2nd Maccabees is a deuterocanonical book which recounts the persecution of Jews under King Antiochus IV Epiphanes and the Maccabean Revolt against him. Painting by Pierre Paul Rubens, 1634.
Book of Baruch, ancient text purportedly written by Baruch, secretary and friend of Jeremiah, the Old Testament prophet. The text is still extant in Greek and in several translations from Greek into Latin, Syriac, Coptic, Ethiopic, and other languages. The Book of Baruch is apocryphal to the Hebrew and Protestant canons but was incorporated in the Septuagint and was included in the Old Testament for Roman Catholics. The work is a compilation of several authors and is the only work among the apocrypha that was consciously modeled after the prophetic writings of the Old Testament.
The seventh son of Jacob and Bilhah. The jealous one. He counsels against anger saying that "it giveth peculiar vision." This is a notable thesis on anger.
The Book of Judith is a deuterocanonical book included in the Septuagint and the Catholic and Eastern Orthodox Christian Old Testament of the Bible but excluded from the Hebrew canon and assigned by Protestants to the apocrypha. Judith with the Head of Holofernes – painting by Lucas Cranach the Elder
This document summarizes the teachings of a father to his children. It discusses physiology and living righteously. The father teaches his children about the human body and how God created everything for good purposes. He encourages them to do good works with faith in God and avoid sinful acts. The father warns his children against following the examples of Sodom and Gomorrah, who were destroyed by God for their wickedness. He assures his children that if they obey God, they will be protected from harm.
Book of Baruch, ancient text purportedly written by Baruch, secretary and friend of Jeremiah, the Old Testament prophet. The text is still extant in Greek and in several translations from Greek into Latin, Syriac, Coptic, Ethiopic, and other languages. The Book of Baruch is apocryphal to the Hebrew and Protestant canons but was incorporated in the Septuagint and was included in the Old Testament for Roman Catholics. The work is a compilation of several authors and is the only work among the apocrypha that was consciously modeled after the prophetic writings of the Old Testament.
The seventh son of Jacob and Bilhah. The jealous one. He counsels against anger saying that "it giveth peculiar vision." This is a notable thesis on anger.
The Book of Judith is a deuterocanonical book included in the Septuagint and the Catholic and Eastern Orthodox Christian Old Testament of the Bible but excluded from the Hebrew canon and assigned by Protestants to the apocrypha. Judith with the Head of Holofernes – painting by Lucas Cranach the Elder
This document summarizes the teachings of a father to his children. It discusses physiology and living righteously. The father teaches his children about the human body and how God created everything for good purposes. He encourages them to do good works with faith in God and avoid sinful acts. The father warns his children against following the examples of Sodom and Gomorrah, who were destroyed by God for their wickedness. He assures his children that if they obey God, they will be protected from harm.
Although this Gospel is, by some among the learned, supposed to have been really written by Nicodemus, who became a disciple of Jesus Christ, and conversed with him; others conjecture that it was a forgery towards the close of the third century by some zealous believer, who observing that there had been appeals made by the Christians of the former age, to the Acts of Pilate, but that such Acts could not be produced, imagined it would be of service to Christianity to fabricate and publish this Gospel; as it would both confirm the Christians under persecution, and convince the Heathens of the truth of the Christian religion.
The Epistle of Jude is the penultimate book of the New Testament as well as the Christian Bible. It is traditionally attributed to Jude, brother of James the Just, and thus possibly a brother of Jesus as well. Jude is a short epistle written in Koine Greek.
The Book of Tobit, also known as the Book of Tobias, is a 3rd or early 2nd century BC Jewish work describing how God tests the faithful, responds to prayers, and protects the covenant community.
Asher, the tenth son of Jacob and Zilpah. An explanation of dual personality. The first Jekyll and Hyde story. For a statement of the Law of Compensation that Emerson would have enjoyed, see Verse 27.
1 Maccabees is a deuterocanonical book which details the history of the Maccabean Revolt against the Seleucid Empire as well as the founding and earliest history of the independent Hasmonean kingdom. It describes the promulgation of decrees forbidding traditional Jewish practices by King Antiochus IV Epiphanes and the formation of a rebellion against him by Mattathias of the Hasmonean family and his five sons.
