as a therapeutic tool for conditions like PTSD, as it allows individuals to reframe and manage their thoughts.
Potential Risks of Lucid Dreaming
While generally safe, lucid dreaming does come with a few risks as well:
Mixing Dream Memories with Reality Long-term lucid dreamers might occasionally confuse dream memories with real ones, creating false memories. This issue is rare and preventable by maintaining a dream journal and avoiding lucid dreaming about real-life people or places too frequently.
Escapism Using lucid dreaming to escape reality can be problematic if it interferes with your daily life. While it is sometimes beneficial to escape and relieve the stress of reality, relying on lucid dreaming for happiness can hinder personal growth and productivity.
Feeling Tired After Lucid Dreaming Some people report feeling tired after lucid dreaming. This tiredness is not due to the dreams themselves but often results from not getting enough sleep or using techniques that disrupt sleep patterns. Taking breaks and ensuring adequate sleep can prevent this.
Mental Exhaustion Lucid dreaming can be mentally taxing if practiced excessively without breaks. It’s important to balance lucid dreaming with regular sleep to avoid mental fatigue.
Lucid dreaming is safe and beneficial if done with caution. It has many benefits, such as overcoming fear and improving mental health, and minimal risks. There are many resources and tutorials available for those interested in trying it.
1. SIOSEFA MO ʻASENATI
ʻOku kumi ʻa ʻAsenata ʻi he malí ʻe he foha ʻo e tuʻí mo ha niʻihi
tokolahi kehe.
1. ʻI he ʻuluaki taʻu ʻo e mahú, ʻi he māhina hono uá, ʻi hono nima ʻo
e māhiná, naʻe fekau atu ai ʻe Felo ʻa Siosefa ke ʻalu takai ʻi hono
kotoa ʻo e fonua ko ʻIsipité; pea ʻi hono fā ʻo e māhina ʻo e ʻuluaki
taʻú, ʻi hono hongofulu mā valu ʻo e māhiná, naʻe aʻu mai ʻa Siosefa
ki he ngaahi ngataʻanga ʻo Heliopolisí, pea naʻá ne tānaki ʻa e koane
ʻo e fonuá ʻo hangē ko e ʻoneʻone ʻo e tahí. Pea naʻe ʻi ai ʻa e tangata
ʻe taha ʻi he kolo ko iá ko hono hingoá ko Pentephres, ʻa ia ko ha
taulaʻeiki ʻa Heliopolisi pea ko ha haʻi ʻo Felo, pea ko e ʻeikitau ʻo e
kau satraps mo e kau pilinisi kotoa pē ʻo Feló; pea ko e tangatá ni
naʻe fuʻu koloaʻia ʻaupito mo fuʻu poto mo angavaivai, pea ko ha
akonaki foki ia ʻa Felo, koeʻuhí he naʻe poto ia ʻo lahi ange ʻi he kau
pilinisi ʻo Feló. Pea naʻe ʻi ai hono ʻofefine tāupoʻou, ʻa ia ko hono
hingoá ko ʻAsenata, ʻo e taʻu ʻe hongofulu mā valu, māʻolunga mo
fakaʻofoʻofa, pea naʻe fakaʻofoʻofa ke mamata ʻo lahi hake ʻaupito
ʻi he tāupoʻou kotoa pē ʻi he funga ʻo e māmaní. Ko ʻeni naʻe ʻikai
fāʻeleʻi ʻe ʻAsenata ha tatau ki he kau tāupoʻoú, ko e ngaahi ʻofefine
ʻo e kau ʻIsipité, ka naʻe ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē ʻo hangē ko e
ngaahi ʻofefine ʻo e kakai Hepeluú, naʻa nau māʻolunga ʻo hangē ko
Selá pea hoko ʻo hangē ko Lepeka mo fakaʻofoʻofa hangē ko Lesielí;
pea naʻe mafola atu ʻa e ongoongo ʻo hono fakaʻofoʻofá ki he fonua
kotoa pē pea ki he ngaahi ngataʻanga ʻo e māmaní, koeʻuhi ko e meʻá
ni naʻe loto ai ʻa e ngaahi foha kotoa ʻo e kau pilinisí mo e kau taʻofí
ke tātupuʻi ia, ʻikai, pea mo e ngaahi foha foki ʻo e ngaahi tuʻí, ʻa e
kau talavou mo e kau mālohi kotoa pē, pea naʻe ʻiate kinautolu ʻa e
fekeʻikeʻi lahi koeʻuhi ko ia, pea naʻa nau faʻu ke fetauʻaki ʻiate
kinautolu. Pea naʻe fanongo foki ʻa e foha ʻuluaki ʻo Feló ʻo kau kiate
ia, pea naʻá ne kole ki heʻene tamaí ke ʻoange ia ki hono uaifí mo
pehē kiate ia: Foaki mai kiate au, ʻa e tamai, ko ʻAsenati, ko e
ʻofefine ʻo Penitifasi, ko e ʻuluaki tangata ʻo Heliopolisí ke uaifi. Pea
naʻe pehē ange ʻe heʻene tamai ko Feló kiate ia: ʻKo ia ʻokú ke kumi
ai ki ha uaifi ʻoku māʻulalo ange ʻiate koe, ʻi he taimi ʻokú ke hoko
ai ko e tuʻi ʻo e fonuá ni kotoa pē? ʻIkai, kae ʻiloange! ko e ʻofefine
ʻo Joacim ko e Tuʻi ʻo Moape ʻoku teu mali mo koe, pea ko e kuini
ia mo e fakaʻofoʻofa ke mamata lahi ki ai. ʻAve leva ʻa e taha ko ʻeni
ki ho uaifi."
ʻOku fakamatalaʻi ʻa e taua ʻoku nofo ai ʻa ʻAsesení.
2. Ka naʻe taʻeʻaonga mo manukiʻi ʻe ʻAseneti ʻa e tangata kotoa pē,
he naʻe pōlepole mo fielahi, pea naʻe teʻeki ai ke sio ha tangata kiate
ia, ʻo hangē ko e hā ʻi hono falé ha taua ʻoku ofi mai, ʻoku lahi mo
māʻolunga ʻaupito, pea ʻi ʻolunga ʻi he tauá naʻe ʻi ai ha fata ʻoku ʻi
ai ha loki ʻe hongofulu. Pea naʻe fuʻu fakaʻofoʻofa mo fakaʻofoʻofa
ʻaupito ʻa e ʻuluaki lokí ʻo fakatoka ʻaki ʻa e ngaahi maka lanu vāleti,
pea naʻe ʻi ai ʻa hono ngaahi holisí naʻe ʻi ai ʻa e ngaahi fuʻu maka
mahuʻinga mo fuopotopoto, pea ko e ʻato foki ʻo e loki ʻi ʻolungá
naʻe ʻi he koula. Pea naʻe tuʻu maʻu ʻa e ngaahi ʻotua ʻo e kau ʻIsipité
,ʻa ia naʻe ʻikai ke ʻi ai hano fika, koula mo e siliva, pea naʻe lotu ki
ai ʻa kinautolu kotoa pē naʻe hū ki ai ʻa ʻAsesení, pea naʻá ne
manavahē kiate kinautolu, pea naʻá ne fai ʻa e ngaahi feilaulau kiate
kinautolu ʻi he ʻaho kotoa pē. Pea naʻe ʻi he loki hono uá ʻa e ngaahi
teuteu mo e ngaahi fatafata kotoa pē ʻo ʻAsenata, pea naʻe ʻi ai ʻa e
koula ai, pea naʻe lahi ʻa e silivá mo e kofu koulá naʻe taʻe
fakangatangata, pea naʻe mahuʻinga ʻaki ʻa e ngaahi maka, pea mo e
ngaahi kofu mahuʻinga ʻo e līneni, pea naʻe ʻi ai ʻa e teuteu kotoa ʻo
ʻene virginity. Pea ko e loki hono tolú ko e fale tukuʻanga koloa ʻo
ʻAsesení, ʻa ia ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi meʻa lelei kotoa pē ʻo e māmaní.
Pea ko e loki ʻe fitu naʻe toé ko e kau tāupoʻou ʻe toko fitu ʻa ia naʻe
ngāue ki ʻAsenatí, naʻa nau takitaha maʻu ʻa e loki pē ʻe taha, he naʻa
nau taʻu tatau, naʻe fāʻeleʻi ʻi he pō pē ko iá mo ʻAseneti, pea naʻe
lahi ʻene ʻofa kiate kinautolú; pea naʻa nau fuʻu fakaʻofoʻofa ʻaupito
foki ʻo hangē ko e ngaahi fetuʻu ʻo e langí, pea naʻe teʻeki ai pē ke
fetalanoaʻaki ha tangata mo kinautolu pe ko ha fānau tangata. Ko ʻeni
ko e fuʻu loki lahi ʻo ʻAselití ʻa ia naʻe lehilehiʻi ai hono tuʻunga
tāupoʻoú naʻe ʻi ai ʻa e matapā sioʻata ʻe tolu; pea naʻe fuʻu lahi
ʻaupito ʻa e ʻuluaki matapā sioʻatá, ʻo sio atu ki he loto malaʻé ki he
hahaké; pea naʻe hanga hono uá ki he feituʻu fakatongá, pea naʻe sio
atu ʻa e fika tolú ki he kauhala ʻe tahá. Pea naʻe tuʻu ha moheʻanga
koula ʻi he loki ʻi ʻolungá ʻo hanga atu ki he hahaké; pea naʻe
fakatokoto ʻa e mohenga ʻaki ha ngaahi meʻa lanu valeti ʻaki ʻa e
koula, ʻoku lalanga ʻaki ʻa e mohenga ʻa e ngaahi meʻa kula ʻahoʻaho
mo e kula ʻahoʻaho pea mo e tupenu tuʻovalevale. Naʻe mohe toko
taha pē ʻa ʻAsenata ʻi he mohenga ko ʻení, pea naʻe teʻeki ai ke ʻi ai
ha tangata pe fefine ʻe nofo ai. Pea naʻe ʻi ai foki mo ha fuʻu lotoʻā
lahi ʻoku ofi mai ki he falé hono kotoa, pea naʻe langa ha fuʻu ʻā
māʻolunga ʻaupito ʻo takatakai ʻi he lotoʻā fakamaauʻangá ʻaki ha
ngaahi fuʻu maka tapafā lalahi; pea naʻe ʻi ai foki mo e matapā ʻe fā
ʻi he lotoʻā kuo tānaki ʻaki ʻa e ukameá, pea naʻe tauhi ʻa e faʻahingá
ni taki taha ʻe ha kau talavou mālohi ʻe toko hongofulu mā valu kuo
fakamahafu; pea naʻe tō foki ʻi he funga ʻaá ʻa e ngaahi ʻakau
fakaʻofoʻofa ʻo e faʻahinga kotoa pē pea mo e fua kotoa pē, kuo
motuʻa ʻa honau fuá, he ko e faʻahitaʻu ia ʻo e ututaʻú ; pea naʻe ʻi ai
foki mo ha matavai mapunopuna ʻoku mapunopuna mei he
toʻomataʻu ʻo e lotoʻā pē ko iá ; pea naʻe ʻi lalo ʻi he vaitafé ʻa e vai
ʻo e fount ko iá, ʻa ia naʻe ʻalu ai, ʻo hangē ko ha vaitafé ʻi he
lotolotonga ʻo e loto malaʻé pea naʻe fuʻifuʻi ai ʻa e ngaahi ʻakau
kotoa pē ʻo e lotoʻā ko iá.
ʻOku fakaha ʻe Siosefa ʻene haʻu ki Pentephres.
3. Pea naʻe hoko ʻo pehē ʻi he ʻuluaki taʻu ʻo e mahu ʻo e taʻu mahu
ʻe fitú, ʻi he mahina hono faa, ko hono uofulu ma valu ʻo e mahina,
naʻe aʻu mai ai ʻa Siosefa ki he kauʻafonua ʻo Heliopolisi ʻo tanaki
ʻa e koane ʻo e vahefonua ko ia. Pea ʻi he ofi ʻa Siosefa ki he kolo ko
iá, naʻá ne fekau ha kau tangata ʻe toko hongofulu mā ua ke
muʻomuʻa ʻiate ia ki Pentephres, ko e taulaʻeiki ʻa Heliopolisí, ʻo
pehē: "Te u hū atu kiate koe he ʻahó ni, he ko e taimi hoʻatā mo e
hoʻatā mālie, pea ʻoku ʻi ai ʻa e vela lahi ʻo e laʻaá, pea ke u
mokomoko ʻi he ʻato ʻo e fale manifí." Pea ʻi heʻene fanongo ki he
ngaahi meʻá ni, naʻá ne fiefia ʻi he fuʻu fiefia lahi, ʻo ne pehē: "Ke
monūʻia ʻa e ʻEiki ko e ʻOtua ʻo Siosefá, koeʻuhí he kuo pehē ʻe hoku
ʻeiki ko Siosefá ʻoku ou taau." Pea naʻe ui ʻe Penitefike ʻa e ʻovasia
ʻo hono falé ʻo ne pehē ange kiate ia: "Fakavavevave pea teuteuʻi
hoku falé, mo teuteu ha fuʻu meʻatokoni efiafi lahi, koeʻuhí he ʻoku
haʻu kiate kitautolu ʻa Siosefa ko e māfimafi ʻo e ʻOtuá he ʻahó ni."
Pea ʻi he fanongo ʻa ʻAsenati kuo haʻu ʻene tamaí mo ʻene faʻeé mei
he maʻu hona tofiʻá, naʻá ne fiefia lahi peá ne pehē: "Te u ʻalu ʻo
mamata ki heʻeku tamai mo e faʻee, koeʻuhi he kuo na haʻu mei hono
maʻu hotau tofiʻa" (he ko e faʻahitaʻu ututaʻu ia). Pea naʻe
fakavavevave atu ʻa ʻAsenati ki hono loki ʻi ʻolungá ʻa ia naʻe tokoto
ai hono kofu tōtōlofá, ʻo ʻai ʻa e pulupulu līneni tuʻovalevale naʻe
ngaohi ʻaki ʻa e kulamū māʻoniʻoni pea fakatahatahaʻi ʻaki ʻa e koula,
pea nonoʻo ia ʻaki ʻa e kofu koula, mo e ngaahi vesa takatakai ʻi hono
nimá; pea naʻá ne faʻo ʻi hono vaʻé ʻa e paiki koula, pea takatakai ʻi
hono kiá naʻá ne lī ha meʻa teuteu ʻo e mahuʻinga lahi mo e ngaahi
maka mahuʻinga, ʻa ia naʻe erillo ʻi he tafaʻaki kotoa pē, pea kuo
tohitongi foki ʻiate kinautolu ʻa e ngaahi hingoa ʻo e ngaahi ʻotua ʻo
e kakai ʻIsipité ʻi he potu kotoa pē, ʻi he ngaahi vesá mo e ngaahi
maká fakatouʻosi; pea naʻá ne ʻai foki ha Laska ki hono ʻulú ʻo ne
nonoʻo ha diadem ʻo takatakai ʻi hono ngaahi temipalé ʻo ʻufiʻufi
hono ʻulú ʻaki ha pulupulu.
2. ʻOku fokotuʻu ʻe Pentephres ke foaki ʻa ʻAsenata kia Siosefa ʻi
he mali.
4. Pea naʻá ne maumauʻi ia peá ne ʻalu hifo ʻi he sitepu mei hono fatá
ʻo haʻu ki heʻene tamaí mo ʻene faʻeé ʻo ʻuma kiate kinaua. Pea naʻe
fiefia ʻa Pentephres mo hono uaifi ʻi hona ʻofefine ko ʻAsenata mo
fuʻu fiefia lahi, he naʻa nau mamata ki hono teuteuʻi mo teuteuʻi ia
ko e taʻahine mali ʻa e ʻOtuá; pea naʻá na ʻomi ʻa e ngaahi meʻa lelei
kotoa pē ʻa ia kuó na ʻomi mei heʻena maʻu ʻa hona tofiʻá ʻo foaki ia
ki hona ʻofefiné; pea naʻe fiefia ʻa ʻAsenati ʻi he ngaahi meʻa lelei
kotoa pē, ʻi he fua ʻo e faʻahitaʻu māfaná, mo e kālepí, mo e ngaahi
ʻahó mo e ngaahi lupé, pea mo e ngaahi hiapó mo e fikí, koeʻuhí he
naʻa nau hoihoifua kotoa pē mo ifo ke ʻahiʻahiʻi. Pea pehe ʻe
Pentephres ki hono ʻofefine ko ʻAsenata: "tamasiʻi." Pea naʻá ne
pehē: "Ko au ʻeni, ko hoku ʻeiki." Pea naʻá ne pehē ange ki ai: "Nofo
hifo ʻi homa vahaʻá, pea te u lea kiate koe ʻi heʻeku ngaahi leá."
"Vakai! ʻOku haʻu ʻa Siosefa, ko e tokotaha māfimafi ʻo e ʻOtuá,
kiate kitautolu he ʻahó ni, pea ko e tangatá ni ʻoku pule ʻi he fonua
kotoa ʻo ʻIsipité; pea naʻe fili ia ʻe he Tuʻi ko Feló ke ne pule ki hotau
fonuá mo e tuʻí kotoa pē, pea ʻokú ne foaki ʻe ia ʻa e koané ki he
fonuá ni hono kotoa, pea fakahaofi ia mei he honge ʻoku tuʻu maí;
pea ko Siosefa ʻeni ko ha tangata ʻoku hū ki he ʻOtuá, pea ko e
tāupoʻou potó mo e tāupoʻou ʻokú ke ʻi aí ʻi he ʻahó ni, pea ko e
tangata ʻoku mālohi ʻi he potó mo e ʻiló, pea ʻoku ʻiate ia ʻa e
laumālie ʻo e ʻOtuá pea ʻoku ʻiate ia ʻa e ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí. Haʻu, ʻa
e tamasiʻi ʻofeina, pea te u foaki koe kiate ia ke hoko ko hono uaifi,
pea te ke hoko kiate ia ko e taʻahine mali, pea ko ia pe ʻe hoko ko ho
tangata taʻane ʻo taʻengata." Pea, ʻi he fanongo ʻa ʻAsenita ki he
ngaahi lea ni mei heʻene tamai, naʻe lilingi hifo ha fuʻu pupuha lahi
ki hono fofonga, pea naʻe fakaʻau ke ne ʻita lahi, pea naʻa ne sio
fakamamaʻu ki heʻene tamai ʻo ne pehe: "Ko ia, ʻe hoku ʻeiki tamai,
ʻoku ke lea ʻaki ʻa e ngaahi lea ni? Fakaʻamu thou ke foaki au ko ha
popula ki ha muli mo ha tokotaha kumi hufanga pea mo ha taha kuo
fakatau atu? ʻIkai ko e foha ʻeni ʻo e tauhi-sipí mei he fonua ko
Kēnaní? Pea kuo liʻaki ia ʻe ia. ʻIkai ko ia ʻeni naʻe tokoto mo ʻene
fineʻeikí, pea lī ia ʻe hono ʻeikí ki he fale fakapōpula ʻo e fakapoʻulí,
pea naʻe ʻomi ia ʻe Felo mei he fale fakapōpulá ʻo fakatatau ki heʻene
fakaʻuhingaʻi ʻa ʻene misí, ʻo hangē ko e kau fefine matuʻotuʻá ʻo e
kau ʻIsipite ʻoku nau fakaʻuhingaʻi foki? ʻIkai, ka te u mali mo e
ʻuluaki foha ʻo e tuʻí, koeʻuhí he ko e tuʻi ia ʻo e fonuá kotoa pē." ʻI
heʻene fanongo ki he ngaahi meʻa ni naʻe ma ʻa Pentephres ke toe lea
ki hono ʻofefine ko ʻAsenita ʻo kau kia Siosefa, he naʻa ne tali ia ʻi
he polepole mo e ʻita.