The Book of Nahum is the seventh book of the 12 minor prophets of the Hebrew Bible. It is attributed to the prophet Nahum, and was probably written in Jerusalem in the 7th century BC.
The Book of Obadiah is a book of the Bible whose authorship is attributed to Obadiah, a prophet who lived in the Assyrian Period. Obadiah is one of the Twelve Minor Prophets in the final section of Nevi'im, the second main division of the Hebrew Bible.
The Epistle of Ignatius to the Philadelphians is an epistle attributed to Ignatius of Antioch, a second-century bishop of Antioch, and addressed to the church in Philadelphia of Asia Minor. It was written during Ignatius' transport from Antioch to his execution in Rome.
The Book of Zephaniah is the ninth of the Twelve Minor Prophets of the Old Testament and Tanakh, preceded by the Book of Habakkuk and followed by the Book of Haggai. Zephaniah means "Yahweh has hidden/protected," or "Yahweh hides".
1 Esdras is the ancient Greek Septuagint version of the biblical Book of Ezra in use within the early church, and among many modern Christians with varying degrees of canonicity. 1 Esdras is substantially similar to the standard Hebrew version of Ezra–Nehemiah, with the passages specific to the career of Nehemiah removed or re-attributed to Ezra, and some additional material.
The Epistle of Ignatius to Polycarp is an epistle attributed to Ignatius of Antioch, a second-century bishop of Antioch, and addressed to Polycarp, the bishop of Smyrna. It was written during Ignatius' transport from Antioch to his execution in Rome.
Susanna, also called Susanna and the Elders, is a narrative included in the Book of Daniel by the Catholic Church, Oriental Orthodox Churches and Eastern Orthodox Churches.
The Book of Habakkuk is the eighth book of the 12 minor prophets of the Bible. It is attributed to the prophet Habakkuk, and was probably composed in the late 7th century BC. The original text was written in the Hebrew language.
The Second and Third Epistle of John are books of the New Testament attributed to John the Evangelist, traditionally thought to be the author of the Gospel of John (though this is disputed). Most modern scholars believe this is not John the Apostle, but in general there is no consensus as to the identity of this person or group.
The Epistle to Philemon is one of the books of the Christian New Testament. It is a prison letter, authored by Paul the Apostle (the opening verse also mentions Timothy), to Philemon, a leader in the Colossian church. It deals with the themes of forgiveness and reconciliation.
The Letter of Jeremiah, also known as the Epistle of Jeremiah, is a deuterocanonical book of the Old Testament; this letter is attributed to Jeremiah to the Jews who were about to be carried away as captives to Babylon by Nebuchadnezzar.
The Epistle to Titus is one of the three pastoral epistles in the New Testament, historically attributed to Paul the Apostle. It is addressed to Saint Titus and describes the requirements and duties of presbyters/bishops.
Being justified freely by his grace through the redemption that is in Christ Jesus: Whom God hath set forth to be a propitiation through faith in his blood, to declare his righteousness for the remission of sins that are past, through the forbearance of God; To declare, I say, at this time his righteousness: that he might be just, and the justifier of him which believeth in Jesus. Romans 3:24-26
Being justified freely by his grace through the redemption that is in Christ Jesus: Whom God hath set forth to be a propitiation through faith in his blood, to declare his righteousness for the remission of sins that are past, through the forbearance of God; To declare, I say, at this time his righteousness: that he might be just, and the justifier of him which believeth in Jesus. Romans 3:24-26
The Story of Ahikar, folktale of Babylonian or Persian origin, about a wise and moral man who supposedly served as one of the chief counselors of Sennacherib, king of Assyria (704–681 bc). Like the biblical Job, Ahikar was a prototype of the just man whose righteousness was sorely tested and ultimately rewarded by God.
Although this Gospel is, by some among the learned, supposed to have been really written by Nicodemus, who became a disciple of Jesus Christ, and conversed with him; others conjecture that it was a forgery towards the close of the third century by some zealous believer, who observing that there had been appeals made by the Christians of the former age, to the Acts of Pilate, but that such Acts could not be produced, imagined it would be of service to Christianity to fabricate and publish this Gospel; as it would both confirm the Christians under persecution, and convince the Heathens of the truth of the Christian religion.
The Epistle of Jude is the penultimate book of the New Testament as well as the Christian Bible. It is traditionally attributed to Jude, brother of James the Just, and thus possibly a brother of Jesus as well. Jude is a short epistle written in Koine Greek.
The Book of Tobit, also known as the Book of Tobias, is a 3rd or early 2nd century BC Jewish work describing how God tests the faithful, responds to prayers, and protects the covenant community.
Asher, the tenth son of Jacob and Zilpah. An explanation of dual personality. The first Jekyll and Hyde story. For a statement of the Law of Compensation that Emerson would have enjoyed, see Verse 27.
1 Maccabees is a deuterocanonical book which details the history of the Maccabean Revolt against the Seleucid Empire as well as the founding and earliest history of the independent Hasmonean kingdom. It describes the promulgation of decrees forbidding traditional Jewish practices by King Antiochus IV Epiphanes and the formation of a rebellion against him by Mattathias of the Hasmonean family and his five sons.
The Book of Nahum is the seventh book of the 12 minor prophets of the Hebrew Bible. It is attributed to the prophet Nahum, and was probably written in Jerusalem in the 7th century BC.
The Book of Obadiah is a book of the Bible whose authorship is attributed to Obadiah, a prophet who lived in the Assyrian Period. Obadiah is one of the Twelve Minor Prophets in the final section of Nevi'im, the second main division of the Hebrew Bible.
The Epistle of Ignatius to the Philadelphians is an epistle attributed to Ignatius of Antioch, a second-century bishop of Antioch, and addressed to the church in Philadelphia of Asia Minor. It was written during Ignatius' transport from Antioch to his execution in Rome.
The Book of Zephaniah is the ninth of the Twelve Minor Prophets of the Old Testament and Tanakh, preceded by the Book of Habakkuk and followed by the Book of Haggai. Zephaniah means "Yahweh has hidden/protected," or "Yahweh hides".
1 Esdras is the ancient Greek Septuagint version of the biblical Book of Ezra in use within the early church, and among many modern Christians with varying degrees of canonicity. 1 Esdras is substantially similar to the standard Hebrew version of Ezra–Nehemiah, with the passages specific to the career of Nehemiah removed or re-attributed to Ezra, and some additional material.
The Epistle of Ignatius to Polycarp is an epistle attributed to Ignatius of Antioch, a second-century bishop of Antioch, and addressed to Polycarp, the bishop of Smyrna. It was written during Ignatius' transport from Antioch to his execution in Rome.
Susanna, also called Susanna and the Elders, is a narrative included in the Book of Daniel by the Catholic Church, Oriental Orthodox Churches and Eastern Orthodox Churches.
The Book of Habakkuk is the eighth book of the 12 minor prophets of the Bible. It is attributed to the prophet Habakkuk, and was probably composed in the late 7th century BC. The original text was written in the Hebrew language.
The Second and Third Epistle of John are books of the New Testament attributed to John the Evangelist, traditionally thought to be the author of the Gospel of John (though this is disputed). Most modern scholars believe this is not John the Apostle, but in general there is no consensus as to the identity of this person or group.
The Epistle to Philemon is one of the books of the Christian New Testament. It is a prison letter, authored by Paul the Apostle (the opening verse also mentions Timothy), to Philemon, a leader in the Colossian church. It deals with the themes of forgiveness and reconciliation.
The Letter of Jeremiah, also known as the Epistle of Jeremiah, is a deuterocanonical book of the Old Testament; this letter is attributed to Jeremiah to the Jews who were about to be carried away as captives to Babylon by Nebuchadnezzar.
The Epistle to Titus is one of the three pastoral epistles in the New Testament, historically attributed to Paul the Apostle. It is addressed to Saint Titus and describes the requirements and duties of presbyters/bishops.