ʻOku aʻu atu ʻa Siosefa ki he fale ʻo Pentephres.
5. pea ʻiloange! ko ha talavou ʻ o e kau sevāniti ʻ a Pentephres naʻe
tupu hake, pea naʻá ne pehē kiate ia: "Vakai! ʻOku tuʻu ʻa Siosefa ʻi
muʻa ʻi he ngaahi matapā homau fakamaauʻangá." Pea ʻi he fanongo
ʻa ʻAsenati ki he ngaahi leá ni, naʻá ne hola mei he fofonga ʻo ʻene
tamaí mo ʻene faʻeé ʻo ʻalu hake ki he fatá, pea naʻá ne hū mai ki
hono loki ʻi ʻolungá ʻo tuʻu ʻi he matapā sioʻata lahí ʻo sio ki he hū
mai ʻa Siosefa ki he fale ʻo ʻene tamaí. Pea naʻe haʻu ʻa Penitifasi mo
hono uaifí mo honau kāingá kotoa mo ʻenau kau tamaioʻeikí ke
fakafetaulaki kia Siosefa; pea, ʻi he taimi naʻe ʻasi ai ʻa e ngaahi
matapa ʻo e fakamaauʻanga naʻe ʻasi fakahahake naʻe Pea haʻu ʻa
Siosefa ʻo tangutu ʻi he saliote hono ua ʻa Felo; pea naʻe ʻi ai ʻa e
fanga hoosi ʻe toko fā naʻe hinehina hangē ko e sinou ʻaki ʻa e ngaahi
kongokonga koula, pea naʻe ngaohi ʻe he salioté ʻa e koula haohaoa
kotoa pē. Pea naʻe vala hinehina mo hāhāmolofia ʻa Siosefa, pea ko
e pulupulu naʻe lī takatakai ʻiate iá naʻe lanu vāleti, naʻe ngaohi ʻaki
ʻa e līneni lelei ʻa e koula, pea naʻe ʻi hono ʻulú ʻa e pale koula, pea
naʻe ʻi hono ʻulú ʻa e pale koula ʻe hongofulu mā ua, pea ʻi hono
nima toʻomataʻú ko e tokotokó, ʻa ia naʻe mafao atu ʻa e vaʻa ʻōlivé,
pea naʻe lahi ʻaupito ʻa e fua ʻi aí. Pea kuo aʻu mai ʻa Siosefa ki he
loto malaʻe pea tapuni mo hono ngaahi matapaa, pea naʻe nofo ʻa e
tangata mo e fefine ngali kehe kotoa pe ʻi tuʻa ʻi he loto malaʻe, he
naʻe haʻu ʻa e kau leʻo ʻo e ngaahi matapaa ʻo tapuniʻi ʻa e ngaahi
matapaa, naʻe haʻu ʻa Penitefa mo hono uaifi mo honau kainga kotoa
tuku kehe pe hona ʻofefine ko ʻAsenati, pea naʻa na hiki ʻa e ngaahi
meʻa kia Siosefa ʻi honau fofonga ʻi he funga mamani; mo Siosefa
ʻalu hifo mei heʻene saliote ʻo fakafeʻiloaki kiate kinautolu ʻaki hono
nima.
ʻOku sio atu ʻa ʻAsenata kia Siosefa mei he matapā sioʻatá.
6. Pea ʻi he mamata ʻa ʻAsenata kia Siosefa naʻe huhuhuhuʻi lahi ia
ʻi he laumalie pea naʻe laiki hono loto, pea naʻe homo hono ongo tui
pea tetetete hono sino kotoa pea naʻa ne manavahe ʻi he manavahe
lahi, pea naʻa ne toʻe mo pehe ʻi hono loto: "ʻOku ou mamahi! ko
ʻeni te u ʻalu ki fē, ʻa e tokotaha loto-mamahí? pe te u fufuuʻi mei fē
mei hono fofongá? pe ʻe fēfē ha mamata mai ʻa Siosefa ko e foha ʻo
e ʻOtuá kiate au, he kuó u lea ʻaki ʻa e ngaahi meʻa kovi kau kiate ia
ʻi heʻeku tafaʻakí? ʻOku ou mamahi! te u ʻalu ki fē ʻo fufuuʻi, koeʻuhí
he ʻokú ne mamata tonu ki he potu toitoi kotoa pē, peá ne ʻiloʻi ʻa e
ngaahi meʻa kotoa pē, pea ʻoku ʻikai hao ha meʻa fufū meiate ia
koeʻuhi ko e fuʻu maama lahi ʻoku ʻiate iá? Pea ko ʻeni ʻofa ke
angalelei mai ʻa e ʻOtua ʻo Siosefá kiate au koeʻuhí ʻi he taʻeʻiló kuó
u lea ʻaki ai ha ngaahi lea kovi kiate ia. Te u muimui ki ai, ʻa e
tokotaha loto mamahi? ʻIkai kuó u pehē: ʻOku haʻu ʻa Siosefa, ko e
foha ʻo e tauhi mei he fonua ko Kēnaní? Ko ʻeni kuo ne haʻu kiate
kitautolu ʻi heʻene saliote ʻo hange ko e laʻaa mei he langi, pea naʻa
ne hu ki hotau fale he ʻaho ni, pea ʻoku ne ulo ki ai ʻo hange ha
maama ʻi he mamani. Ka ʻoku ou vale mo loto-toʻa, koeʻuhí he naʻá
ku manukiʻi ia mo lea ʻaki ha ngaahi lea kovi fekauʻaki mo ia pea
ʻikai ke u ʻilo ko Siosefá ko e foha ia ʻo e ʻOtuá. He ko hai ʻ i he
lotolotonga ʻ o e tangatá te ne fanauʻi maʻu ai pē ʻ a e fakaʻofoʻofa
peheé, pe ko e manava fē ʻ o e fefiné te ne fanauʻi ʻ a e maama peheé?
ʻOku ou loto mamahi mo vale, he kuó u lea ʻaki ha ngaahi lea kovi
ki heʻeku tamaí. Ko ʻeni, ko ia, tuku ke foaki au ʻe heʻeku tamaí kia
Siosefa ko e kaunanga mo e fefine pōpula, pea te u nofo pōpula kiate
ia ʻo taʻengata."
ʻOku sio ʻa Siosefa kia ʻAsenata ʻi he matapā sioʻatá.
7. Pea naʻe hu mai ʻa Siosefa ki he fale ʻo Pentefasi ʻo tangutu ʻi ha
sea. Pea naʻa nau fufulu hono vaʻé, ʻo tuku ha tēpile ʻi hono ʻaó naʻe
ʻikai ke kai fakataha ʻa Siosefa mo e kau ʻIsipite, he ko ha meʻa
fakalielia ʻeni kiate ia. Pea hanga hake ʻa Siosefa ʻo ne mamata kia
ʻAsenata ʻoku mapu ki tuʻa, peá ne pehē ange kia Pentefasi: "Ko hai
ʻa e fefine ko ia ʻoku tuʻu ʻi he fata ʻi he veʻe matapā sioʻatá? Tuku
ke ne ʻalu mei he fale ni." He naʻe manavahē ʻa Siosefa ʻo pehē:
"Telia naʻá ne fakaʻitaʻi foki au." He naʻe faʻa fakaʻitaʻi ia ʻe he
ngaahi uaifi mo e ngaahi ʻofefine kotoa pē ʻo e kau pilinisí mo e kau
kovana ʻo e fonua kotoa pē ʻo ʻIsipité, koeʻuhí ke nau loi mo ia; ka
ko e ngaahi uaifi mo e ngaahi ʻofefine tokolahi foki ʻo e kau ʻIsipité,
ʻa kinautolu kotoa pē naʻe mamata kia Siosefá, naʻa nau hohaʻa
koeʻuhi ko hono fakaʻofoʻofá; pea mo e kau talafofonga naʻe fekauʻi
ange ʻe he kau fefiné kiate ia ʻaki ʻa e koulá mo e silivá mo e ngaahi
meʻaʻofa mahuʻingá, naʻe fakafoki mai ʻe Siosefa ʻa e
fakamanamana mo e fakaʻitaʻi, ʻo pehē: "ʻE ʻikai te u fai angahala ʻi
he ʻao ʻo e ʻEiki ko e ʻOtuá pea mo e fofonga ʻo ʻeku tamai ko
ʻIsilelí." He naʻe ʻi ai maʻu pē ʻa e ʻOtuá ʻi he ʻao ʻo Siosefá pea
manatu maʻu ai pē ki he fekau ʻa ʻene tamaí; he naʻe faʻa lea mo
naʻinaʻi ʻa Sēkope hono foha ko Siosefa mo hono ngaahi foha kotoa:
"Tauhi koe, fanau, malu mei ha fefine ngali kehe ke ʻoua naʻa mou
feohi mo ia, he ʻoku fakaʻauha mo fakaʻauha ʻa e feohi mo ia." Ko ia
naʻe pehē ai ʻe Siosefa: "Tuku ke ʻalu ʻa e fefiné ni mei he falé ni."
Pea naʻe pehē ange ʻe Pentephres kiate ia: "ʻE hoku ʻeiki, ko e fefine
ko ia kuó ke mamata ʻoku tuʻu ʻi he fatá ʻoku ʻikai ko ha muli ia, ka
ko homa ʻofefiné, ko ha taha ʻoku fehiʻa ki he tangata kotoa pē, pea
kuo teʻeki ai mamata ha tangata ʻe taha kiate ia tuku kehe pē ʻi he
3. ʻahó ni; pea kapau ʻoku ke loto ki ai, ʻeiki, ʻe haʻu ia ʻo lea kiate koe,
he ko homa ʻofefine ʻoku tatau mo ho tuofefine." Pea naʻe fiefia ʻa
Siosefa ʻi he fuʻu fiefia lahi, he naʻe pehē ʻe penitefasi: "Ko e
tāupoʻou ia ʻoku fehiʻa ki he tangata kotoa pē." Pea pehē ange ʻe
Siosefa kia Penitifasi mo hono uaifí: "Kapau ko ho ʻofefine ia, pea
ko e tāupoʻou ia, tuku ke ne haʻu, he ko hoku tuofefine ia, pea ʻoku
ou ʻofa ʻiate ia mei he ʻahó ni ʻo hangē ko hoku tuofefiné."
ʻOku tāpuakiʻi ʻe Siosefa ʻa ʻAsenata.
8. Naʻe ʻalu hake leva ʻene faʻee ki he fata ʻo ʻomi ʻa ʻAsenata ki
Naʻe pehē ange ʻe Siosefa, mo Pentephres kiate ia: "ʻUma ki ho
tokouá, koeʻuhí he ko e tāupoʻou foki ia ʻo hangē ko hoʻo ʻi he ʻaho
ní, pea ʻokú ne fehiʻa ki he fefine faikehe kotoa pē ʻo hangē ko hoʻo
fehiʻa ki he tangata faikehe kotoa pē." Pea pehē ʻe ʻAsenata kia
Siosefa: "ʻUha maka, ʻeiki, kuo monūʻia ʻa e ʻOtua Fungani
Māʻolungá." Pea pehē ange ʻe Siosefa kiate ia: ʻʻʻE tāpuakiʻi koe ʻe
he ʻOtuá ʻa ia ʻokú ne fakaake ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē." Naʻe pehē
leva ʻe Pentephres ki hono ʻofefine ko ʻAseenití: "Haʻu ʻo ʻuma ki
ho tokouá." ʻI he haʻu ʻa ʻAsenata ke ʻuma kia Siosefá, naʻe mafao
atu ʻe Siosefa hono nima toʻomataʻú, ʻo hilifaki ʻi hono fatafatá ʻi he
vahaʻa ʻo hono ongo papá (he kuo ʻosi tuʻu ʻa hono papá ʻo hangē ha
ʻāpele fakaʻofoʻofá), pea pehē ʻe Siosefa: "ʻOku ʻikai feʻunga mo e
tangata ʻoku hū ki he ʻOtuá, ʻa ia ʻoku tāpuakiʻi ʻaki hono ngutú ʻa e
ʻOtua moʻuí, ʻo ne kai ʻa e mā mohu tāpuaki ʻo e moʻuí, pea ʻokú ne
inu ʻa e ipu monūʻia ʻo e moʻui taʻe-faʻa-maté, pea kuo pani ia ʻaki
ʻa e ngāue taʻe-faʻa-ʻauʻauha, ke ʻuma ki ha fefine foʻou, ʻa ia ʻokú
ne tāpuakiʻi ʻaki hono ngutú ʻa e mate mo e ngaahi tamapua tulí pea
kai mei heʻenau tēpilé ʻa e maá ʻo strangling mo inu mei heʻenau
libation ʻa e ipu ʻo e kākaá pea kuo pani ia ʻaki ʻa e ngeia ʻo e
fakaʻauhá; ka ko e tangata ʻoku hu ki he ʻOtua te ne ʻuma ki heʻene
faʻee mo hono tuofefine ʻa ia kuo fanauʻi ʻi heʻene faʻee pea mo e
tuofefine kuo faʻeleʻi ʻi hono faʻahinga pea mo e uaifi ʻoku ne
vahevahe hono sea, ʻa ia ʻoku ne tapuakiʻi ʻaki honau ngutu ʻa e
ʻOtua moʻui. Ko e meʻa tatau pē, ʻoku ʻikai taau mo ha fefine ʻoku
hū ki he ʻOtuá ke ʻuma ki ha tangata ngali kehe, he ko e meʻa
fakalielia ʻeni ʻi he ʻao ʻo e ʻEiki ko e ʻOtuá." Pea, ʻi he fanongo ʻa
ʻEsenati ki he ngaahi lea ní meia Siosefá, naʻe mamahi lahi ʻaupito
ia mo toʻe; pea ʻi heʻene sio fakamamaʻu kia Siosefá mo ʻāʻā hono
matá, naʻa nau loʻimataʻia. Pea ʻi he mamata ʻa Siosefa ki heʻene
tangí, naʻá ne fakaʻofaʻia lahi ai, he naʻá ne angavaivai mo ʻaloʻofa
pea mo ha taha naʻe manavahē ki he ʻEikí. Naʻá ne hiki hake leva
hono nima toʻomataʻú ki ʻolunga ʻi hono ʻulú peá ne pehē: "ʻEiki ko
e ʻOtua ʻo ʻeku tamai ko ʻIsilelí, ko e Fungani Māʻolungá mo e ʻa e
ʻOtua mafimafi, ʻa ia ʻoku ne fakaake ʻa e ngaahi meʻa kotoa pe mo
ui mei he fakapoʻuli ki he mama pea mei he hala ki he moʻoni pea
mei he mate ki he moʻui, tapuakiʻi foki ʻa e taupoʻou ni, mo fakaake
ia, mo fakafoʻou ia ʻaki ho laumalie maʻoniʻoni, pea tuku ke ne kai
ʻa e ma ʻo hoʻo moʻui mo inu ʻi he ipu ʻo ho tapuaki, pea lau fakataha
ia mo ho kakai naʻa ke fili ki muʻa ʻi he meʻa kotoa pe naʻe ngaohi,
pea tuku ke ne hū ki ho mālōlōʻanga ʻa ia ʻokú ke teuteu ki hoʻo kakai
filí, pea tuku ke ne nofo ʻi hoʻo moʻui taʻengatá."
ʻOku teuteu ʻa ʻAsenata pea teuteu ʻa Siosefa ke mavahe.
9. Pea naʻe fiefia ʻa ʻAsenati ʻi he tāpuaki ʻa Siosefá ʻi he fuʻu fiefia
lahi. Pea naʻá ne fakasītuʻaʻi ia, peá ne haʻu toko taha pē ki hono fatá,
ʻo tō ki hono mohengá ʻi he mahaki, he naʻe ʻi ai ʻa ʻene fiefia mo e
mamahi pea mo e manavahē lahi; pea naʻe ʻi ai ha pupuha hokohoko
ʻi heʻene fanongo ki he ngaahi lea ko ʻeni meia Siosefa, pea ʻi heʻene
lea kiate ia ʻi he huafa ʻo e ʻOtua Fungani Maʻolunga. Pea naʻá ne
tangi ʻi he fuʻu tangi lahi mo fakamamahi, pea tafoki ia ʻi he loto
fakatomala mei hono ngaahi ʻotua ʻa ia naʻá ne anga ʻaki ke hū ki aí,
pea mo e ngaahi tamapuá, ʻa ia naʻá ne kole, mo tatali ki he efiafi ʻe
hoko maí. Ka naʻe kai mo inu ʻa Siosefa; pea naʻá ne fakahā ki heʻene
kau tangata ngāué ke nau haʻamonga ʻa e fanga hōsí ki heʻenau
ngaahi salioté, pea ke nau ʻalu takai ʻi hono kotoa ʻo e fonuá. Pea
naʻe pehē ʻe Pentephres kia Siosefa: "Tuku ke nofo heni ʻa hoku ʻeikí
ʻi heni he ʻahó ni, pea ʻi he pongipongí te ke ʻalu ai ʻi ho halá." Pea
pehē ʻe Siosefa: "ʻIkai, ka te u ʻalu atu he ʻahó ni, he ko e ʻaho ʻeni
naʻe kamata ai ke fai ʻe he ʻOtuá ʻa ʻEne ngaahi meʻa kotoa pē naʻá
Ne fakatupú, pea ʻi hono valu ʻo e ʻahó te u foki atu foki kiate
kimoutolu ʻo nofo heni."
ʻOku fakafisingaʻi ʻe ʻAsenata ʻa e ngaahi ʻotua ʻo ʻIsipite pea ne
fakavaivaiʻi ia.
10. Pea, ʻi he mavahe ʻa Siosefa mei he falé, naʻe ʻalu foki ʻa
Penitifasi mo hono kāingá kotoa ki honau tofiʻá, pea naʻe tuku ʻa
ʻAsenata toko taha pe mo e kau taupoʻou ʻe toko fitu, listless mo
tangi kae ʻoua kuo to ʻa e laʻaa; pea naʻe ʻikai te ne kai mā pe inu vai,
ka ʻi he lolotonga ʻo ʻene mohé, naʻá ne ʻā toko taha pē ʻo tangi mo
faʻa tā hono fatafatá ʻaki hono nimá. Pea hili ʻa e ngaahi meʻá ni naʻe
tuʻu hake ʻa ʻAsenata mei hono mohengá, ʻo ne ʻalu fakalongolongo
hifo ʻi he sitepu mei he fatá, pea ʻi heʻene haʻu ki he matapā naʻá ne
ʻilo ʻoku mohe ʻa e kau talafá mo ʻene fānaú; pea naʻá ne holo leva
ʻo toʻo hifo mei he matapaá ʻa e takafi leta ʻo e puipuí ʻo fakafonu
ʻaki ia ʻa e cinders ʻo ʻave ki he fatá ʻo fakatokoto ʻi he falikí. Pea
naʻá ne tāpuniʻi malu ai ʻa e matapaá ʻo haʻi ia ʻaki ʻa e polota
ukamea mei he tafaʻakí, peá ne toʻe fakataha mo e fuʻu tangi lahi mo
lahi ʻaupito. Ka ko e tāupoʻou naʻe ʻofa lahi hake ʻa ʻEsenati ʻi he
kau tāupoʻou kotoa pē, ʻi heʻene fanongo ki he toʻe ʻa ʻene toʻé, pea
haʻu ia ki he matapaá hili ʻene ʻā hake ʻa e kau tāupoʻou kehé ʻo ʻilo
ʻoku tāpuni ia. Pea, ʻi heʻene fanongo ki he toʻe mo e tangi ʻa
ʻAsenití, naʻá ne naʻa ne pehe ange ki ai, ʻi heʻene tuʻu taʻe kau ai:
"Ko e ha ia, ko ʻeku fineʻeiki, pea ko e ha ʻoku ke loto mamahi ai?
Pea ko e hā ʻokú ne fakahohaʻasi koé? Fakaava mai kiate kimautolu
pea ke mau sio kiate koe." Pea pehē ange ʻe ʻAseneti kiate ia, ʻi
heʻene tāpuni ʻi lotó: "Kuo ʻohofi hoku ʻulú ʻe he mamahi lahi mo
fakamamahi, pea ʻoku ou mālōlō ʻi hoku mohengá, pea ʻoku ʻikai te
u faʻa tuʻu hake ʻo fakahā kiate koe, he ʻoku ou faingataʻaʻia ʻi hoku
ngaahi vaʻé kotoa. Ko ia ke ke ʻalu taki taha ki hono loki ʻi ʻolunga
ʻo mohe, pea tuku ke u fakalongolongo." Pea ʻ i he taimi naʻe mavahe
ai ʻ a e kau tāupoʻoú, naʻa nau taki taha ki hono loki ʻ i ʻ olungá, naʻe
tuʻu hake ʻ a ʻ Asenati ʻ o fakaava fakalongolongo ʻ a e matapā ʻ o
hono loki mohé, ʻ o ʻ alu ki hono loki hono uá ʻ a ia naʻe ʻ i ai ʻ a e
fatafata ʻ o ʻ ene ʻ i aí, pea naʻá ne fakaava ʻ a hono ʻ apí ʻ o ne toʻo
ha tunic ʻ uliʻuli mo sombre ʻ a ia naʻá ne tui mo tengihia ʻ i he taimi
naʻe mate ai ʻ a hono ʻ uluaki tuongaʻané. ʻI heʻene toʻo leva ʻa e
tunic ko ʻeni, naʻa ne ʻave ia ki hono loki ʻi ʻolunga, pea ne toe
tapuniʻi malu ʻa e matapaa, pea ʻai ʻa e polota ki he tafaʻaki. Ko ia,
naʻe tui leva ʻe ʻAsenata ʻa hono pulupulu fakatuʻí, ʻo tui ʻa e kofu
tōtōlofa ʻo e tangí, pea vete hono nonoʻo koulá pea nonoʻo ʻaki ia ʻa
e maea pea tui ʻa e Laska, ʻa ia ko e mitre, mei hono ʻulú, pea pehē
foki ki he temí, pea naʻe hilifaki kotoa ki he falikí ʻa e ngaahi sēini
mei hono nimá mo hono vaʻé. Pea ne toʻo leva hono pulupulu fili mo
e nonoʻo koula mo e mitre mo hono diadem, pea ne li kinautolu ʻi he
matapa sioʻata naʻe hanga atu ki he tokelau, ki he masiva. Pea naʻá
ne ʻave ai ʻa hono ngaahi ʻotua kotoa pē naʻe ʻi hono loki ʻi ʻolungá,
ʻa e ngaahi ʻotua ʻo e koulá mo e silivá ʻa ia naʻe ʻikai ke ʻi ai hano
fika, ʻo ne tofitofi ia ki ha ngaahi kongokonga, ʻo lī ia ʻi he matapā
sioʻatá ki he kau tangata masiva mo e kau paea. Pea ko e tahá, naʻe
ʻave ʻe ʻAsenata ʻa ʻene meʻakai fakatuʻí mo e fanga manu sisinó mo
e iká mo e kakano ʻo e fefiné, mo e ngaahi feilaulau kotoa pē ʻa hono
ngaahi ʻotuá, mo e ngaahi ipu ʻo e uaine ʻo e libation, ʻo lī ʻa
kinautolu kotoa pē ʻi he matapā sioʻata naʻe ʻasi fakatokelaú ko ha
meʻakai ki ʻa e fanga kulii. 2 Pea hili ʻa e ngaahi meʻá ni naʻá ne toʻo
leva ʻa e takafi leta ʻoku ʻi ai ʻa e cinders ʻo lilingi ki he falikí; pea
naʻá ne toʻo ai ʻa e tupenu ʻufiʻufi tangai, ʻo nonoʻo hono kongalotó;
pea naʻá ne vete foki ʻa e kupenga ʻo hono louʻulú pea afuhi ʻa e
efuefu ki hono ʻulú. Pea naʻa ne cinders foki ʻi he faliki, ʻo ne to ki
he cinders ʻo toutou ta hono fatafata ʻaki hono ongo nima mo tangi
4. ʻi he poo kotoa ʻi he toʻe ʻo aʻu ki he pongipongi. Pea, ʻi he tuʻu hake
ʻa ʻAsenata ʻi he pongipongí ʻo mamata, pea ʻiloange! Naʻe ʻi lalo
ʻiate ia ʻa e cinders ʻo hange ha ʻumea mei hono loʻimata, naʻa ne toe
to ki hono fofonga ʻi he cinders ʻo aʻu ki he to ʻa e laʻaa. Ko ia, naʻe
fai pehē ʻe ʻAsenata ʻi he ʻaho ʻe fitu, ʻo ʻikai te ne ʻahiʻahiʻi ha meʻa
noa pē.
ʻOku fakapapau ʻa ʻAsenata ke lotu ki he ʻOtua ʻo e kau
Hepeluú.
11. Pea ʻi he ʻaho hono valu, ʻi he mafoa ʻa e ata pea ʻosi chirping ʻa
e fanga manupuna pea kalou ʻa e fanga kulii ʻi he kau ʻaʻahi, naʻe
kiʻi hiki hake ʻe ʻAseneti hono ʻulu mei he faliki mo e cinders naʻa
ne tangutu ai, he naʻa ne fuʻu ongosia mo kuo mole ʻa e mālohi ʻo
hono ngaahi vaʻé mei heʻene fuʻu ongoʻi mā moʻoní; he kuo fakaʻau
ʻo ongosia mo vaivai ʻa ʻAseneti pea holoa hono iví, pea naʻá ne
tafoki ai ki he holisí, ʻo nofo ʻi he lalo matapā sioʻata naʻe ʻasi
fakahahaké; pea ko hono ʻulú naʻá ne hilifaki ki hono fatafatá, ʻo
tuhu ʻaki hono louhiʻi nimá ki hono tui toʻomataʻú; pea naʻe tāpuniʻi
hono ngutú, pea naʻe ʻikai te ne fakaava ia ʻi he ʻaho ʻe fitu mo e pō
ʻe fitu ʻo ʻene ongoʻi mā. Pea ne pehe ʻi hono loto, ʻo ʻikai fakaava
hono ngutu: "Ko e ha te u fai, ko au ko e maʻulalo, pe te u ʻalu ki fe?
Pea te u toe maʻu mo hai ʻamui ha hūfangaʻanga? pe te u lea kia hai,
ʻa e tāupoʻou ʻoku paea mo liʻekina pea liʻekina ʻe he kakai kotoa pē
pea fehiʻanekinaʻí? Kuo haʻu kotoa ʻeni ke fehiʻa kiate au, pea ʻi he
lotolotonga ʻo ʻeku tamai mo ʻeku faʻee, he naʻa ku kole ki he ngaahi
ʻOtua ʻi he fehiʻa pea u foaki ia ki he masiva ke fakaʻauha ʻe he
tangata. Naʻe pehē ʻe heʻeku tamaí mo ʻeku faʻeé: "ʻOku ʻikai ko
homa ʻofefine ʻa ʻAsenata." Ka kuo haʻu foki mo hoku kāingá kotoa
ke fehiʻa kiate au, mo e kakai kotoa pē, he kuó u foaki honau ngaahi
ʻotuá ke fakaʻauha. Pea kuó u fehiʻa ʻi he tangata kotoa pē mo
kinautolu kotoa pē naʻa nau haʻu kiate aú, pea ko ʻeni ʻi he meʻá ni,
kuo fehiʻanekinaʻi au ʻe he kakai kotoa pē pea ʻoku nau fiefia ʻi
heʻeku faingataʻaʻiá. Ka ʻoku fehiʻa ʻa e ʻEiki mo e ʻOtua ʻo e toʻa
ko Siosefá ʻiate kinautolu kotoa pē ʻoku hū ki he ngaahi tamapuá, he
ko e ʻOtua meheka ia mo fakamanavahē, ʻo hangē ko ia kuó u
fanongo ki aí, kiate kinautolu kotoa pē ʻoku hū ki he ngaahi ʻotua
faikehe; ʻa ia naʻá ne fehiʻa ai foki kiate au, koeʻuhí he naʻá ku hū ki
he ngaahi tamapua kuo maté mo e tulí mo tāpuakiʻi ʻa kinautolu. Ka
ko ʻeni kuó u fakaʻehiʻehi mei heʻenau feilaulaú, pea kuo mavahe
hoku ngutú mei heʻenau tēpilé, pea ʻoku ʻikai te u maʻu ha loto-toʻa
ke ui ki he ʻEiki ko e ʻOtua ʻo e langí, ko e Fungani Māʻolungá mo e
mālohi ʻo Siosefa Māfimafí, he kuo ʻuliʻi hoku ngutú mei he ngaahi
feilaulau ʻa e ngaahi tamapuá. Ka kuo u fanongo ki ha lea ʻa ha
tokolahi ʻo pehe ko e ʻOtua ʻo e kakai Hepeluú ko e ʻOtua moʻoni ia,
pea ko ha ʻOtua moʻui, ko ha ʻOtua ʻaloʻofa mo fakamamahi mo faʻa
kātaki fuoloa pea fonu ʻi he ʻaloʻofa mo e angavaivai, pea ko e taha
ʻoku ʻikai te ne lau ʻa e angahala ʻa ha tangata ʻoku loto-fakatōkilalo,
kae tautautefito ki ha taha ʻokú ne faiangahala ʻi he taʻeʻiló, pea ʻikai
fakahalaiaʻi ʻa e maumau fonó ʻi he taimi ʻo e faingataʻaʻia ʻa ha
tangata ʻoku faingataʻaʻia; ko ia ai, te u loto-toʻa foki, ʻa e tokotaha
loto-fakatōkilaló, pea te u tafoki kiate ia ʻo kumi hūfanga mo ia mo
vete kotoa ʻeku ngaahi angahalá kiate ia mo lilingi atu ʻeku kolé ʻi
hono ʻaó, pea te ne ʻaloʻofa ki hoku mamahí. He ko hai ʻokú ne ʻiloʻi
pe te ne mamata ki heʻeku ongoʻi mā mo e fakaʻauha ʻo hoku
laumālié mo ʻene fakaʻofaʻia ʻiate aú, pea te ne mamata foki ki he
tuʻunga paea ʻo ʻeku loto-mamahí mo e tāupoʻoú pea maluʻi au? he
ʻoku hangē ko ʻeku fanongó, ko ha tamai ia ʻa e kau paea mo e
fakafiemālieʻi ʻo e faingataʻaʻiá mo e tokoni ʻa e kau fakatangaʻí. Ka
ʻi ha faʻahinga meʻa pe, te u hoko foki ko e tokotaha loto fakatokilalo
loto-toʻa pea te ne tangi kiate ia. Pea toki tuʻu hake ʻa ʻAsenata mei
he ʻā naʻá ne tangutu aí, ʻo ne tūʻulutui ʻo tuʻulutui ki he hahaké pea
fakahinohino hono matá ki he langí pea fakaava hono ngutú ʻo pehē
ki he ʻOtuá:
Ko e Lotu ʻa ʻAsesení
12. Ko e lotu mo e vete hia ʻa ʻAsenata: "ʻEiki ko e ʻOtua ʻo e
maʻoniʻoni, ʻa ia naʻa ne fakatupu ʻa e ngaahi kuonga mo foaki ʻa e
moʻui ki he meʻa kotoa pe, ʻa ia naʻa Ne foaki ʻa e manava ʻo e moʻui
ki ho fakatupu kotoa pe, ʻa ia naʻa ne ʻomi ʻa e ngaahi meʻa pulipulia
ki he mama, ʻa ia naʻa ne ngaohi ʻa e meʻa kotoa pe mo fakaha ʻa e
ngaahi meʻa naʻe ʻikai ha mai, ʻa ia naʻa ne hiki hake ʻa e langi ʻo
ʻilo ʻa mamani ʻi he ngaahi vai, ʻa ia ʻoku nau fokotuʻu ʻa e ngaahi
fuʻu maka lalahi ʻi he vanu ʻo e vai, ʻa ia ʻe ʻikai pulia ka ʻe aʻu ki he
ngataʻanga ʻo fai ho finangalo, he ko e ʻEiki, saidst naʻe hoko ʻa e
folofola mo e meʻa kotoa pe, pea ko hoʻo folofola, ʻEiki, ko e moʻui
ia ʻa hoʻo ngaahi meʻa moʻui kotoa pe, pea te u hola kiate koe ko e
hufangaʻanga, ʻEiki ko hoku ʻOtua, ʻo fai atu mei heni, te u tangi
kiate koe, ʻEiki, pea te u vete ʻeku ngaahi angahala kiate koe, te u
lilingi hifo kiate koe ʻeku kole, ʻEiki, pea te u fakaha kiate koe ʻa
ʻeku ngaahi fono. Fakamoʻui au, ʻEiki, fakamoʻui, he naʻá ku fai ʻa
e ngaahi angahala lahi kiate koe, naʻá ku fai ʻa e maumau-fono mo e
taʻe-māʻoniʻoni, kuó u lea ʻaki ha ngaahi meʻa ke ʻoua naʻa lea ʻaki,
pea fai angahala ʻi ho ʻaó; ʻEiki, kuo ʻuliʻi au mei he ngaahi feilaulau
ʻa e ngaahi tamapua ʻa e kau ʻIsipité, pea mei he tēpile ʻa honau
ngaahi ʻotuá: Naʻá ku fai angahala, ʻEiki, naʻá ku fai angahala ʻi ho
ʻaó, ʻi he ʻiló mo e taʻeʻiló naʻá ku fai ai ʻa e anga taʻe-māʻoniʻoni ʻi
heʻeku hū ki he ngaahi tamapua kuo maté mo e tulí, pea ʻoku ʻikai
taau ke u fakaava hoku ngutú kiate koe, ʻEiki, ko au ko e ʻofefine
fakamamahi ʻo Pentephres ko e taulaʻeiki, ko e taupoʻou mo e kuini,
ʻa ia naʻe hikisia mo hikisia pea ko e taha naʻe tuʻumalie ʻi he ngaahi
koloa ʻa ʻeku Tamai ʻi ʻolunga ʻa e kakai kotoa pe, ka ko ʻeni kuo
liʻekina mo liʻekina ʻa e kakai kotoa pe. ʻEiki, ʻoku ou hola kiate koe,
pea ʻoku ou fai kiate koe ʻeku kole, pea te u tangi kiate koe. Fakahaofi
au meiate kinautolu ʻoku tuli aú. ʻEiki, ki muʻa pea toki ʻave au ʻe
kinautolú; heʻ oku hange ko e hola ʻa e valevale ʻi he manavahe ki
ha taha ki heʻene tamai mo ʻene faʻee, pea ʻoku mafao atu ʻe heʻene
tamai ʻa hono nima ʻo puke ia ʻi hono fatafata. ʻEiki, fakamafao mai
ha nima ʻoku ʻikai ʻuli mo fakalilifu kiate au ʻo hange ha tamai ʻofa
ʻi he fanau, pea maʻu au mei he nima ʻo e fili supersensual. He vakai!
ʻoku tuli au ʻe he laione ʻo e kuonga muʻa mo fitaʻa mo anga fitaʻa,
he ko e tamai ia ʻa e ngaahi ʻotua ʻo e kau ʻIsipite, pea ko e ngaahi
ʻotua ʻo e kau ʻotua tamapua ko ʻene fanau, pea kuo u haʻu ke fehiʻa
kiate kinautolu, pea naʻa ku ʻave mo kinautolu, koeʻuhi he ko e fanau
kinautolu ʻa e laione, pea naʻa ku kapusi ʻa e ngaahi ʻotua kotoa pe
ʻo e kau ʻIsipite meiate au ʻo u liʻaki kinautolu, pea mo e laione, pe
ko ʻenau tamai ko e tevolo, ʻi he ʻita ki ʻOku ou feinga ke folo hifo
au. Ka ko koe, ʻEiki, fakahaofi au mei hono nimá, pea ʻe fakahaofi
au mei hono ngutú, telia naʻá ne haeʻi au ʻo lī au ki he ulo ʻo e afí,
pea lī au ʻe he afí ki he afí, pea ʻe ikunaʻi au ʻe he afaá ʻi he fakapoʻulí
ʻo lī au ki he loto moaná, pea folo hifo au ʻe he manu lahi ʻa ia ʻoku
mei he taʻengatá, pea ʻoku ou mate ʻo taʻengata. Fakahaofi au, ʻEiki,
ki muʻa pea hoko ʻa e ngaahi meʻá ni kotoa pē kiate au; fakahaofi au,
ʻEiki, ʻa e liʻekina mo e taʻe-maluʻi, he kuo fakafisingaʻi au ʻe heʻeku
tamai mo ʻeku faʻee ʻo pehe, ʻʻOku ʻikai ko homa ʻofefine ʻa
ʻAsenata,ʻ koeʻuhi he naʻa ku tofitofi hona ngaahi ʻotua ʻo fakaʻauha
fakataha mo kinaua, ʻo hange ko ʻena fehiʻa kakato kiate kinaua. Pea
ko ʻeni ko ha tokotaha paea mo liʻekina au, pea ʻoku ʻikai haʻaku toe
ʻamanaki lelei kehe ka ko koe pē. ʻE ʻEiki, pe ko ha hūfangaʻanga
kehe ka ko hoʻo ʻaloʻofá pē, ko e kaumeʻa ʻo e tangatá, koeʻuhí he
ko koe pē ʻa e tamai ʻa e kau paeá mo e hau ʻo e kau fakatangaʻi mo
e tokoni ʻo e faingataʻaʻiá. Ke ke ʻaloʻofa mai kiate au ʻ Eiki, pea
tauhi au ke u maʻa mo tāupoʻou, ʻa e liʻekina mo e paea, he ko e ʻEiki
pe ʻoku ke hoko ko ha tamai angalelei mo angavaivai. He ko hai ʻa e
tamai ʻoku melie mo lelei hangē ko koe, ʻEiki? He vakai! ko e ngaahi
fale kotoa pe ʻo ʻeku tamai ʻa ia naʻa ne foaki kiate au ke hoko ko ha
tofiʻa ko ha kiʻi vahaʻa taimi mo e vanishing; ka ko e ngaahi fale ʻo
homou tofiʻá, ʻE ʻEiki, ʻoku taʻe-faʻa-ʻauha mo taʻengata."