Being justified freely by his grace through the redemption that is in Christ Jesus: Whom God hath set forth to be a propitiation through faith in his blood, to declare his righteousness for the remission of sins that are past, through the forbearance of God; To declare, I say, at this time his righteousness: that he might be just, and the justifier of him which believeth in Jesus. Romans 3:24-26
Being justified freely by his grace through the redemption that is in Christ Jesus: Whom God hath set forth to be a propitiation through faith in his blood, to declare his righteousness for the remission of sins that are past, through the forbearance of God; To declare, I say, at this time his righteousness: that he might be just, and the justifier of him which believeth in Jesus. Romans 3:24-26
The Story of Ahikar, folktale of Babylonian or Persian origin, about a wise and moral man who supposedly served as one of the chief counselors of Sennacherib, king of Assyria (704–681 bc). Like the biblical Job, Ahikar was a prototype of the just man whose righteousness was sorely tested and ultimately rewarded by God.
The Story of Ahikar, folktale of Babylonian or Persian origin, about a wise and moral man who supposedly served as one of the chief counselors of Sennacherib, king of Assyria (704–681 bc). Like the biblical Job, Ahikar was a prototype of the just man whose righteousness was sorely tested and ultimately rewarded by God.
The Story of Ahikar, folktale of Babylonian or Persian origin, about a wise and moral man who supposedly served as one of the chief counselors of Sennacherib, king of Assyria (704–681 bc). Like the biblical Job, Ahikar was a prototype of the just man whose righteousness was sorely tested and ultimately rewarded by God.
The Story of Ahikar, folktale of Babylonian or Persian origin, about a wise and moral man who supposedly served as one of the chief counselors of Sennacherib, king of Assyria (704–681 bc). Like the biblical Job, Ahikar was a prototype of the just man whose righteousness was sorely tested and ultimately rewarded by God.
The Book of Chronicles is a book in the Hebrew Bible, found as two books in the Christian Old Testament. Chronicles is the final book of the Hebrew Bible, concluding the third section of the Jewish Tanakh, the Ketuvim.
The Story of Ahikar, folktale of Babylonian or Persian origin, about a wise and moral man who supposedly served as one of the chief counselors of Sennacherib, king of Assyria (704–681 bc). Like the biblical Job, Ahikar was a prototype of the just man whose righteousness was sorely tested and ultimately rewarded by God.
The Story of Ahikar, folktale of Babylonian or Persian origin, about a wise and moral man who supposedly served as one of the chief counselors of Sennacherib, king of Assyria (704–681 bc). Like the biblical Job, Ahikar was a prototype of the just man whose righteousness was sorely tested and ultimately rewarded by God.
Being justified freely by his grace through the redemption that is in Christ Jesus: Whom God hath set forth to be a propitiation through faith in his blood, to declare his righteousness for the remission of sins that are past, through the forbearance of God; To declare, I say, at this time his righteousness: that he might be just, and the justifier of him which believeth in Jesus. Romans 3:24-26
The Story of Ahikar, folktale of Babylonian or Persian origin, about a wise and moral man who supposedly served as one of the chief counselors of Sennacherib, king of Assyria (704–681 bc). Like the biblical Job, Ahikar was a prototype of the just man whose righteousness was sorely tested and ultimately rewarded by God.
The Story of Ahikar, folktale of Babylonian or Persian origin, about a wise and moral man who supposedly served as one of the chief counselors of Sennacherib, king of Assyria (704–681 bc). Like the biblical Job, Ahikar was a prototype of the just man whose righteousness was sorely tested and ultimately rewarded by God.
Being justified freely by his grace through the redemption that is in Christ Jesus: Whom God hath set forth to be a propitiation through faith in his blood, to declare his righteousness for the remission of sins that are past, through the forbearance of God; To declare, I say, at this time his righteousness: that he might be just, and the justifier of him which believeth in Jesus. Romans 3:24-26
Being justified freely by his grace through the redemption that is in Christ Jesus: Whom God hath set forth to be a propitiation through faith in his blood, to declare his righteousness for the remission of sins that are past, through the forbearance of God; To declare, I say, at this time his righteousness: that he might be just, and the justifier of him which believeth in Jesus. Romans 3:24-26
The Story of Ahikar, folktale of Babylonian or Persian origin, about a wise and moral man who supposedly served as one of the chief counselors of Sennacherib, king of Assyria (704–681 bc). Like the biblical Job, Ahikar was a prototype of the just man whose righteousness was sorely tested and ultimately rewarded by God.
The Story of Ahikar, folktale of Babylonian or Persian origin, about a wise and moral man who supposedly served as one of the chief counselors of Sennacherib, king of Assyria (704–681 bc). Like the biblical Job, Ahikar was a prototype of the just man whose righteousness was sorely tested and ultimately rewarded by God.
The Book of Kings is a book in the Hebrew Bible, found as two books in the Old Testament of the Christian Bible. It concludes the Deuteronomistic history, a history of ancient Israel also including the books of Joshua, Judges, and Samuel.
More from Filipino Tracts and Literature Society Inc. (20)
Astronism, Cosmism and Cosmodeism: the space religions espousing the doctrine...Cometan
This lecture created by Brandon Taylorian (aka Cometan) specially for the CESNUR Conference held Bordeaux in June 2024 provides a brief introduction to the legacy of religious and philosophical thought that Astronism emerges from, namely the discourse on transcension started assuredly by the Cosmists in Russia in the mid-to-late nineteenth century and then carried on and developed by Mordecai Nessyahu in Cosmodeism in the twentieth century. Cometan also then provides some detail on his story in founding Astronism in the early twenty-first century from 2013 along with details on the central Astronist doctrine of transcension. Finally, the lecture concludes with some contributions made by space religions and space philosophy and their influences on various cultural facets in art, literature and film.
Lucid Dreaming: Understanding the Risks and Benefits
The ability to control one's dreams or for the dreamer to be aware that he or she is dreaming. This process, called lucid dreaming, has some potential risks as well as many fascinating benefits. However, many people are hesitant to try it initially for fear of the potential dangers. This article aims to clarify these concerns by exploring both the risks and benefits of lucid dreaming.
The Benefits of Lucid Dreaming
Lucid dreaming allows a person to take control of their dream world, helping them overcome their fears and eliminate nightmares. This technique is particularly useful for mental health. By taking control of their dreams, individuals can face challenging scenarios in a controlled environment, which can help reduce anxiety and increase self-confidence.
Addressing Common Concerns
Physical Harm in Dreams Lucid dreaming is fundamentally safe. In a lucid dream, everything is a creation of your mind. Therefore, nothing in the dream can physically harm you. Despite the vividness and realness of the dream experience, it remains entirely within your mental landscape, posing no physical danger.
Mental Health Risks Concerns about developing PTSD or other mental illnesses from lucid dreaming are unfounded. As soon as you wake up, it's clear that the events experienced in the dream were not real. On the contrary, lucid dreaming is often seen as a therapeutic tool for conditions like PTSD, as it allows individuals to reframe and manage their thoughts.
Potential Risks of Lucid Dreaming
While generally safe, lucid dreaming does come with a few risks as well:
Mixing Dream Memories with Reality Long-term lucid dreamers might occasionally confuse dream memories with real ones, creating false memories. This issue is rare and preventable by maintaining a dream journal and avoiding lucid dreaming about real-life people or places too frequently.
Escapism Using lucid dreaming to escape reality can be problematic if it interferes with your daily life. While it is sometimes beneficial to escape and relieve the stress of reality, relying on lucid dreaming for happiness can hinder personal growth and productivity.
Feeling Tired After Lucid Dreaming Some people report feeling tired after lucid dreaming. This tiredness is not due to the dreams themselves but often results from not getting enough sleep or using techniques that disrupt sleep patterns. Taking breaks and ensuring adequate sleep can prevent this.
Mental Exhaustion Lucid dreaming can be mentally taxing if practiced excessively without breaks. It’s important to balance lucid dreaming with regular sleep to avoid mental fatigue.
Lucid dreaming is safe and beneficial if done with caution. It has many benefits, such as overcoming fear and improving mental health, and minimal risks. There are many resources and tutorials available for those interested in trying it.
2nd issue of Volume 15. A magazine in urdu language mainly based on spiritual treatment and learning. Many topics on ISLAM, SUFISM, SOCIAL PROBLEMS, SELF HELP, PSYCHOLOGY, HEALTH, SPIRITUAL TREATMENT, Ruqya etc.A very useful magazine for everyone.
The Book of Revelation, filled with symbolic and apocalyptic imagery, presents one of its most striking visions in Revelation 9:3-12—the locust army. Understanding the significance of this locust army provides insight into the broader themes of divine judgment, protection, and the ultimate triumph of God’s will as depicted in Revelation.