5. Ko e Lotu ʻa ʻAsesení (hoko atu)
13. "ʻAʻahi mai, ʻEiki, ʻa ʻeku ongoʻi ma pea ʻaloʻofa mai ki hoku
tuʻunga paea mo fakaʻofaʻia ʻiate au, ʻa e faingataʻaʻia. He vakai! Ko
au, ʻEiki, naʻá ku hola mei he kakai kotoa pē ʻo kumi hūfanga mo
koe ko e kaumeʻa pē ʻe taha ʻo e tangatá. ʻIloange! Naʻá ku tuku ʻa e
ngaahi meʻa lelei kotoa pē ʻo e māmaní ka u kumi hūfanga mo koe.
ʻEiki, ʻi he tupenu tangai mo e efuefu, telefua mo e fakataʻelata.
ʻIloange! ko ʻeni kuó u vete hoku pulupulu fakaʻeiʻeiki ʻo e līneni
tuʻu-ki-á pea mo e ngaahi meʻa ʻo e kulaʻahoʻahó ʻoku fekauʻaki mo
e koulá pea kuo nau tui ha tunic ʻuliʻuli ʻo e tengihia. ʻIloange! Kuó
u vete ange hoku nonoʻo koulá pea lī ia meiate au pea nonoʻo ʻaki ʻa
e maea mo e tupenu tangai. ʻIloange! ʻeku diadem mo ʻeku mitre kuo
u li mei hoku ʻulu pea kuo u afuhi au ʻaki ʻa e cinders. ʻIloange! ʻa e
faliki ʻo hoku loki ʻi ʻolunga ʻa ia naʻe fakatoka ʻaki ha ngaahi
coloured mo e ngaahi maka lanu valeti, ʻa ia naʻe moistened kimuʻa
ʻaki ʻa e lolo pea naʻe momoa ia ʻaki ʻa e tupenu lineni ngingila, kuo
moistened ia ʻaki hoku loʻimata pea kuo dishonoured ia ʻi he efuefu.
ʻIloange! ʻe hoku ʻEiki, mei he cinders mo hoku loʻimata naʻe faʻu
ʻaki ha ʻumea lahi ʻi hoku loki ʻi ʻolunga ʻo hange ko ha hala lahi.
ʻIloange! hoku ʻEiki, ko ʻeku maʻu meʻatokoni efiafi fakaʻeiʻeiki mo
e ngaahi kakanoʻi manu kuo u foaki ki he fanga kulii. ʻIloange! Ko
au foki, ʻEiki, kuó u ʻaukai ʻi he ʻaho ʻe fitu mo e pō ʻe fitu pea naʻe
ʻikai te u kai mā pe inu vai, pea ʻoku mōmoa ʻa hoku ngutú ʻo hangē
ko e veʻeteka mo hoku ʻeleló ʻo hangē ko e meʻatui mo hoku
loungutú ʻo hangē ha fuʻu poʻulí, pea tuʻu maʻu ʻa hoku matá, pea
tuʻu hoku matá kuo ʻikai ke nau lava ʻo lilingi ha loʻimata. Ka koe,
ʻEiki ko hoku ʻOtua, fakahaofi au mei heʻeku ngaahi taʻeʻilo lahi,
pea fakamolemoleʻi au ʻi he meʻa ko ia, ʻi heʻeku hoko ko ha
taupoʻou mo e taʻeʻilo, kuo u he. ʻIloange! ko ʻeni kuó u ʻilo ʻeni ko
e ngaahi ʻotua kotoa pē naʻá ku lotu ki ai ʻi heʻeku taʻeʻiló ko e ngaahi
tamapua tuli mo mate, pea naʻá ku tofitofi fakakongokonga ia ʻo
foaki ke molomoloki ia ʻe he kakai kotoa pē, pea naʻe maumauʻi ia
ʻe he kau kaihaʻá, ʻa ia ko e koula mo e siliva, pea naʻá ku kumi
hūfanga fakataha mo koe, ko e ʻEiki ko e ʻOtuá, ʻa e tokotaha
manavaʻofa pē taha mo e kaumeʻa ʻo e tangatá. Fakamolemoleʻi
muʻa au, ʻEiki, he naʻa ku fai ha ngaahi angahala lahi kiate koe ʻi he
taʻeʻilo pea u lea takuanoa ki hoku ʻeiki ko Siosefa, ʻo ʻikai te u ʻiloʻ
ʻa e mamahi, ko ho foha ia. ʻEiki, koeʻuhi ko e naʻinaʻi ʻa e kau
tangata angakovi ʻi he meheka kiate au, naʻa ne pehe mai kiate au:
ʻKo Siosefa ko e foha ia ʻo ha tauhisipi mei he fonua ko Kenani,ʻ pea
ko au ko e tokotaha mamahi kuo u tui kiate kinautolu pea ʻalu hē, pea
naʻá ku taʻetokaʻi ia, peá u lea ʻaki ha ngaahi meʻa kovi ʻo kau kiate
ia, ʻo ʻikai te u ʻilo ko ho foha ia. He ko hai ʻi he lotolotonga ʻo e
tangatá naʻá ne fakatupu pe te ne fakatupu ha faʻahinga fakaʻofoʻofa
pehē? pe ko hai mo ha toe taha ʻoku hangē ko iá, ʻo poto mo māfimafi
hangē ko e Siosefa fakaʻofoʻofa tahá? Ka kiate koe, ʻEiki, ʻoku ou
fakatukupaaʻi ia, koeʻuhi he ʻoku ou ʻofa ʻiate ia ʻo lahi ange ʻi hoku
laumalie. Tauhi ia ke ne malu ʻi he poto ʻo hoʻo ʻaloʻofá, pea
fakatukupaaʻi au kiate ia ko ha kaunanga mo ha fefine pōpula,
koeʻuhí ke u fufulu hono vaʻé pea ngaohi hono mohengá pea tauhi
kiate ia mo tauhi kiate ia, pea te u hoko ko e fefine pōpula kiate ia ʻi
he ngaahi taimi ʻo ʻeku moʻuí."
ʻAʻahi ʻa e ʻĀngelo Pulé kia ʻAsenata.
14. Pea, ʻi he tuku ʻe ʻAsenata ʻene vete hia ki he ʻEikí, vakai! naʻe
toe tuʻu hake foki ʻa e fetuʻu ʻo e pongipongí mei he langí ʻi he
hahaké; pea naʻe mamata ki ai ʻa ʻAsenati, peá ne fiefia ʻo ne pehē:
"Kuo fanongo mai ʻe he ʻEiki ko e ʻOtuá ki heʻeku lotú? he ko e
fetuʻu ko ʻení ko e talafekau mo e talaki ʻo e māʻolunga ʻo e ʻaho
lahí." Pea ʻiloange! faingataʻa ʻi he fetuʻu ʻo e pongipongi naʻe
matoʻo mai ʻa e langí pea hā mai ha maama lahi mo taʻe-hano-tatau.
Pea ʻi heʻene mamata ki aí naʻe tō hifo ʻa ʻAsenata ki hono fofongá
ʻi he ngaahi feituʻu naʻe ʻikai ke ʻi aí, pea naʻe haʻu leva kiate ia ha
tangata mei he langí, ʻo ne ʻomi ʻa e ngaahi huelo ʻo e māmá, ʻo tuʻu
ʻi ʻolunga ʻi hono ʻulú. Pea ʻi heʻene tokoto ʻi hono fofongá, naʻe
folofola ange ʻa e ʻāngelo fakalangí kiate ia, "ʻAsenata, tuʻu hake."
Pea naʻá ne pehē: "Ko hai ia naʻá ne ui au he ʻoku tāpuni ʻa e matapā
ʻo hoku loki ʻi ʻolungá pea māʻolunga ʻa e tauá, pea ʻoku anga fēfē
ʻene hū mai ki hoku loki ʻi ʻolungá?" Pea toe ui tuʻo ua ia ki ai ʻo
pehē, "ʻAsenata, ʻAsenata." Pea naʻá ne pehē, "Ko au ʻeni, ʻeiki,
fakahā mai kiate au pe ko hai ʻokú ke ʻi aí." Pea naʻá ne pehē: "Ko
au ko e ʻeikitau pule ʻo e ʻEiki ko e ʻOtuá mo e ʻeikitau ʻo e kau tau
kotoa pē ʻo e Fungani Māʻolungá: tuʻu hake ʻo tuʻu ʻi ho vaʻé,
koeʻuhí ke u lea kiate koe ʻi heʻeku ngaahi leá." Pea naʻá ne hiki hake
hono matá ʻo mamata, pea ʻiloange! ko ha tangata ʻi he ngaahi meʻa
kotoa pē ʻo hangē ko Siosefá, ʻi he pulupulu mo e pale pea mo e
tokotokó fakaʻeiʻeiki, tuku kehe pē ʻa hono fofongá naʻe ʻo hangē ko
e ʻuhilá, pea mo hono matá ʻo hangē ko e maama ʻo e laʻaá, pea mo
e ngaahi tuʻoni louʻulu ʻo hono ʻulú ʻo hangē ko e ulo ʻo e afi ʻo ha
tūhulu vela, pea mo hono ongo nimá mo hono ongo vaʻé ʻo hangē ha
ukamea ʻoku ulo mei he afí, he naʻe kamata mei hono ongo nimá mo
hono ongo vaʻé fakatouʻosi. ʻI he mamata ʻa ʻAsenita ki he ngaahi
meʻá ni naʻá ne manavahē mo tō ki hono matá, ʻo ʻikai lava ke tuʻu
ʻi hono vaʻé, he naʻe kamata ke ne manavahē lahi pea tetetete hono
ngaahi vaʻé kotoa. Pea pehē ange ʻe he tangatá kiate ia: "Ke ke fiefia,
ʻAsenata, pea ʻoua ʻe manavahē; kae tuʻu hake ʻo tuʻu ʻi ho vaʻé,
koeʻuhí ke u lea kiate koe ʻi heʻeku ngaahi leá." Pea tuʻu hake leva
ʻa ʻAsenati ʻo tuʻu ʻi hono vaʻé, pea pehē ange ʻe he ʻāngeló kiate ia:
"ʻAlu taʻe fakafeʻatungiaʻi koe ki ho loki ua ʻi ʻolungá, pea tuku ki
he tafaʻakí ʻa e kofu ʻuliʻuli ʻokú ke vala ʻakí, pea kapusi ʻa e
tauangaʻá mei ho kongalotó, pea tupeʻi atu ʻa e ʻulu mei ho ʻulu, pea
fufulu ho mata mo ho nima ʻaki ʻa e vai maʻa pea ʻai ha pulupulu
hinehina kuo ʻikai uesia, pea nonoʻo ho kongaloto ʻaki ʻa e nonoʻo
ngingila ʻo e virginity, ʻo liunga ua, pea toe haʻu kiate au, pea te u
lea kiate koe ʻa e ngaahi lea kuo ʻoatu kiate koe mei he ʻEiki." Pea
naʻe fakasītuʻaʻi fakavavevave leva ʻa ʻAsenati ʻo ne ʻalu ki hono
loki hono uá, ʻa ia naʻe ʻi ai ʻa e fatafata ʻo ʻene teuteuʻí, ʻo ne fakaava
hono ʻapí ʻo ne toʻo ha pulupulu hinehina, lelei, mo ʻikai uesia pea
tui ia, kuó ne tomuʻa kofu ʻaki ʻa e pulupulu ʻuliʻulí kae ʻumaʻā foki
ʻa e maeá mo e tauangaʻa mei hono kongalotó pea nonoʻo ia ʻi ha
kofu ngingila, pea nonoʻo hono kofu ʻaki hono kiʻi teunga tāupoʻoú,
ko e nonoʻo ʻe taha ki hono kongalotó, pea nonoʻo ʻe ha taha ʻa hono
fatafatá. Pea naʻa ne lulululu foki mo e cinders mei hono ʻulu ʻo
fufulu hono ongo nima mo e mata ʻaki ʻa e vai maʻa, pea naʻa ne toʻo
ha pulupulu fakaʻofoʻofa mo fakaʻofoʻofa ʻaupito pea ne fakapuliki
hono ʻulu.
ʻOku talaange ʻe Maikolo kia ʻAsenata te ne hoko ko e uaifi ʻo
Siosefa.
15. Pea naʻa ne haʻu ai ki he ʻeikitau pule fakalangi ʻo tuʻu ʻi hono
ʻaó, pea naʻe pehē ange ʻe he ʻāngelo ʻa e ʻEikí kiate ia: "Toʻo ʻa e
pulupulu mei ho ʻulú, he ʻokú ke hoko he ʻahó ni ko ha tāupoʻou
maʻa, pea ʻoku tatau ho ʻulú mo e talavou." Pea naʻe toʻo ia ʻe
ʻAsenata mei hono ʻulú. Pea ko e tahá, naʻe pehē ange ʻe he ʻāngelo
fakalangí kiate ia: "Ke mou fiefia, ʻAsenata, ko e tāupoʻou mo e
maʻa, he vakai! naʻe fanongo ʻa e ʻEiki ko e ʻOtuá ki he ngaahi
folofola kotoa pē ʻo hoʻo vete hia mo hoʻo lotú, pea kuó ne mamata
foki ki he fakamā mo e fakamamahi ʻo e ʻaho ʻe fitu ʻo hoʻo
fakaʻehiʻehi mei he fakaʻehiʻehi mei ho loʻimatá, he kuo fokotuʻu
mei ho loʻimatá ha ʻumea lahi ʻi ho ʻao ʻi he ngaahi ʻumea ko ʻení.
Ko ia, ke mou fiefia, ʻAsenata, ko e tāupoʻou mo e maʻa, he vakai!
kuo tohi ʻa ho huafá ʻi he tohi ʻo e moʻuí pea ʻe ʻikai tāmateʻi ia ʻo
taʻengata; ka ʻe kamata mei he ʻahó ni ʻa hono fakafoʻou mo
fakaleleiʻi mo toe fokotuʻutuʻu foʻou koe, pea te ke kai ʻa e mā
monūʻia ʻo e moʻuí mo inu ʻi he ipu kuo fakafonu ʻaki ʻa e moʻui
taʻe-faʻa-maté pea pani ʻaki ʻa e ngāue ʻoku monūʻia ʻo e taʻe-faʻa-
ʻauʻauhá. Ke mou fiefia, ʻE ʻAsenata, ko e tāupoʻou mo e maʻa,
vakai! kuo foaki koe ʻe he ʻEiki ko e ʻOtuá he ʻahó ni kia Siosefa ke
hoko ko e fefine mali, pea ko ia pē ʻe hoko ko ho tangata taʻané ʻo
6. taʻengata. Pea ʻe ʻikai toe ngata mei ai, ʻe ui ʻa ʻAsenati ko ʻAsenati,
ka ko ho hingoá ko e Kolo Hūfanga, he ʻe kumi hūfanga ʻiate koe ʻa
e ngaahi puleʻanga lahi pea te nau nofo ʻi ho lalo kapakaú, pea ʻe
maʻu ʻe he ngaahi puleʻanga lahi ha nofoʻanga ʻi hoʻo koloá, pea ʻe
maluʻi ʻi ho ngaahi holisí ʻa kinautolu ʻoku pīkitai ki he ʻOtua
Māʻolunga Tahá ʻi he loto-fakatomalá; he ko ia ko e ʻofefine ia ʻo e
Fungani Maʻolunga, pea ʻoku ne kole ki he ʻOtua Fungani
Maʻolunga kiate koe ʻi he houa kotoa pe pea mo kinautolu kotoa pe
ʻoku fakatomala, koeʻuhi he ko e tamai ia ʻa e Fungani Maʻolunga,
pea ko ia ʻoku ne fakakakato mo tokangaʻi ʻa e kau taupoʻou kotoa
pe, ʻo ne ʻofa lahi ʻiate koe mo kole ki he Fungani Maʻolunga ʻi he
houa kotoa pe, pea kiate kinautolu kotoa pe ʻoku fakatomala te ne
ʻomi ha nofoʻanga ʻo e maloloʻanga ʻi he langi, pea ʻokú ne
fakafoʻou ʻa kinautolu kotoa pē kuo fakatomalá. Pea ʻoku fuʻu
hoihoifua ʻaupito ʻa e Pēnisí, ko ha tāupoʻou ʻoku haohaoa mo
angavaivai mo angavaivai; pea ko ia ai, ʻOku ʻofa lahi ʻa e ʻOtua
Fungani Māʻolungá kiate ia, pea ʻoku fakaʻapaʻapaʻi ia ʻe he kau
ʻāngelo kotoa pē, pea ʻoku ou ʻofa lahi kiate ia, he ko ia foki ko hoku
tuofefiné, pea hangē ko ʻene ʻofa kiate kimoutolu kau tāupoʻoú, ʻoku
ou ʻofa foki kiate kimoutolu. Pea ʻiloange! he ʻoku ou ʻalu kia
Siosefa pea te u lea kiate ia ʻi he ngaahi lea kotoa ko ʻeni ʻo kau kiate
koe, pea te ne haʻu kiate koe he ʻaho ni ʻo mamata kiate koe mo fiefia
ʻiate koe mo ʻofa ʻiate koe pea hoko ko ho tangata taʻane, pea te ke
hoko ko hono mali ʻofeina ʻo taʻengata. Ko ia, fanongo mai kiate au,
ʻAsenata, pea ʻai ʻa e pulupulu ʻo e taʻané, ʻa e pulupulu motuʻa mo
e ʻuluaki pulupulu ʻa ia kuo teʻeki ai fokotuʻu ʻi ho loki ʻi ʻolungá
mei muʻá, pea ʻai ʻa hoʻo ngaahi fili kotoa pē ke teuteuʻi ʻaki koe,
pea teuteuʻi koe ko ha taʻahine mali lelei, peá ne teuteu ke
fakafetaulaki kiate ia; he vakai! ʻokú ne haʻu kiate koe he ʻahó ni pea
te ne mamata kiate koe mo fiefia." Pea, ʻi he ʻosi hono lea ʻaki ʻe he
ʻāngelo ʻa e ʻEikí ʻa e ngaahi leá ni kia ʻAsesení, naʻá ne fiefia lahi
ʻi he fiefia lahi ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē kuo lea ʻaki ʻe iá, ʻo ne tō
kiate ia ʻi he funga ʻo e mamani, pea ne ʻai ke u to ki muʻa ʻi hono
vaʻe pea ne pehe ange kiate ia: "ʻOku monuʻia ʻa e ʻEiki ko ho ʻOtua
ʻa ia naʻa ne fekauʻi koe ke fakahaofi au mei he fakapoʻuli pea ke
ʻomi au mei he tuʻunga ʻo e vanu ki he mama, pea ʻoku monuʻia ʻa
ho huafa ʻo taʻengata. Kapau kuó u maʻu ʻa e ʻaloʻofa, ʻe hoku ʻeiki,
ʻi ho ʻaó pea te u ʻiloʻi te ke fai ʻa e ngaahi lea kotoa pē kuó ke lea
ʻaki kiate aú koeʻuhí ke lava ʻo fakahoko ia, tuku ke lea ʻa hoʻo
kaunangá kiate koe." Pea pehē ange ʻe he ʻāngeló kiate ia, "Lea atu."