Heartfulness Magazine - June 2024 (Volume 9, Issue 6)heartfulness
Dear readers,
This month we continue with more inspiring talks from the Global Spirituality Mahotsav that was held from March 14 to 17, 2024, at Kanha Shanti Vanam.
We hear from Daaji on lifestyle and yoga in honor of International Day of Yoga, June 21, 2024. We also hear from Professor Bhavani Rao, Dean at Amrita Vishwa Vidyapeetham University, on spirituality in action, the Venerable BhikkuSanghasena on how to be an ambassador for compassion, Dr. Tony Nader on the Maharishi Effect, Swami Mukundananda on the crossroads of modernization, Tejinder Kaur Basra on the purpose of work, the Venerable GesheDorjiDamdul on the psychology of peace, the Rt. Hon. Patricia Scotland, KC, Secretary-General of the Commonwealth, on how we are all related, and world-renowned violinist KumareshRajagopalan on the uplifting mysteries of music.
Dr. Prasad Veluthanar shares an Ayurvedic perspective on treating autism, Dr. IchakAdizes helps us navigate disagreements at work, Sravan Banda celebrates World Environment Day by sharing some tips on land restoration, and Sara Bubber tells our children another inspiring story and challenges them with some fun facts and riddles.
Happy reading,
The editors
Lição 12: João 15 a 17 – O Espírito Santo e a Oração Sacerdotal | 2° Trimestr...OmarBarrezueta1
Esta lição é uma oportunidade para discutirmos um assunto multo mal interpretado no contexto cristão, que é o fato de algumas pessoas pensarem que o conhecer Jesus é ter a nossa vida mudada em todas as áreas, como se Deus tivesse o dever de transportar-nos deste mundo para um outro mundo onde muitas coisas maravilhosas que desejamos seriam reais. No entanto, a nossa fé não nos tira do mundo após nos convertermos; ao invés disso, permanecemos vivendo sob as mesmas circunstâncias. O propósito de Deus não é nos tirar do mundo, mas nos livrar das ações do maligno (Jo 17.15), Sendo assim, a vida eterna não significa estar fora da realidade deste mundo, mas conhecer o único Deus verdadeiro (Jo 17.3).
Introduction
Mantra Yoga is an exact science. "Mananat trayate iti mantrah- by the Manana (constant thinking or recollection) of which one is protected or is released from the round of births and deaths, is Mantra." That is called Mantra by the meditation (Manana) on which the Jiva or the individual soul attains freedom from sin, enjoyment in heaven and final liberation, and by the aid of which it attains in full the fourfold fruit (Chaturvarga), i.e., Dharma, Artha, Kama and Moksha. A Mantra is so called because it is achieved by the mental process.
"Lift off" by Pastor Mark Behr at North Athens Baptist ChurchJurgenFinch
23 June 2024
Morning Service at North Athens Baptist Church Athens, Michigan
“Lift Off” by Pastor Mark Behr
Scriptures: Luke 24:50-53; Acts 1:6-11.
We are a small country Church in Athens Michigan who loves to reach out to others with the love of God. We worship an Awesome God who loves the whole world and wants everyone to see and understand what He has done for us. (1 Corinthians 15:1-4) We hope you are encouraging by our Sunday Morning sermon videos. If you are ever in the area, please feel free to attend our Sunday Morning Services at North Athens Baptist Church 2020 M Drive South, Athens, Michigan. If you have any question and would like to talk to Pastor Mark, or have prayer request please call the church at (269) 729-553
Sunday School: 9:30 a.m.
Morning Service: 10:45 a.m.
Full Morning Service on Facebook Live at: https://www.facebook.com/groups/nabc2020athensmichigan
Sermon Only Live on YouTube at: https://www.youtube.com/@NABC2020AthensMI
Sermon Only Audio of Morning Sermon at: https://soundcloud.com/user-591083416
PHASE-IV
The very deep experience of silence helps to expand from the 3 - dimensional awareness of the body to all pervasive awareness. The bed of silence becomes deeper and more expansive - an ocean of silence with waves on it merge into complete silence called Ajapa state of the mind. This silence is the source of Creativity, Power, Knowledge and Bliss.
PHASE V
From this deep ocean of silence in the heart region, let one OM emerge as an audible sound which diffuses into the entire body and the space all around. Enjoy the beautiful vibrations.
Blink the eyes slowly, gently open the eyes and come out of meditation.
Tales of This and Another Life - Chapters.pdfMashaL38
This book is one of the best of the translated ones, for it has a warning character for all those who find themselves in the experience of material life. Irmão X provides a shrewd way of describing the subtleties and weaknesses that can jeopardize our intentions, making us more attentive and vigilant by providing us with his wise pages, reminding us between the lines of the Master's words: "Pray and watch."
Powerful Magic Rings+27604255576 for Money Fame Job Promotions Gambling in So...MalikAliMohamad1
›:› Powerful Magic Rings+27604255576 for Money Fame Job Promotions Gambling in South Africa Botswana, Zimbabwe, Jordan,Kuwait,Turkey,Belgium,Saudi Arabia, Australia, Malaysia Limpopo polokwane nambia Johannesburg,Lebanon, zambia,USA,kenya,california, dallas, England,German,spain, Jamaica,St,Lucia, Brasil,Germany ,Austria, Vancouver, Denmark,Hongkong,China,,pretoria, Durban, Australia, Zimbabwe,Wales,France,Harare,Cairo, philippines,china, Norway,Sweden,Cameroon,Botswana ,Namibia, Tanzania,Northerncape,Newyork,limpopo,london, venezuela,Chile,Sweden, Kenya, Denmark, Rwanda, Oman, Qatar,Dubai,Poland,Lesotho,Canada, United Kingdom…
nambia Botswana
Powerful Magic Rings++27604255576 Money ~Fame~ Job Promotions~ Gambling in South Africa, Botswana, Zimbabwe, Jordan,Kuwait,Turkey,Belgium,Saudi Arabia, Australia, Malaysia , Johannesburg,Lebanon, zambia,USA,kenya,california, dallas, England,German,spain, Jamaica,St,Lucia, Brasil,Germany ,Austria, Vancouver, Denmark,Hongkong,China,,pretoria, Durban, Australia,+27604255576 Zimbabwe,Wales,France,Harare,Cairo, philippines,china, Norway,Sweden,Cameroon,Botswana ,Namibia, Tanzania,Northerncape,Newyork,limpopo,london, venezuela,Chile,Sweden, Kenya, Denmark, Rwanda, Oman, Qatar,Dubai,Poland,Lesotho,Canada, United Kingdom…+27604255576
This Mystic Ring is very strong and powerful and can change the life of the wearer. This Ring is spiritually prepared and there are lots of rituals and ceremonies done on the ring and then it is prepared, Again this ring is very safe and will always give lots of success and happiness to the wearer. It has lots of positive energies in it so that it can destroy any type of Black Magic, Evil Eye, Negative Energy, Hex or Curse that is on you. If can destroy all your enemies and also punish them. Also on wearing the ring it will make your subconscious mind power very strong and powerful so that you will also have financial gains, your money problems will be over and also you will be successful in the fields of Lottery and Gambling. It will protect you from any type of unknown accidents and evil. Also this ring will make your love stars very strong and powerful so that you will attract opposite sex, and also will get any person you desire.
+27604255576
+27604255576 This powerful ring will warn you in your dreams if any thing good or bad is going to happen so that you will always be safe and protected from unknown dangers coming to you. So in all you will have money, fame, love and every thing that you may desire. Again it is difficult to explain the wonders of this ring unless you will try your self.
+27604255576
Call/whatsapp: +27604255576
Unleash your spiritual growth journey as a truth-seeker!
Learn More:
👉https://tkg.tf/4D
Tracking "The Blessing" - Christianity · Spiritual Growth · Success
Do you ever feel like your Bible highlighting isn't quite enough to ignite lasting spiritual growth? Have you struggled to retain key takeaways from your Bible study sessions?
Discover how living in 4D can transform your highlighting into a strategic tool for spiritual development.
Learn More:
👉https://tkg.tf/4D
In this video, you'll gain insights on:
How highlighting key verses and themes can enhance memory and retention of Scripture (we see a few key ones, here!)
Studies have shown that highlighting can significantly improve information recall. Highlighting key points visually reinforces them in your mind, leading to better long-term memory.
How to personalize your Bible study through strategic highlighting. Don't just highlight everything!