Pea naʻá ne pehē: "ʻEiki, ʻoku ou lotua ke ke nofo hifo ʻi he funga
mohengá ni, koeʻuhí he ʻoku maʻa mo taʻe hano mele ʻa e mohengá
ni, he naʻe teʻeki ai ke nofo ai ha tangata pe fefine kehe, pea te u tuku
ʻi ho ʻaó ha tēpile mo ha mā, pea te ke kai, pea te u ʻomi foki kiate
koe ʻa e uaine motuʻa mo e lelei, ʻa e odour ʻa ia ʻe aʻu ai ki he langi,
pea te ke inu ai pea te ke ʻalu atu ʻi ho hala." Pea ne pehe ange ki ai:
"Fakavavevave pea ʻomi vave ia."
ʻOku maʻu ʻe ʻAsenata ha ngeʻesi honi ʻi hono fale tukuʻanga
koloá.
16. Pea naʻe fakaʻauha ʻe ʻAsenata ʻo tuku ha tepile maha ʻi muʻa
ʻiate ia; pea ʻi he kamata ke ne ʻomi ʻa e maá, naʻe folofola ange ʻa e
ʻāngelo fakalangí kiate ia: "ʻOmi mo au foki ha ngeʻesi honi." Pea
naʻá ne tuʻu maʻu pea puputuʻu mo loto mamahi koeʻuhí he naʻe ʻikai
ha helu ʻa ha hone ʻi hono fale tukuʻanga koloá. Pea naʻe pehē ange
ʻe he ʻāngelo fakalangí kiate ia: "Ko ia ʻokú ke kei tuʻu ai pē?" Pea
ne pehe: "ʻE hoku ʻeiki, te u fekau ha tamasiʻi ki he suburb, koeʻuhi
he ʻoku ofi ke maʻu hotau tofiʻa, pea te ne haʻu ʻo ʻomi vave ha taha,
pea te u tuku ia ki ho ʻao." Naʻe pehē ange ʻe he ʻāngelo fakalangí
kiate ia: "Hū ki ho fale tukuʻanga koloá pea te ke maʻu ʻa e helu ʻo e
hone ʻoku tokoto ʻi he funga tēpilé; toʻo hake ia ʻo ʻomi ki heni." Pea
ne pehe, "ʻEiki, ʻoku ʻikai ha helu ʻa e hone ʻi hoku fale tukuʻanga
koloa." Pea ne pehe mai, "ʻAlu pea te ke ʻilo." Pea naʻe hū atu ʻa
ʻAsenati ki hono fale tukuʻanga koloá ʻo ne ʻilo ai ha ngeʻesi honi
ʻoku tokoto ʻi he funga tēpilé; pea naʻe lahi mo hinehina ʻa e helú ʻo
hangē ko e sinoú pea fonu ʻi he honi, pea ko e huʻa hone ko iá naʻe
hangē ko e hahau ʻo e langí, pea mo hono kafu ʻo iá ʻo hangē ko e
odour ʻo e moʻuí. Pea fifili leva ʻa ʻAsenati ʻo ne pehē loto pē: "Ko
e helu ʻeni mei he ngutu ʻo e tangatá ni?" Pea toʻo ʻe ʻAsenata ʻa e
helu ko iá ʻo ʻomi, ʻo tuku ki he funga tēpilé, pea pehē ange ʻe he
ʻāngeló kiate ia: "Ko e hā naʻá ke pehē ai, ʻʻOku ʻikai ha ngeʻesi honi
ʻi hoku falé,ʻ pea vakai! kuó ke ʻomi ia kiate au?" Pea naʻá ne pehē:
"ʻEiki, kuo teʻeki ai te u ʻai ha ngeʻesi honi ʻi hoku falé, kae hangē
ko hoʻo leá kuo ngaohi ia. Naʻe haʻu ʻeni mei ho ngutú? he ko hono
odour ʻoku tatau ia mo e odour ʻo e lolo." Pea naʻe malimali ʻa e
tangata ʻi he mahino ʻa e fefine. Peá ne ui ia kiate ia, pea ʻi heʻene
haʻú, naʻe mafao atu hono nima toʻomataʻú ʻo puke hono ʻulú, pea ʻi
heʻene kalokalo hono ʻulú ʻaki hono nima toʻomataʻú, naʻe
manavahē lahi ʻa ʻAseneti ki he nima ʻo e ʻāngeló, he naʻe ʻalu atu
ʻa e ngaahi kalofiama ko iá mei hono nimá ʻo hangē ko e anga ʻo e
ukamea ʻafu kulokulá, pea ko ia ai naʻá ne sio fakamamaʻu maʻu pē
ki he manavahē mo e tetetete lahi ʻi he nima ʻo e ʻāngeló. Pea naʻa
ne malimali ʻo pehe: "ʻOku monuʻia ʻa ʻAsenati, koeʻuhi he kuo
fakaha kiate koe ʻa e ngaahi meʻa lilo taʻe-hano-tatau ʻa e ʻOtua; pea
ʻoku monūʻia ʻa kinautolu kotoa pē ʻoku pīkitai ki he ʻEiki ko e ʻOtuá
ʻi he loto-fakatomalá, koeʻuhí he te nau kai ʻi he helú ni, he ko e helú
ni ko e laumālie ia ʻo e moʻuí, pea ko e fanga hone ʻeni ʻo e palataisi
ʻo e fiefiá kuo ngaohi mei he hahau ʻo e ngaahi matalaʻi lose ʻo e
moʻuí ʻa ia ʻoku ʻi he palataisi ʻo e ʻOtuá mo e matalaʻi ʻakau kotoa
pē, pea ʻoku kai ai ʻa e kau ʻāngeló mo e kakai fili kotoa pē ʻo e
ʻOtuá pea mo e ngaahi foha kotoa pē ʻo e Fungani Māʻolungá, pea
ko ia kotoa pē ʻe kai iá ʻe ʻikai mate ia ʻo taʻengata." Naʻe mafao atu
leva ʻe he ʻāngelo fakalangí hono nima toʻomataʻú ʻo toʻo ha kiʻi
konga mei he helú ʻo kai, pea hili ʻaki hono nima ʻoʻoná ʻa e meʻa
naʻe toe ʻi he ngutu ʻo ʻAsetí ʻo ne pehē ange ki ai, "Kai," peá ne kai.
Pea pehē ange ʻe he ʻāngeló kiate ia: "Vakai! ʻi he taimi ni kuó ke kai
ʻa e mā ʻo e moʻuí pea kuó ke inu ʻa e ipu ʻo e moʻui taʻe-faʻa-maté
pea kuo pani koe ʻaki ʻa e ngāue taʻe-faʻa-ʻauʻauhá; vakai! ko ʻeni
ʻoku fakatupu ʻe ho kakanó he ʻahó ni ʻa e ngaahi matalaʻi ʻakau ʻo
e moʻuí mei he matavai ʻo e Fungani Māʻolungá, pea ʻe ngaohi ʻa ho
ngaahi huí ke sisino ʻo hangē ko e ngaahi sita ʻo e palataisi ʻo e fiefia
ʻa e ʻOtuá pea ʻe maluʻi koe ʻe he ngaahi mālohi taʻe-fakangatangatá;
ʻo fakatatau ki hoʻo kei talavoú ʻe ʻikai te ke mamata ki he taʻu
motuʻá, pea ʻe ʻikai taʻengata ʻa ho fakaʻofoʻofá, ka te ke hangē ko
ha faʻē kuo ʻaaʻi ko e kolo ʻo e kakai kotoa pē." Pea naʻe fakaʻaiʻai ʻ
e he ʻ āngeló ʻ a e helú, pea naʻe malanga hake ʻ a e fanga hone
tokolahi mei he ngaahi sela ʻ o e helu ko iá, pea naʻe taʻefaʻalaua ʻ a
e ngaahi selá, ʻ o lau mano mo e laui afe. Pea naʻe hinehina foki ʻa e
fanga hone ʻo hangē ko e ʻuha hinaekiaki, pea naʻe hangē honau
kapakaú ko e meʻa lanu vāleti mo e kulaʻahoʻaho, pea hangē ko e
kula ʻahoʻaho; pea naʻa nau kinautolu foki ha ngaahi kinautolu ha
hone māsila ʻo ʻikai fakalaveaʻi ha tangata. Pea naʻe takatakaiʻi ʻa
ʻAsenata ʻe he fanga hone kotoa pē mei he vaʻe ki he ʻulu, pea tuʻu
hake mo e fanga hone lalahi kehe ʻo hangē ko honau ngaahi kuiní
mei he ngaahi selá, pea naʻa nau siakaleʻi takatakai ʻi naʻá ne hanga
ki hono fofongá mo hono loungutú, ʻo helu ʻi hono ngutú mo hono
loungutú ʻo hangē ko e helu naʻe helu ʻi he ʻao ʻo e ʻāngeló; pea naʻe
kai ʻe he fanga hone kotoa pē mei he helú ʻa ia naʻe ʻi he ngutu ʻo
ʻAsesení. Pea pehē ʻe he ʻāngeló ki he fanga hone, "Mou ō ʻeni ki
homou tuʻungá." Pea naʻe tuʻu hake ʻa e fanga hone kotoa pē ʻo puna
ʻo ʻalu ki he langí; ka ko kinautolu kotoa pē naʻe loto ke fakalaveaʻi
ʻa ʻAsesení naʻa nau tō kotoa ki he kelekelé ʻo mate. Pea naʻe
fakamafao atu ʻe he ʻāngeló ʻa hono tokotokó ki he fanga hone maté
mo pehē kiate kinautolu: "Tuʻu hake pea ʻalu mo kimoutolu foki ki
homou tuʻungá." Pea naʻe tuʻu hake ʻa e fanga hone kotoa pē kuo
pekiá ʻo nau ʻalu atu ki he lotoʻā naʻe hoko mai ki he fale ʻo ʻAsesení,
ʻo nau toʻo hake honau nofoʻangá ʻi he ʻuluʻakau fua.
7. ʻOku mavahe ʻa Maikolo.
17. Pea pehē ʻe he ʻāngeló kia ʻAseneti, "Kuó ke mamata ki he meʻá
ni?" Pea ne pehe mai, "ʻIo, ʻe hoku ʻeiki, kuo u mamata ki he ngaahi
meʻa ni kotoa." Naʻe pehē ange ʻe he ʻāngelo fakalangí kiate ia: "Pea
ʻe pehē ʻa ʻeku ngaahi lea kotoa pē mo e līneni tuʻovalevale pea
fakataha mo e koula, pea naʻe ʻi he ʻulu ʻo e ʻa kinautolu takitaha; ʻo
hange ko ia kuo u lea ʻaki kiate koe he ʻaho ni." Pea fakamafao atu
leva ʻe he ʻāngelo ʻa e ʻEikí ʻa hono nima toʻomataʻú ʻo ala ki he
tafaʻaki ʻo e helú, pea haʻu leva ha afi mei he tēpilé ʻo keina ʻa e helú,
ka naʻe ʻikai lavea hono vaʻé ʻi he tēpilé. Pea ʻ i he taimi naʻe haʻu ai
ʻ a e ʻ alaha lahi mei he vela ʻ o e helú ʻ o fakafonu ʻ a e loki ʻ i ʻ
olungá, naʻe pehē ʻ e ʻ Asenata ki he ʻ āngelo fakaʻotuá: "ʻ Eiki, ʻ
oku ʻ i ai ʻ eku kau tāupoʻou ʻ e toko fitu ʻ a ia naʻe ʻ ohake mo au
talu mei heʻeku kei siʻí pea naʻe fanauʻi au ʻ i he pō pē ʻ e taha, ʻ a ia
ʻ oku nau tatali kiate au, pea ʻ oku ou ʻ ofa kiate kinautolu kotoa ʻ o
hangē ko hoku fanga tuofāfiné. Te u ui ʻa kinautolu pea te ke
tāpuakiʻi foki mo kinautolu, ʻo hangē ko hoʻo tāpuakiʻi aú." Pea pehē
ange ʻe he ʻāngeló kiate ia: "Ui ʻa kinautolu." Pea toki ui ʻe ʻAsenata
ʻa e kau tāupoʻou ʻe toko fitú ʻo tuku ia ki he ʻao ʻo e ʻāngeló, pea
pehē ange ʻe he ʻāngeló kiate kinautolu: " ʻE tāpuakiʻi ʻa kimoutolu
ʻe he ʻEiki ko e ʻOtua Māʻolungá, pea te mou hoko ko e ngaahi pou
hūfanga ʻo e ngaahi kolo ʻe fitu, mo e kakai fili kotoa pē ʻo e kolo ko
ia ʻoku nofo aí ʻe nofo fakataha ʻa kimoutolu ʻo taʻengata." Pea hili
ʻa e ngaahi meʻá ni naʻe pehē ʻe he ʻāngelo ʻotuá kia ʻAsenata: "Toʻo
ʻa e tēpilé ni." Pea, ʻi he tafoki ʻa ʻAsenata ke toʻo ʻa e tēpilé, naʻá ne
ʻalu leva mei hono matá, pea naʻe vakai ʻa ʻAsenata ʻoku hangē ha
salioté mo e fanga hoosi ʻe toko fā naʻe ʻalu fakahahake ki he langí,
pea naʻe tatau ʻa e salioté mo e ulo ʻo e afi, pea naʻe tuʻu ʻa e fanga
hōsí ʻo hangē ko e ʻuhilá, pea naʻe tuʻu ʻa e ʻāngeló ʻi ʻolunga ʻi he
saliote ko iá. Pea toki pehē ʻe ʻAsenata: "Ko au ko e vale mo e vale,
ko au ko e māʻulalo, he kuó u lea ʻo hangē ko e haʻu ha tangata ki
hoku loki ʻi ʻolungá mei he langí! naʻe ʻikai te u ʻiloʻi naʻe hāʻele
mai ki ai ʻa e ʻOtuá; pea vakai! ko ʻeni ʻokú ne toe foki ki he langí ki
hono tuʻungá." Pea ne pehe ʻiate ia pe: "ʻEiki, ke ke angaʻofa, ki hoʻo
kaunanga, pea fakamoʻui hoʻo kaunanga, koeʻuhi, ko ʻeku tafaʻaki,
kuo u lea ʻaki ʻi he taʻeʻilo ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ke u lea ʻaki
ʻi ho ʻao."
ʻ Oku liliu ʻ a e fofonga ʻ o ʻ Asesení.
18. Pea lolotonga ʻa e kei lea ʻaki ʻe ʻAsenata ʻa e ngaahi lea ni kiate
ia, vakai! ko ha talavou, ko e taha ʻo e kau tamaioʻeiki ʻa Siosefa,
ʻoku ne pehe: "Siosefa, ʻe haʻu kiate koe he ʻahó ni ʻa e tangata
māfimafi ʻo e ʻOtuá." Pea naʻe ui leva ʻe ʻAsenati ʻa e leʻo ʻo hono
falé ʻo ne pehē ange kiate ia: "Fakavavevave, pea teuteuʻi ʻa hoku
falé pea teuteu ha meʻatokoni efiafi lelei, he ʻoku haʻu kiate kitautolu
he ʻahó ni ʻa Siosefa, ko e tangata māfimafi ʻo e ʻOtuá." Pea naʻe
mamahi mo tangi mo tangi ʻa e leʻo ʻo e falé ʻi heʻene mamata kiate
iá (he kuo tuʻu ʻa hono fofongá mei he mamahi ʻo e ʻaho ʻe fitú mo
e tangí mo e fakaʻehiʻehi mei aí); pea naʻá ne puke hono nima
toʻomataʻú ʻo ʻuma ki ai ʻi he loto ʻofa mo pehē: "Ko e hā ʻa e meʻa
ʻokú ke tui ki aí, ʻe hoku fefine, ʻoku tuʻu pehē ʻa ho matá?" Pea naʻá
ne pehē: "Kuó u maʻu ha mamahi lahi ʻi hoku ʻulú, pea mavahe ʻa e
mohé mei hoku matá." Naʻe ʻ alu leva ʻ a e ʻ ovasia ʻ o e falé ʻ o
teuteuʻi ʻ a e falé mo e kai efiafí. Pea naʻe manatuʻi ʻe ʻAsenata ʻa e
ngaahi lea ʻa e ʻāngeló mo ʻene ngaahi fekau naʻá ne faí, ʻo ne
fakavavevave ʻo hū ki hono loki ua ʻi ʻolungá, ʻa ia naʻe ʻi ai ʻa e
fatafata ʻo ʻene teuteuʻí, ʻo ne fakaava ʻa hono fuʻu ʻinisekite lahí, ʻo
ne ʻomi hono ʻuluaki pulupulu ʻo hangē ko e ʻuhilá ke mamata ki ai
pea ʻai ia ki ʻolunga; pea naʻá ne nonoʻo foki hono kofú ʻaki ʻa e
nonoʻo ʻoku ngingila mo fakaʻeiʻeiki ʻa ia naʻe ʻaki ʻa e koula mo e
ngaahi maka mahuʻinga, pea naʻá ne hili ʻi hono nimá ha ngaahi vesa
koula, pea ʻi hono vaʻé ha meʻa teuteu koula ki hono kiá, pea mo ha
pale koula naʻá ne ʻai ki hono ʻulú; pea naʻe ʻi he pale ʻi muʻá ʻa e
fuʻu maka sapphire lahi, ʻo takatakai ʻaki ʻa e fuʻu maká ʻa e fuʻu
maka mahuʻinga ʻe ono naʻe mahuʻinga lahi, pea naʻá ne fakapuli
ʻaki ʻa e pulupulu fakaofo ʻaupito ʻa hono ʻulú. Pea, ʻi he manatuʻi
ʻe ʻAsenata ʻa e ngaahi lea ʻa e ʻovasia ʻo hono falé, he naʻá ne pehē
kiate ia kuo tuʻu maʻu hono matá, naʻá ne fuʻu mamahi ʻaupito, pea
toʻe mo pehē: "ʻE malaʻia au, ʻa e māʻutolú, koeʻuhi ʻoku tuʻu maʻu
ʻa hoku matá. ʻE mamata ʻa Siosefa kiate au ʻi he founga ko iá pea te
ne taʻeʻaonga kiate au." Pea pehē ʻe ia ki heʻene kaunangá, "ʻOmi
kiate au ʻa e vai maʻa mei he matavai mapunopuna." Pea ʻi heʻene
ʻomi ia, naʻa ne huaʻi hifo ia ki he pesoni, pea bending hifo ke fufulu
hono mata, naʻa ne sio naʻe ulo hono fofongá ʻo hangē ko e laʻaá,
pea naʻe hangē hono fofongá ko e fetuʻu ʻo e pongipongí ʻi heʻene
hopo haké, mo hono kouʻahé ʻo hangē ha fetuʻu ʻo e langí, pea naʻe
tatau hono loungutú mo e ngaahi matalaʻi lose kulokulá, pea naʻe
tatau ʻa e ngaahi tuʻoni louʻulu ʻo hono ʻulú mo e vaine ʻoku matala
ʻi hono ngaahi fuá ʻi he palataisi ʻo e ʻOtuá, ʻa hono kiá ʻo hangē ha
cypress kehekehe. Pea ʻi he mamata ʻa ʻAsenata ki he ngaahi meʻá
ni, naʻá ne ofo ʻiate ia pē ʻi heʻene sió peá ne fiefia ʻi he fuʻu fiefia
lahi ʻo ʻikai fufulu hono matá, he naʻá ne pehē, "Telia naʻá ku fufulu
ʻa e fuʻu fakaʻofoʻofa lahí ni." Naʻe foki mai leva ʻa e leʻo ʻo hono
fale ʻo talaange ki ai, "Kuo fai ʻa e meʻa kotoa pe naʻa ke fekau"; pea
ʻi heʻene mamata kiate iá, naʻá ne manavahē lahi pea naʻe puke ia ʻi
he tetetete ʻi ha taimi lōloa, ʻo ne tō hifo ʻi hono vaʻé ʻo ne kamata
ke pehē: "Ko e hā ʻeni, ʻa ʻeku fineʻeikí? Ko e hā ʻa e fakaʻofoʻofa
ko ʻeni ʻokú ne ʻākilotoa ʻa kimoutolu ʻa ia ʻoku maʻongoʻonga mo
fakaofó? Kuo fili koe ʻe he ʻEiki ko e ʻOtua ʻo e Langi ke ke hoko
ko e taʻahine mali ki hono foha ko Siosefa?"
ʻOku foki mai ʻa Siosefa pea ʻoku maʻu ia ʻe ʻAsenata.
19. Pea lolotonga ʻena lea ʻaki ʻa e ngaahi meʻa ni, naʻe haʻu ha
tamasiʻi ʻo pehe kia ʻAsenata "Vakai! ʻOku tuʻu ʻa Siosefa ʻi muʻa ʻi
he ngaahi matapā homau fakamaauʻangá." Hili iá naʻe holo noa pē
ʻa ʻAsenata ʻo ʻalu hifo ʻi he sitepu mei hono fatá mo e kau tāupoʻou
ʻe toko fitú ke fakafetaulaki kia Siosefa pea tuʻu ʻi he fakafaletolo ʻo
hono falé. Pea ʻ i he hū mai ʻ a Siosifa ki he fakamaauʻangá, naʻe
tāpuni ʻ a e ngaahi matapaá pea naʻe nofo ai pē ʻ a e kau muli kotoa
pē ʻ i tuʻa. Pea naʻe hū mai ʻa ʻAsenati mei he falefakatoló ke
fakafetaulaki kia Siosefa, pea ʻi heʻene mamata kiate iá naʻá ne ofo
ʻi hono fakaʻofoʻofá, peá ne pehē ange ki ai: "Ko hai ʻa koe, ʻe
tānakiʻanga meʻakai? Tala vave mai." Pea pehē ange ʻe ia kiate ia:
"Ko au, ʻeiki, ko e kaunanga au ko ʻAsenati; kuó u liʻaki meiate au
ʻa e ngaahi tamapua kotoa pē pea naʻa nau mate. Pea naʻe haʻu ha
tangata kiate au he ʻahó ni mei he langí ʻo ne foaki mai ʻa e mā ʻo e
moʻuí peá u kai, peá u inu ha ipu monūʻia, peá ne pehē mai kiate au:
ʻKuó u foaki kiate koe ʻa e fefine malí kia Siosefa, pea ko ia pē ʻe
hoko ko ho tangata taʻané ʻo taʻengata; pea ʻe ʻikai ui ho hingoá ko
ʻAsenata, ka ʻe ui ia ko e "Kolo Hūfangaʻangá," pea ko e ʻEiki ko e
ʻOtuá te nau pule ki he ngaahi puleʻanga lahi, pea te nau kumi
hūfanga ʻiate koe mo e ʻOtua Fungani Māʻolungá.ʻ Pea pehē ʻe he
tangatá: ʻTe u ʻalu foki kia Siosefa koeʻuhí ke u lava ʻo lea ki hono
telingá ʻa e ngaahi lea ko ʻeni ʻo kau kiate koé.ʻ Pea ko ʻeni ʻokú ke
ʻilo, ʻeiki, kapau kuo haʻu ʻa e tangata ko iá kiate koe pea kapau kuó
ne lea kiate koe ʻo kau kiate au." Pea toki pehē ʻe Siosefa kia
ʻAsenati: ʻʻMonūʻia koe, fefine, ʻa e ʻOtua Fungani Māʻolungá, pea
ʻoku monūʻia ʻa ho huafá ʻo taʻengata, he kuo fakatoka ʻe he ʻEiki
ko e ʻOtuá ʻa e fakavaʻe ʻo ho ngaahi ʻaá, pea ʻe nofo ʻa e ngaahi
foha ʻo e ʻOtua moʻuí ʻi ho kolo hūfangá, pea ʻe pule ʻa e ʻEiki ko e
ʻOtuá kiate kinautolu ʻo taʻengata. He naʻe haʻu ʻa e tangata ko iá
mei he langí kiate au he ʻahó ni ʻo ne lea ʻaki ʻa e ngaahi leá ni kiate
au ʻo kau kiate koe. Pea ko ʻeni haʻu kiate au, ʻa kimoutolu ko e
tāupoʻou mo e maʻa, pea ko ia ʻokú ke tuʻu mamaʻo ai? "Pea toki
mafao atu ʻe Siosefa hono ongo nimá ʻo fāʻofua kia ʻAseneti, mo
ʻAseenati Siosefa, peá na feʻumaʻiʻaki ʻi ha taimi lōloa, pea naʻá na
fakatou toe moʻui ʻi honau laumālié. Pea ʻuma ʻa Siosefa kia ʻAsenati
ʻo foaki kiate ia ʻa e laumālie ʻo e moʻuí, pea ko hono tuʻo uá naʻá
ne ʻoange kiate ia ʻa e laumālie ʻo e potó, pea ko hono tuʻo tolú naʻá
8. ne ʻuma kiate ia ʻi he ʻofa mo ʻoange kiate ia ʻa e laumālie ʻo e
moʻoní.
ʻOku foki mai ʻa Pentephres ʻo fakaʻamu ke teu mali mo ʻAsenati
kia Siosefa, ka naʻe fakapapau ʻa Siosefa ke kole hono nima meia
Felo.
20. Pea, ʻi he hili ʻena fepikitaiʻaki ʻi ha taimi loloa mo fetuiaki ʻa e
ngaahi seini ʻo hona nima, naʻe pehe ʻe ʻAseneti kia Siosefa: "Haʻu
ki heni, ʻeiki, pea hu ki homau fale, he kuo u teuteu homau fale mo
ha meʻatokoni efiafi lahi." Pea naʻá ne puke hono nima toʻomataʻú
ʻo taki atu ia ki hono falé ʻo tangutu ʻi he sea ʻo Pentephres ʻene
tamaí; pea naʻá ne ʻomi ʻa e vai ke fufulu ʻaki hono vaʻé. Pea pehē ʻe
Siosefa: "Tuku ke haʻu ha toko taha ʻo e kau tāupoʻoú ʻo fufulu hoku
vaʻé." Pea pehē ange ʻe ʻAsenati kiate ia: ʻIkai, ʻeiki, he ko e meʻa
ʻeni ʻoku fai atu ai pē hoʻo hoko ko hoku ʻeikí pea ko au ko e
kaunanga. Pea ko e hā hoʻo kumi ki he meʻá ni, ke fufulu ʻe ha
tāupoʻou ʻe taha ʻa ho vaʻé? he ko ho vaʻé ʻoku hoku vaʻe, mo e nima
ʻo hoku nima, pea mo ho laumalie ko hoku laumalie, pea ʻe ʻikai
fufulu ʻe ha taha ʻa ho vaʻe." Pea naʻá ne taʻofi ia ʻo fufulu hono vaʻé.
Hili iá naʻe puke ʻe Siosefa hono nima toʻomataʻú ʻo ʻuma kiate ia
pea ʻuma ʻa ʻAseneti ki hono ʻulú ʻi he loto ʻofa, pea naʻá ne tangutu
leva ʻi hono nima toʻomataʻú. Naʻe haʻu leva ʻene tamaí mo ʻene
faʻeé mo hono kāingá kotoa mei he maʻu honau tofiʻá, pea naʻa nau
mamata ki heʻene tangutu fakataha mo Siosefa ʻo tui hono kofu malí.
Pea naʻa nau ofo ʻi hono fakaʻofoʻofá mo fiefia mo fakamālō ki he
ʻOtua ʻa ia ʻokú ne fakaake ʻa e kau pekiá. Pea hili ʻa e ngaahi meʻá
ni naʻa nau kai mo inu; pea naʻe fiefia ʻa kinautolu kotoa pē naʻe ʻi
aí, ʻo ne pehē ange kia Siosefa: "Te u ui ʻapongipongi ʻa e kau pilinisi
mo e kau satraps kotoa pē ʻo e fonua kotoa pē ʻo ʻIsipité, pea te u fai
ha taʻane maʻau, pea te ke ʻave ʻa hoku ʻofefine ko ʻAsenití ki hono
uaifí." Ka naʻe pehē ʻe Siosefa: "Te u ʻalu ʻapongipongi kia Felo ko
e tuʻí, he ko ʻeku tamaí ia peá ne fakanofo au ke u pule ki he fonuá
ni kotoa, pea te u lea kiate ia ʻo kau kia ʻAsenata, pea te ne foaki ia
kiate au ke hoko ko hoku uaifi." Pea pehe ange ʻe Pentephres kiate
ia: "ʻalu ʻi he melino."
ʻOku mali ʻa Siosefa mo ʻAsenata.
21. Pea naʻe nofo ʻa Siosefa ʻi he ʻaho ko ia mo Pentefasi, pea naʻe
ʻikai ke ne ʻalu ki ʻAseneti, he naʻa ne anga ʻaki ʻene pehe: "ʻOku
ʻikai taau mo ha tangata ʻoku hu ki he ʻOtua ke mohe mo hono uaifi
kimuʻa ʻi heʻene mali." Pea naʻe tuʻu hengihengia hake ʻa Siosefa ʻo
ʻalu kia Felo ʻo ne pehē ange kiate ia: "Foaki mai kiate au ʻa
ʻAsenata, ko e ʻofefine ʻo Pentephres, ko e taulaʻeiki ʻa Heliopolisí,
ko hono uaifi." Pea naʻe fiefia ʻa Felo ʻi he fiefia lahi, pea naʻá ne
pehē kia Siosefa: "Vakai! ʻikai koā kuo teu mali ʻa e tokotaha ko ʻení
mo koe ko hono uaifi mei he taʻengatá? Ko ia, tuku ke ne hoko ko ho
uaifi ʻo fai atu mei heni pea ki he taʻengata." Naʻe fekau atu leva ʻe
Felo ʻo ui ʻa Penitefē, pea naʻe ʻomi ʻe Pentephres ʻa ʻAsenati ʻo tuku
ia ki he ʻao ʻo Feló; pea ʻi he mamata ʻa Felo ki heʻene ofo ʻi hono
fakaʻofoʻofá peá ne pehē: ʻʻE tāpuakiʻi koe ʻe he ʻEiki ko e ʻOtua ʻo
Siosefá, ʻe tama, pea ko ho fakaʻofoʻofá ni ʻe nofo ia ʻo aʻu ki ʻitāniti,
he naʻe fili ʻe he ʻEiki ko e ʻOtua ʻo Siosefá ko e fefine mali koeʻuhí
ko ia: he ʻoku hangē ʻa Siosefa ko e foha ʻo e Fungani Māʻolungá,
pea ʻe ui koe ko hono mali ʻo fai atu mei heni pea taʻengata." Pea hili
ʻa e ngaahi meʻá ni naʻe ʻave ʻe Felo ʻa Siosefa mo ʻAsenati ʻo ne
hilifaki ha ngaahi fakakahoa koula ki hona ʻulú, ʻa ia naʻe ʻi hono
falé mei muʻa pea mei he kuonga muʻá, pea naʻe fokotuʻu ʻe Felo ʻa
ʻAsenati ʻi he nima toʻomataʻu ʻo Siosefá. Pea naʻe hilifaki ʻe Felo
hono ongo nimá ki hona ʻulú ʻo ne pehē: "ʻE tāpuakiʻi ʻa kimoutolu
ʻe he ʻEiki ko e ʻOtua Fungani Māʻolungá pea te ne fakatokolahi mo
fakatupulekina mo fakalāngilangiʻi ʻa kimoutolu ʻo aʻu ki he
taʻengatá." Naʻe tafoki leva ʻa Felo ʻo fesoʻofani ʻiate kinautolu pea
ʻomi ʻa kinautolu ki he ngutu, pea naʻa nau feʻumaʻaki. Pea naʻe fai
ʻe Felo ha taʻane maʻa Siosefa, mo ha fuʻu meʻatokoni lahi mo inu
lahi ʻi he ʻaho ʻe fitu, pea naʻa ne ui fakataha ʻa e kau pule kotoa pe
ʻo ʻIsipite mo e ngaahi tuʻi kotoa pe ʻo e ngaahi puleʻanga, ʻo ne fai
ha fanongonongo ʻi he fonua ko ʻIsipite, ʻo ne pehe: "Ko e tangata
kotoa pe ʻe ngaue lolotonga ʻa e ʻaho ʻe fitu ʻo e taʻane ʻa Ko e
moʻoni ʻe mate ʻa Siosefa mo ʻAsenata." Pea lolotonga ʻa e fai ʻa e
taʻané, pea ʻi he ʻosi ʻa e maʻu meʻatokoni efiafí, naʻe hū atu ʻa
Siosefa ki ʻAsenata, pea fakatupu ʻe Siosefa ʻa ʻAsenita pea fanauʻi
ʻa Manasa mo ʻIfalemi ko hono tokouá ʻi he fale ʻo Siosefá.
ʻOku fakafeʻiloaki ʻa ʻAsenata kia Sēkope.
22. Pea, ʻi he ʻosi atu ʻa e taʻu mahu ʻe fitú, naʻe kamata ke hoko mai
ʻa e taʻu honge ʻe fitu. Pea ʻi he fanongo ʻa Sēkope ʻo kau kia Siosefa
ko hono fohá, naʻá ne haʻu ki ʻIsipite mo hono kāingá kotoa ʻi he taʻu
hono ua ʻo e hongé, ʻi he māhina hono uá, ʻi hono uofulu mā taha ʻo
e māhiná, ʻo nofo ʻi Kōseni. Pea pehē ʻe ʻAseneti kia Siosefa: ʻTe u
ʻalu ʻo mamata ki hoʻo tamaí, he ko hoʻo tamai ko ʻIsilelí ʻoku hangē
ia ko ʻeku tamaí mo e ʻOtuá. Pea pehē ange ʻe Siosefa kiate ia: ʻTe
ke ʻalu mo au ʻo mamata ki heʻeku tamaí." Pea naʻe haʻu ʻa Siosefa
mo ʻAsenata kia Sēkope ʻi he fonua ko Kōsení, pea naʻe fetaulaki ʻa
e kāinga ʻo Siosefá mo ngaohi kinaua ʻa e ʻEiki kiate kinautolu ʻi
honau fofonga ʻi he mamani. Pea naʻá na fakatou hū kia Sēkope; pea
naʻe nofo ʻa Sēkope ʻi hono funga mohengá, pea ko ha tangata
motuʻa ia ʻi he toulekeleka holi kovi. Pea, ʻi he mamata ʻa ʻAsenata
kiate iá, naʻá ne ofo ʻi hono fakaʻofoʻofá, he naʻe fakaʻofoʻofa ʻa
Sēkope ke ne mamata ʻo fuʻu lahi ʻaupito pea toulekeleka ʻo hangē
ko e talavou ʻa ha tangata haʻu, pea naʻe hinehina hono ʻulú kotoa ʻo
hangē ko e ʻuha sinou, pea naʻe ofi kotoa ʻa e ngaahi tuʻoni louʻulu
ʻo hono ʻulú, pea naʻe aʻu hono kavá ki hono fatafatá, hono fofonga
fiefia mo glistering, hono sinews mo hono uma pea mo hono ongo
nima ʻo hange ha ʻangelo, hono ongo alanga mo hono fanga kiʻi
ʻuhikiʻi pulu mo hono vaʻe ʻo hange ha moʻungaʻi tangata. Pea ʻi he
mamata pehē kiate ia ʻa ʻAsesentí, naʻá ne ofo ʻo tō ki lalo ʻo ne
fakapipiki hono matá ki he kelekelé. Pea pehē ʻe Sēkope kia Siosefa:
"Ko hoku ʻofefine ʻi he fonó ʻeni, ko ho uaifí? ʻE monūʻia ia mei he
ʻOtua Fungani Māʻolungá." Pea toki ui leva ʻe Sēkope ʻa ʻAsenata
kiate ia peá ne tāpuakiʻi ia mo ʻuma kiate ia ʻi he angaʻofa; pea mafao
atu ʻe ʻAsenata ʻa hono ongo nimá ʻo puke ʻa e kia ʻo Sekope pea
tautau ʻi hono kia ʻo ʻuma kiate ia. Pea hili ʻa e ngaahi meʻá ni naʻa
nau kai mo inu. Pea naʻe ʻalu ai ʻa Siosefa mo ʻAsinati fakatouʻosi ki
hona falé; pea ko Simione mo Līvai, ʻa e ngaahi foha ʻo Lia, naʻa nau
tataki toko taha pē kinautolu, ka naʻe ʻikai ke kau ʻa e ngaahi foha ʻo
Sēpa mo Selepa, ʻa e kaunanga ʻa Lia mo Lesielí, ʻi hono tataki atu
kinautolú, he naʻa nau meheka mo siviʻi kinautolu. Pea naʻe ʻi he
toʻomataʻu ʻo ʻAsenití ʻa Līvai mo Simione ʻi hono toʻohemá. Pea
naʻe puke ʻe ʻAseneti ʻa e nima ʻo Līvaí, he naʻá ne ʻofa lahi ʻaupito
ʻiate ia ʻo māʻolunga ange ʻi he kāinga ʻo Siosefá pea ko ha palōfita
mo ha tokotaha naʻe lotu ki he ʻOtuá pea mo ha taha naʻe manavahē
ki he ʻEikí. He ko ha tangata poto ia pea ko ha palōfita ia ʻa e Fungani
Māʻolungá, pea naʻá ne mamata tonu ki ha ngaahi tohi kuo tohi ʻi he
langí ʻo ne lau ia ʻo fakahā ia kia ʻAsenata ʻi he lilo; he naʻe ʻofa lahi
foki mo Līvai kia ʻAsenati peá ne mamata ki hono mālōlōʻanga ʻi he
potu māʻolunga tahá.
ʻOku feinga ʻa e foha ʻo Feló ke fakaʻaiʻai ʻa Simione mo Līvai
ke na tāmateʻi ʻa Siosefa.
23. Pea naʻe hoko ʻo pehē ʻi he fakalaka atu ʻa Siosefa mo ʻAseniteti,
pea ʻi heʻenau ʻalu kia Sēkopé, naʻe mamata ʻa e ʻuluaki foha ʻo Feló
kiate kinaua mei he ʻaá, pea ʻi heʻene mamata kia ʻAsesení, naʻá ne
ʻita lahi ʻaupito kiate ia. Pea fekau atu leva ʻe he foha ʻo Feló ha kau
talafekau, ʻo ui ʻa Simione mo Līvai kiate ia; pea ʻ i heʻenau haʻu ʻ o
tuʻu ʻ i muʻa ʻ iate iá, naʻe pehē ange ʻ e he ʻ uluaki foha ʻ o Feló
kiate kinautolu: "Ko hoku fatongiá ʻ oku ou ʻ iloʻi ko e kau tangata
mālohi kimoutolu ʻ i he ʻ ahó ni ʻ o māʻolunga ange ʻ i he kakai kotoa
pē ʻ i he māmaní, pea naʻe liua ʻ aki ʻ a e nima toʻomataʻu ko ení ʻ a
9. e kolo ʻ o e Sēkemisí, pea naʻe tā hifo ʻ aki hoʻomou ongo heletā ʻ e
toko 30,000 ʻ a e kau tau. Pea te u ʻave ʻa kimoutolu he ʻahó ni ko
homou takaua ʻo foaki kiate kimoutolu ʻa e koula mo e siliva lahi pea
mo e kau tangata mo e kau kaunanga mo e ngaahi fale mo e ngaahi
tofiʻa lalahi, pea mou fakakikihi ʻi hoku tafaʻakí pea fai kiate au ʻa e
angaʻofa; he naʻá ku maʻu ha meʻa lahi neongo ʻa ho tokoua ko
Siosefá, koeʻuhi he naʻá ne maʻu ʻe ia ʻa ʻAseneti ki hono uaifí, pea
naʻe teu mali ʻa e fefiné ni kiate au mei he kuonga muʻá. Pea ko ʻeni
haʻu mo au, pea ʻoku ou te u tauʻi ʻa Siosefa ke tāmateʻi ia ʻaki ʻeku
heletaá, pea te u toʻo ʻa ʻAsenata ki hono uaifí, pea te mo hoko kiate
au ko e kāinga mo e kaungāmeʻa faivelenga. Ka, kapau ʻe ʻikai te
mou tokanga ki heʻeku ngaahi leá, te u tāmateʻi ʻa kimoutolu ʻaki
ʻeku heletaá." Pea hili ʻene folofola ʻaki ʻa e ngaahi meʻá ni, naʻá ne
toʻo hake ʻene heletaá ʻo fakahā ia kiate kinautolu. Pea ko ha tangata
loto-toʻa mo loto-toʻa ʻa Simione, pea naʻá ne fakakaukau ke ala
hono nima toʻomataʻú ki he kau ʻo ʻene heletaá ʻo toho ia mei hono
ʻaiʻangá pea taaʻi ʻa e foha ʻo Feló he kuó ne lea ʻaki ʻa e ngaahi lea
fefeka kiate kinautolú. Naʻe sio leva ʻa Līvai ki he fakakaukau ʻo
hono lotó, koeʻuhí he ko ha palōfita ia pea naʻe molomoloki hono
vaʻé ʻi he vaʻe toʻomataʻu ʻo Simioné peá ne lomiʻi ia, ʻo fakamoʻoni
kiate ia ke tuku ʻene ʻitá. Pea naʻe lea leʻo siʻi ʻa Livai kia Simione:
"Ko ia ʻoku ke ʻita ai ki he tangata ni? Ko ha kau tangata kitautolu
ʻoku hū ki he ʻOtuá pea ʻoku ʻikai taau ke tau fai ha kovi koeʻuhí ko
e koví." Pea toki pehē ʻe Līvai ki he foha ʻo Feló ʻi he loto fakahāhā:
"Ko ia ʻoku folofola ʻaki ai ʻe hotau ʻEikí ʻa e ngaahi leá ni? Ko ha
kau tangata kitautolu ʻoku hū ki he ʻOtuá, pea ko ʻetau tamaí ko e
kaumeʻa ia ʻo e ʻOtua Fungani Māʻolungá, pea ko hotau tokouá ko
ha foha ʻo e ʻOtuá. Pea ʻe fēfē haʻatau fai ʻa e meʻa fai angahalá ni,
ke fai angahala ʻi he ʻao ʻo hotau ʻOtuá mo ʻetau tamai ko ʻIsilelí pea
ʻi he ʻao ʻo hotau tokoua ko Siosefá? Pea ko ʻeni fanongo ki heʻeku
ngaahi leá. ʻOku ʻikai taau mo ha tangata ʻoku hū ki he ʻOtuá ke
fakalaveaʻi ha tangata ʻi ha faʻahinga poto; pea, kapau ʻe loto ha taha
ke fakalaveaʻi ha tangata ʻa ia ʻoku hū ki he ʻOtuá, ko e tangata ko ia
ʻoku hū ki he ʻOtuá ʻoku ʻikai te ne sāuni kiate ia, he ʻoku ʻikai ha
heletā ʻi hono nimá. Pea tokanga telia naʻá ke toe lea ʻaki ʻa e ngaahi
lea ko ʻení ʻo kau ki hotau tokoua ko Siosefá. Ka, kapau te ke fai atu
ʻi hoʻo akonaki koví, vakai! kuo tohoakiʻi ʻemau ngaahi heletaa kiate
koe." Naʻe unuhi leva ʻ e Simione mo Līvai ʻ ena ngaahi heletaá mei
hona ʻ aiʻangá peá na pehē: "ʻ Okú ke maʻu he taimí ni ʻ a e ngaahi
heletaá ni? Naʻe tauteaʻi ʻe he ʻEikí ʻaki ʻa e ongo heletā ko ʻení
neongo ʻa e ngaahi Sīkemisí, ʻa ia naʻa nau fai pehē ai neongo ʻa e
ngaahi foha ʻo ʻIsilelí ʻo fakafou ʻi hotau tuofefine ko Tainá, ʻa ia
naʻe ʻuliʻi ʻe Sīkemi ko e foha ʻo Hāmorí." Pea ʻi he mamata ʻa e
foha ʻo Feló ki he tā ʻa e ngaahi heletaá, naʻá ne manavahē lahi
ʻaupito mo tetetete ʻi hono sinó kotoa, he naʻa nau ngingila ʻo hangē
ha ulo ʻo e afí, pea naʻe poipoila hono fofongá, ʻo ne tō ʻi hono
fofongá ʻi he kelekelé ʻi honau lalo vaʻé. Pea mafao atu leva ʻe Līvai
hono nima toʻomataʻú ʻo puke ia, ʻo ne pehē: "Tuʻu hake ʻo ʻoua ʻe
manavahē, kae tokanga telia naʻá ke toe lea ʻaki ha lea kovi ʻo kau ki
hotau tokoua ko Siosefá." Ko ia, naʻe ʻ alu fakatouʻosi ʻ a Simione
mo Līvai mei hono ʻ aó.
Naʻe faʻufaʻu kākā ʻa e foha ʻo Feló mo Teni mo Kati ke tāmateʻi
ʻa Siosefa pea puke ʻa ʻAsenata.
24. Naʻe hokohoko atu ʻa e manavahē mo e loto mamahi ʻa e foha ʻo
Feló he naʻá ne manavahē ki he kāinga ʻo Siosefá, pea naʻá ne toe
fuʻu ʻita ʻaupito koeʻuhi ko e fakaʻofoʻofa ʻo ʻAsesení, peá ne loto
mamahi lahi. ʻ Oku pehē leva ʻ e heʻene kau tangata ngāué ʻ i hono
telingá: "Vakai! ko e ngaahi foha ʻo Bilah mo e ngaahi foha ʻo
Selepa, ko e kaunanga ʻa Lia mo Lesieli, ko e ongo uaifi ʻo Sekope,
ʻoku na fuʻu taufehiʻa lahi kia Siosefa mo ʻAsinati pea fehiʻa kiate
kinaua; ʻe hoko ʻeni kiate koe ʻi he ngaahi meʻa kotoa pe ʻo fakatatau
ki ho finangalo." Ko ia naʻe fekau atu leva ʻe he foha ʻo Feló ha kau
talafekau ʻo ui ʻa kinautolu, pea naʻa nau haʻu kiate ia ʻi he ʻuluaki
houa ʻo e poó, ʻo nau tuʻu ʻi hono ʻaó, ʻo ne pehē kiate kinautolu:
ʻKuó u ʻilo mei he tokolahi ko e kau tangata mālohi ʻa kimoutolu."
Pea naʻe pehē ange ʻe Teni mo Kati, ko e ongo taʻoketé kiate ia:
"Tuku ke lea ʻa hoku ʻeikí he taimí ni ki heʻene kau tangatá ʻi he
meʻa ʻokú ne fakaʻamu ki aí, koeʻuhí ke fanongo ʻa hoʻo kau tangata
ʻoku ngāue tokoní pea ke mau fai ʻo fakatatau ki ho finangaló." Pea
naʻe fiefia ʻa e foha ʻo Feló ʻi he fuʻu fiefia lahi peá ne pehē ange ki
heʻene kau tangata ngāué: "Kiʻi holomui ʻeni ʻo kiʻi fuofuoloa siʻi
meiate au, he ʻoku ʻi ai haʻaku lea fufū ke fai ki he kau tangatá ni."
Pea naʻa nau mavahe kotoa. Pea loi leva e foha ʻo Feló, pea ne pehe
kiate kinautolu: "Vakai! ko ʻeni ʻoku hanga mai ʻa e tāpuakí mo e
maté ki homou ʻaó; ko ia ʻoku mou toʻo ai ʻa e tāpuakí kae ʻikai ko
e maté, koeʻuhí he ko e kau tangata mālohi ʻa kimoutolu pea ʻe ʻikai
te mou mate ʻo hangē ko e kakai fefiné; ka mou loto-toʻa pea sāuni
ki homou ngaahi filí. He kuó u fanongo ki he pehē ʻe Siosefa ko ho
tokouá kia Felo ko ʻeku tamaí: "ʻOku ʻikai ko hoku kāinga ʻa Teni
mo Kati mo Nafitalai mo As, ka ko e fānau ʻa e kaunanga ʻa ʻeku
tamaí: Ko ia ʻoku ou tatali ki he mate ʻa ʻeku tamaí, pea te u toʻo atu
ia mei he māmaní mo ʻenau meʻa kotoa pē, telia naʻa nau maʻu mo
kimautolu, koeʻuhí ko e fānau ʻa ʻeku tamaí. He naʻe fakatau foki au
ʻe kinautolú ni ki he kau ʻIsimelí, pea te u toe foaki kiate kinautolu
ʻo fakatatau ki heʻenau fai angahala kiate aú; ko ʻeku Tamaí pē ʻe
maté." Pea naʻe fakaongoongoleleiʻi ia ʻe heʻeku tamai ko Feló ʻi he
ngaahi meʻá ni peá ne pehē ange kiate ia: "Tamasiʻi, kuo lelei hoʻo
leá. Ko ia ai, toʻo meiate au ʻa e kau tangata mālohí pea hoko atu ke
tauʻi ʻa kinautolu ʻo fakatatau ki he meʻa naʻa nau fai kiate koe, pea
te u hoko ko e tokoni kiate koe." Pea ʻi he fanongo ʻa Teni mo Kati
ki he ngaahi meʻá ni mei he foha ʻo Feló, naʻá na fuʻu hohaʻa mo
fuʻu loto mamahi ʻaupito, pea naʻá na pehē kiate ia: "ʻEiki, ʻoku mau
lotu kiate koe, ʻeiki, tokoni mai; he ʻoku fai atu ai pē mei heni ko
hoʻo kau pōpula mo e kau pōpula ʻa kimautolu, pea te mau mate
fakataha mo kimoutolu." Pea naʻe pehē ʻe he foha ʻo Feló: "Te u hoko
ko e tokoni kiate kimoutolu ʻo kapau te mou tokanga foki ki heʻeku
ngaahi leá." Pea naʻa nau pehē kiate ia: "Fekauʻi mai kiate kimautolu
ʻa e meʻa ʻokú ke fakaʻamu ki aí pea te mau fai ʻo fakatatau ki ho
finangaló." Pea pehē ange ʻe he foha ʻo Feló kiate kinaua: "Te u
tāmateʻi ʻa ʻeku tamai ko Feló he poó ni, he ʻoku hangē ʻa Felo ko e
tamai ʻa Siosefá, ʻo ne pehē kiate ia te ne tokoni kiate kimoutolu; pea
ʻoku mou tāmateʻi ʻa Siosefa, pea te u maʻu ʻa ʻAsenata kiate au ko
hoku uaifi, pea te mou hoko ko hoku kāinga mo e kaungā ʻea-hoko
ki heʻeku ngaahi koloa kotoa pē. Fai pe ʻa e meʻa ni." Pea pehē ange
ʻe Teni mo Kati kiate ia: "Ko hoʻo tauhi ki he kakai he ʻaho ni pea te
mau fai ʻa e meʻa kotoa pe kuo ke fekau kiate kimautolu. Pea kuo tau
fanongo ki he pehe ʻe Siosefa kia ʻAsenati: ʻʻAlu ʻapongipongi ke
maʻu hotau tofiʻa, he ko e faʻahitaʻu ia ʻo e fakamaauʻangaʻ; pea naʻá
ne fekau atu ha kau tangata mālohi ʻe toko onongeau ke tau mo ia
pea mo e kau fakamelomelo ʻe toko nimangofulu. Ko ia ke ke
fanongo mai kiate kimautolu pea te mau lea ki homau ʻeikí." Pea naʻa
nau lea kiate ia ʻaki ʻenau ngaahi lea fufū kotoa pē. Hili iá naʻe
ʻoange ʻe he foha ʻo Feló ki he kau tangata ʻe toko fāngeau taki taha
ʻa e kau tangata ʻe toko nimangeau, pea fakanofo kinautolu ko honau
ʻeiki mo e kau taki. Pea naʻe pehē ange ʻe Teni mo Kati kiate ia: "Ko
hoʻo tauhi ki he kakai ʻo e ʻaho ní, pea te ma fai ʻa e ngaahi meʻa
kotoa pē kuó ke fekau kiate kimautolú, pea te ma ō atu ʻi he poʻulí ʻo
tatali ʻi he teleʻá pea toitoi ʻi he matolu ʻo e kutá; pea ʻokú ke ʻave
mo koe ʻa e kau tangata punou ʻe toko nimangofulu ʻi he fanga hōsí
pea muʻomuʻa ʻiate kimautolu ʻo mamaʻo ʻaupito, pea ʻe haʻu ʻa
ʻAsenati ʻo tō ki homau nimá, pea te mau tuʻusi hifo ʻa e kau tangata
ʻoku ʻiate ia, pea te ne hola ʻi he ʻao ʻo ʻene saliote pea to ki ho nima
pea te ke fai kiate ia ʻo hange ko e holi ʻa ho laumalie; pea ka hili ʻa
e ngaahi meʻá ni te tau tāmateʻi foki ʻa Siosefa lolotonga ʻene loto-
mamahi koeʻuhi ko ʻAsesení; ʻe pehē foki mo ʻetau fānaú te tau
tāmateʻi ʻi hono ʻaó." Pea ʻi he fanongo ʻa e foha ʻuluaki ʻo Feló ki
he ngaahi meʻá ni, naʻá ne fiefia lahi ʻaupito, pea naʻá ne fekau ke
ʻalu atu mo e kau tangata tau ʻe toko ua afe mo kinautolu. Pea ʻi
heʻenau aʻu atu ki he teleʻá naʻa nau toitoi ʻi he matolu ʻo e kutá, pea
10. nau vahevahe ki he ngaahi kulupu ʻe fā, ʻo nau tuʻu ʻi he tafaʻaki ʻe
taha ʻo e teleʻá ʻo hangē ko e kau tangata ʻe toko nimangeau ʻi he
veʻe halá pea ʻi he tafaʻaki ʻe tahá, pea ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e teleʻá
naʻe kei toe pē ʻa e toengá, pea naʻa nau toʻo hake foki ʻa honau
nofoʻangá ʻi he matapā ʻo e kutá, ko e kau tangata ʻe toko nimangeau
ʻi he kauhala ko ʻení pea ʻi he halá; pea ʻi hona vahaʻa ko ha hala lahi
mo falahi.
ʻ Oku ʻ alu ʻ a e foha ʻ o Feló ke tāmateʻi ʻ a ʻ ene tamaí, ka ʻ oku
ʻ ikai ke tali ia. Naʻe fakafepakiʻi ʻe Naphtali mo Asʻa Teni mo
kati ʻa e alea.
25. Naʻe tuʻu hake ʻa e foha ʻo Felo ʻi he po tatau pe ʻo haʻu ki he
mohenga ʻo ʻene tamai ke tamateʻi ia ʻaki ʻa e heletaa. Naʻe taʻofi ia
ʻe he kau leʻo ʻa ʻene tamaí mei heʻene haʻu ki heʻene tamaí mo pehē
ange kiate ia: "Ko e hā e fekau ʻokú ke fai, ʻeiki?" Pea pehē ange ʻe
he foha ʻo Feló kiate kinaua: "ʻOku ou fie sio ki heʻeku tamaí, he te
u tānaki ʻa e fakamaauʻanga maʻulalo ʻo ʻeku ngoue vaine foʻoú."
Pea naʻe pehē ange ʻe he kau leʻó kiate ia: "ʻOku kātakiʻi ʻe hoʻo
tamaí ʻa e mamahí pea tokoto ʻā ʻi he poó kakato pea ʻokú ne mālōlō
ʻeni, pea naʻá ne pehē mai kiate kimautolu ʻe ʻikai haʻu ha taha kiate
ia neongo kapau ko hoku ʻuluaki fohá ia." Pea ʻi heʻene fanongo ki
he ngaahi meʻá ni naʻe mole atu ia ʻi he ʻita pea naʻá ne toʻo hake
leva ʻa e kau tangata kaufana ʻe toko nimangofulu pea nau ʻalu atu ʻi
honau ʻaó ʻo hangē ko e lea ʻa Teni mo Katá kiate iá. Pea naʻe lea ʻa
e ongo taʻokete ko Nafitala mo ʻAsé ki hona ongo taʻokete ko Teni
mo Katá, ʻo pehē: "Ko e hā ʻoku mou toe fai ai ʻi hoʻomou tafaʻakí
ʻa e fai angahala ki hoʻomou tamai ko ʻIsilelí pea ki homou tokoua
ko Siosefá? Pea ʻoku maluʻi ia ʻe he ʻOtuá ʻo hangē ko e foʻi ʻāpele
ʻo e matá. ʻIloange! ʻikai naʻa mou fakatau tuʻo taha ʻa Siosefa? pea
ko e tuʻi ia ʻi he ʻahó ni ʻo e fonua kotoa pē ʻo ʻIsipité mo e tokotaha
foaki meʻakaí. Ko ia ai, kapau ʻoku mou toe fie fai angahala kiate ia,
te ne tangi ki he Fungani Māʻolungá pea te ne fekau mai ha afi mei
he langí pea te ne keina ʻa kimoutolu, pea ʻe tauʻi ʻa kimoutolu ʻe he
kau ʻāngelo ʻa e ʻOtuá." Naʻe ueʻi leva ʻ a e ngaahi tokoua mātuʻá ke
nau ʻ ita kiate kinautolu ʻ o nau pehē: "Pea te tau mate ʻ o hangē ko
e kakai fefiné? ʻOku mamaʻo ʻaupito ia." Pea naʻa nau ʻalu atu ke
fakafetaulaki kia Siosefa mo ʻAsenata.
Naʻe tamateʻi ʻe he kau angatuʻu ʻa e kau leʻo ʻo ʻAsenata pea ne
hola.
26. Pea naʻe tuʻu hake ʻa ʻAsenata ʻi he pongipongi ʻo pehe ange kia
Siosefa: "Te u maʻu homau tofiʻa ʻo hange ko hoʻo folofola; ka ʻoku
manavahē lahi ʻaupito ʻa hoku laumālié koeʻuhi ko hoʻo māvae mo
aú." Pea pehē ange ʻe Siosefa kiate ia: "Ke mou fiefia pea ʻoua ʻe
manavahē, kae ʻoua ʻe ʻalu atu ʻi he fiefia, ʻi he manavahē ki ha
tangata, koeʻuhí ko e meʻa ko iá ʻoku ʻiate koe ʻa e ʻEikí pea te ne
maluʻi koe ʻo hangē ko e foʻi ʻāpele ʻo e matá mei he kovi kotoa pē.
Pea te u foaki ʻeku meʻakaí pea te u foaki ki he kakai kotoa pē ʻi he
koló, pea ʻe ʻikai mate ha tangata ʻi he fiekaia ʻi he fonua ko ʻIsipité."
Hili iá naʻe ʻalu leva ʻa ʻAsenata, pea mo Siosefa ʻi heʻene foaki ʻene
meʻakaí. Pea, ʻi he aʻu atu ʻa ʻAsenati ki he potu ʻo e teleʻá mo e kau
tangata ʻe toko onongeau, fakafokifā pē kuo haʻu ʻa kinautolu naʻe ʻi
he foha ʻo Feló mei honau nofoʻangá ʻo kau fakataha mo kinautolu
naʻe ʻi ʻAsenaní, ʻo tuʻusi kotoa kinautolu ʻaki ʻenau ngaahi heletaá,
pea mo hono kau fakamelomelo kotoa pē naʻa nau tāmateʻí, ka naʻe
hola ʻa ʻAsenati mo ʻene salioté. Pea naʻe ʻiloʻi ʻe Līvai, ko e foha ʻo
Lia, ʻa e ngaahi meʻá ni kotoa ʻi heʻene hoko ko ha palōfitá peá ne
fakahā ki hono kāinga ʻo kau ki he fakatuʻutāmaki ʻo ʻAsesení, pea
naʻa nau takitaha toʻo leva ʻene heletaá ki hono alangá mo ʻenau
ngaahi pā ʻi honau nimá pea mo e ngaahi taó ʻi honau nima
toʻomataʻú pea tuli vave ʻa ʻAsenati. Pea hangē ko ʻAsenití naʻe hola
ki muʻa, vakai! Naʻe fakafetaulaki kiate ia ʻa e foha ʻo Feló pea mo
e kau tangata heka hoosi ʻe toko nimangofulu mo ia: pea ko ʻAsenatí,
ʻi heʻene mamata kiate iá, naʻe fonu ʻi he fuʻu manavahē lahi mo
tetetete, pea naʻá ne ui ki he huafa ʻo e ʻEiki ko hono ʻOtuá.
Kuo tāmateʻi ʻa e kau tangata mo e foha ʻo Feló pea mo kinautolu
naʻe ʻi ai ʻa Teni mo Katá; pea ʻoku hola ʻa e ngaahi tokoua ʻe
toko faá ki he teleʻá pea kuo puke ʻenau ngaahi heletaá mei
honau nimá.
27. Pea naʻe tangutu fakataha mo ia ʻa Penisimani ʻi he saliote ʻi he
tafaʻaki toʻomataʻu; pea ko ha tamasiʻi mālohi ʻa Penisimani ʻi he
taʻu nai ʻe hongofulu mā hiva, pea naʻe ʻiate ia ʻa e fakaʻofoʻofa mo
e māfimafi ʻo ha sipi ʻo ha laione, pea ko e tokotaha foki ia naʻe
manavahē lahi ki he ʻOtuá. Pea toki puna hifo ʻa Penisimani mei he
salioté, ʻo ne toʻo ha foʻi maka fuopotopoto mei he teleʻá ʻo ne
fakafonu hono nimá ʻo lī ki he foha ʻo Feló pea taaʻi hono temipale
toʻohemá, ʻo fakalaveaʻi ia ʻaki ha lavea lahi, pea tō mei heʻene hōsí
ʻi he funga kelekelé kuo mate. Pea ʻi ai ʻI he lele hake ʻa Penisimani
ki he funga maká, naʻá ne pehē ki he tangata saliote ʻa ʻAsesení:
ʻʻTuku mai ha ngaahi maka mei he teleʻá." Pea naʻá ne ʻoange kiate
ia ha maka ʻe nimangofulu. Pea naʻe laku hifo ʻe Penisimani ʻa e
ngaahi maka ʻo tamateʻi ʻa e kau tangata ʻe toko nimangofulu ʻa ia
naʻe ʻi he foha ʻo Felo, naʻe ngoto kotoa ʻa e ngaahi maka ʻi honau
ngaahi temipale. Pea naʻe tuli ʻe he ngaahi foha ʻo Lia, Lupeni mo
Simione, Livai mo Siuta, ʻa ʻIsakala mo Sepaloni, ʻa e kau tangata
naʻe tokoto ʻo talitali ʻa ʻAsenati pea nau ʻoho atu kiate kinautolu ʻo
tuʻusi kotoa kinautolu; pea naʻe tāmateʻi ʻe he kau tangata ʻe toko
onó ʻa e kau tangata ʻe toko ua afe fitungofulu mā ono. Pea naʻe hola
ʻa e ngaahi foha ʻo Bila mo Selepa mei honau matá ʻo nau pehē: "Kuo
mau mate ʻi he nima ʻo homau kāingá, pea kuo mate foki mo e foha
ʻo Feló ʻi he nima ʻo Penisimani ko e tamasiʻí, pea naʻe mate ʻa
kinautolu kotoa pē naʻe ʻiate iá ʻi he nima ʻo e tamasiʻi ko
Penisimaní. Ko ia, ko ia, tau ō mai ke tāmateʻi ʻa ʻAsenati mo
Penisimani pea hola ki he matolu ʻo e kutá ni." Pea naʻa nau ō mai
ke tauʻi ʻa ʻAsenati ʻoku nau puke ʻenau ngaahi heletaá kuo ʻufiʻufi
ʻaki ʻa e totó. Pea ʻi he mamata ʻa ʻAsenita kiate kinautolú naʻá ne
manavahē lahi peá ne pehē: "ʻEiki ko e ʻOtuá, ʻa ia naʻá ne fakaake
au mo fakahaofi au mei he ngaahi tamapuá mo e kovi ʻo e maté, ʻo
hangē ko hoʻo pehē kiate au ʻe moʻui taʻengata ʻa hoku laumālié,
fakahaofi au mei he kau tangata angakoví ni foki." Pea naʻe fanongo
ʻa e ʻEiki ko e ʻOtuá ki he leʻo ʻo ʻAsesení, pea naʻe tō leva ʻa e
ngaahi heletā ʻa e ngaahi filí mei honau nimá ki he kelekelé ʻo liliu
ko e efuefu.
ʻOku fakahaofi ʻa Teni mo Kati ʻi he kole ʻa ʻAsenati.
28. Pea ko e ongo foha ʻo Pila mo Selepa, ʻi heʻena mamata ki he
mana ngali kehe naʻe hokó, naʻá na manavahē mo pehē: "ʻOku tauʻi
ʻa kimautolu ʻe he ʻEikí koeʻuhi ko ʻAsenata." Pea naʻa nau tō hifo
ki honau matá ʻi he kelekelé ʻo fakapipiki kia ʻAsenati ʻo pehē: "Ke
ke ʻaloʻofa mai kiate kimautolu ʻi hoʻo kau popula, he ko hoʻo
fineʻeiki mo e kuini koe. Naʻa mau fai angahala ʻa e ngaahi ngaue
kovi kiate koe pea mo homau tokoua ko Siosefa, ka naʻe toe fai ʻe he
ʻEiki ʻo fakatatau ki ʻa ʻetau ngaahi ngaue. Ko ia, ko hoʻomou kau
tangata pōpulá ʻoku mau lotu kiate koe, ʻaloʻofa mai kiate kimautolu
ʻa e māʻulalo mo e mamahi pea fakamoʻui ʻa kimautolu mei he nima
ʻo homau kāingá, koeʻuhí ke nau ngaohi ʻa kinautolu ke ʻoua naʻa
nau fai ha meʻa kiate koe, pea ʻoku tauʻi ʻa kimautolu ʻe heʻenau
ngaahi heletaá. Ko ia ai, angaʻofa ki hoʻo kau tangata pōpulá,
fineʻeiki, ʻi honau ʻaó." Pea naʻe pehē ʻe ʻAsenata kiate kinautolu:
"Ke mou fiefia pea ʻoua naʻa mou manavahē ki homou kāingá, he ko
kinautolu foki ko e kau tangata ʻoku hū ki he ʻOtuá mo manavahē ki
he ʻEikí; kae ʻalu ki he matolu ʻo e ngaahi kuta ko ʻení kae ʻoua ke u
fakafiemālieʻi ʻa kinautolu koeʻuhi ko kimoutolu pea tuku ʻenau ʻitá
koeʻuhi ko e ngaahi hia lalahi ʻa ia kuo mou poleʻi ke fai kiate
kinautolú. Ka ʻoku ʻafioʻi mo fakamaau ʻa e ʻEikí ʻi hoku vā mo koé."
Pea hola leva ʻa Teni mo Kati ki he matolu ʻo e kutá; pea ko honau
11. kāingá, ʻa e ngaahi foha ʻo Lia, naʻa nau lele ʻo hangē ha kau ʻaisi ʻi
he fakavavevave ke tauʻi ʻa kinautolú. Pea hifo ʻa ʻAsenata mei he
saliote naʻe ʻi hono maluʻangá ʻo ʻoange kiate kinautolu hono nima
toʻomataʻú ʻaki ʻa e loʻimata, pea naʻa nau tō ki lalo ʻo ngaohi naʻá
ne tangi kiate ia ʻi he kelekelé ʻo tangi ʻi he leʻo-lahi; pea naʻa nau
hoko atu ʻo kole ki honau kāingá, ʻa e ngaahi foha ʻo e kau kaunangá
ke tāmateʻi ʻa kinautolu. Pea pehē ange ʻe ʻAsenata kiate kinautolu:
"ʻOku ou lotu kiate kimoutolu, fakamoʻui homou kāingá, pea ʻoua ʻe
fai kovi kiate kinautolu koeʻuhi ko e koví. He naʻe fakahaofi au ʻe he
ʻEikí meiate kinautolu pea laiki ʻenau ngaahi hele fufuú mo e ngaahi
heletaá mei honau nimá, pea vakai! kuo molū pea tutu ʻa kinautolu
ke efuefu ʻi he funga ʻo e māmaní ʻo hangē ha fakaʻau ke vela mei
muʻa ʻi he afí, pea ʻoku feʻunga ʻeni kiate kitautolu ʻoku tauʻi ai ʻa
kinautolu ʻe he ʻEikí. ʻOku pehē hoʻomou fakahaofi ʻa homou
kāingá, he ko homou kāinga ʻa kinautolu pea ko e toto ʻo hoʻomou
tamai ko ʻIsilelí." Pea pehē ange ʻe Simione kiate ia: "Ko ia , ʻoku
lea ʻaki ai ʻe heʻetau fineʻefiá ʻa e ngaahi lea lelei maʻa hono ngaahi
filí? ʻIkai ka te tau tuʻusi hifo ʻa kinautolu mei he vaʻa ʻakau ʻaki
ʻetau ngaahi heletaa, he naʻa nau faʻufaʻu ha ngaahi meʻa kovi ʻo kau
ki hotau tokoua ko Siosefa mo ʻetau tamai ko ʻIsileli pea mo koe, ko
ʻetau fineʻeiki, ʻi he ʻaho ni." Pea mafao atu leva ʻe ʻAseneti hono
toʻomataʻú nima ʻo ala ki he kava ʻo Simione pea ʻuma kiate ia mo
pehe: "ʻE hoku tokoua, ʻoua naʻa ke fai kovi ki ho kaungaʻapi, he ʻe
sauni ʻeni ʻe he ʻEiki neongo ia. ʻOku mou ʻilo ko homou kāingá ʻa
kinautolu pea ko e hako ʻo hoʻomou tamai ko ʻIsilelí, pea naʻa nau
hola mei he mamaʻó mei homou fofongá. ʻI heʻene peheé,
fakamolemoleʻi kinautolu." Naʻe haʻu leva ʻa Līvai ki ai ʻo ʻuma ki
hono nima toʻomataʻú, he naʻá ne ʻiloʻi naʻe ʻikai ke ne lava ʻo
fakahaofi ʻa e kau tangatá mei he ʻita ʻa honau kāingá ke ʻoua naʻa
nau tāmateʻi kinautolú. Pea naʻa nau ofi mai ki he matolu ʻo e kutá:
pea naʻe ʻilo ʻe Līvai naʻe ʻikai fakahā ia ʻe hono tokouá ki hono
kāingá, he naʻá ne manavahē telia naʻa nau tā hifo honau kāingá ʻi
heʻenau ʻitá.
Mate ʻa e foha ʻo Feló. ʻOku mate foki mo Felo pea fetongi ia ʻe
Siosefa.
29. Pea naʻe tuʻu hake ʻa e foha ʻo Felo mei he kelekele ʻo tangutu
hake ʻo ʻaʻanu ʻa e toto mei hono ngutu; he naʻe tafe hifo ʻa e toto
mei hono temipale ki hono ngutu. Pea naʻe lele hake ʻa Penisimani
kiate ia ʻo ne toʻo ʻene heletaá ʻo toʻo mei he ʻaiʻanga ʻo e foha ʻo
Feló( he naʻe ʻikai tui ʻe Penisimani ha heletā ki hono alangá) pea
naʻá ne loto ke taaʻi ʻa e foha ʻo Feló ʻi hono fatafatá. Naʻe lele leva
ʻa Līvai kiate ia ʻo puke hono nimá ʻo ne pehē: "ʻE hoku tokoua, fai
ʻa e meʻá ni, he ko e kau tangata kitautolu ʻoku hū ki he ʻOtuá, pea
ʻoku ʻikai taau mo ha tangata ʻoku hū ki he ʻOtuá ke ne fai kovi ki he
koví, pe molomoloki ha taha kuo tō, pe laiki hono filí ʻo aʻu ki he
maté. Pea ko ʻeni fakafoki ʻa e heletaá ki hono tuʻungá, pea haʻu ʻo
tokoni kiate au, pea tuku ke tau fakamoʻui ia mei he kafó ni; pea,
kapau te ne moʻui, te ne hoko ko hotau kaumeʻa pea ʻe hoko ʻene
tamai ko Felo ko ʻetau tamai." Naʻe fokotuʻu hake leva ʻe Līvai ʻa e
foha ʻo Feló mei he kelekelé ʻo ne fufulu ʻa e totó mei hono matá peá
ne nonoʻo ha meʻa haʻihaʻi ki hono kafó pea hilifaki ia ki heʻene hōsí
ʻo taki atu ki heʻene tamai ko Feló, ʻo ne pehē kiate ia ʻa e ngaahi
meʻa kotoa pē kuo hoko pea hoko kiate iá. Pea naʻe tuʻu hake ʻa Felo
mei hono taloní ʻo ne līvai kia Līvai ʻi he funga ʻo e māmaní ʻo ne
tāpuakiʻi ia. Pea ʻ i he ʻ osi atu ʻ a e ʻ aho hono tolú, naʻe mate ai ʻ a
e foha ʻ o Feló mei he maka ʻ a ia naʻe fakalaveaʻi ai ia ʻ e Penisimani.
Pea naʻe mamahi lahi ʻaupito ʻa Felo koeʻuhi ko hono foha ʻuluaki,
ʻa ia naʻe puke ai ʻa Felo ʻo mate ʻi he taʻu ʻe 109, pea naʻa ne tuku
ʻene diadem ki he tangata fakaʻofoʻofa kotoa pe ko Siosefa. Pea naʻe
pule toko taha pē ʻa Siosefa ʻi ʻIsipite ʻi he taʻu ʻe 48; pea hili ʻa e
ngaahi meʻá ni naʻe fakafoki ʻe Siosefa ʻa e fakatemá ki he tamasiʻi
siʻi taha ʻa Feló, ʻa ia naʻe ʻi he fatafatá ʻi he taimi naʻe mate ai ʻa e
tangata motuʻa ko Feló. Pea naʻe hoko atu ai pē ʻa Siosefa ko e tamai
ʻa e kiʻi tamasiʻi ʻa Feló ʻi ʻIsipite ʻo aʻu ki heʻene pekiá, ʻo
fakalāngilangiʻi mo fakamālō ki he ʻOtuá.