This video will teach you how to strategically highlight based on what resonates with you, focusing on central themes, recurring ideas, or connections between different passages.
Watch More:
👉https://tkg.tf/4D
How connecting highlighted passages can reveal deeper biblical truths. By highlighting these connections, you can see the bigger picture and uncover the underlying messages within Scripture.
By the end of this video, you'll be equipped to unlock the hidden potential within your highlighted Bible and embark on a transformative spiritual growth journey! Don't forget to like and subscribe for more inspiring content on deepening your faith.
Note: For Christians seeking to enrich their Bible study and deepen their faith, as well as any other spiritual seeker of truth and growth.
Learn More:
👉https://tkg.tf/4D
Lesson 12 - The Blessed Hope: The Mark of the Christian.pptxCelso Napoleon
Lesson 12 - The Blessed Hope: The Mark of the Christian
SBS – Sunday Bible School
Adult Bible Lessons 2nd quarter 2024 CPAD
MAGAZINE: THE CAREER THAT IS PROPOSED TO US: The Path of Salvation, Holiness and Perseverance to Reach Heaven
Commentator: Pastor Osiel Gomes
Presentation: Missionary Celso Napoleon
Renewed in Grace
Lesson 12 - The Blessed Hope: The Mark of the Christian.pptx
Tongan - 2nd Maccabees.pdf
1.
2. VAHE 1
1 Ko e kāinga, ko e kau Siu ʻoku ʻi Selusalema pea ʻi he fonua
ko Siuteá, ʻoku nau fakaʻamu ki he kāinga, ʻa e kau Siu ʻoku
nau moʻui lelei mo melino ʻi ʻIsipité:
2 ʻOfa mai ʻa e ʻOtuá kiate kimoutolu, pea manatu ki heʻene
fuakava naʻá ne fai mo ʻĒpalahame, ʻAisake, mo Sēkope, ko
ʻene kau tamaioʻeiki faivelengá;
3 Pea foaki kiate kimoutolu kotoa ha loto ke tauhi kiate ia, pea
ke fai hono finangaló, ʻi he loto-toʻa mo e ʻatamai fie ngāue;
4 Pea fakaava homou lotó ʻi heʻene fonó mo e ngaahi fekaú,
pea ʻoatu ʻa e melinó kiate kimoutolu,
5 Pea fanongo ki hoʻo ngaahi lotú, peá ke taha mo koe, pea
ʻoua naʻá ke teitei liʻaki koe ʻi he taimi ʻo e faingataʻá.
6 Pea ko ʻeni ʻoku mau ʻi heni ʻo lotua koe.
7 Ko e taimi ko ia naʻe pule ai ʻa Temetelio, ʻi hono teau
onongofulu mā hiva ʻo e taʻú, naʻe tohi atu ʻa e kau Siú kiate
kimoutolu ʻi he faingataʻa lahi naʻe hoko kiate kimautolu ʻi he
ngaahi taʻu ko iá, talu mei he taimi naʻe angatuʻu ai ʻa Seisoni
mo hono kaungā fonongá mei he fonua toputapú mo e
puleʻangá,
8 Pea tutu ʻa e fakafaletoló, ʻo lilingi ai ʻa e toto taʻehalaia:
pea mau toki lotu ki he ʻEikí, pea naʻe ongona ʻa kimautolu;
naʻa mau ʻoatu foki mo ha ngaahi feilaulau mo ha mahoaʻa
lelei, ʻo tutu ʻa e ngaahi mama, pea faʻo ʻa e ngaahi foʻi maa.
9 Pea ko ʻeni tokanga ke mou tauhi ʻa e katoanga ʻo e ngaahi
fale fehikitaki ʻi he mahina.
10 ʻI hono teau onongofulu mā valu ʻo e taʻú, naʻe ʻoatu ai ʻe
he kakai naʻe ʻi Selusalema mo Siuteá, pea mo e fakataha
alēleá, mo Siutasi, ʻa e pōpoaki mo e moʻui lelei kia
ʻAlisitopuusi, ko e ʻeiki ʻo e tuʻi ko Ptolemeus, ʻa ia naʻe ʻo e
kau taulaʻeiki kuo paní, pea ki he kau Siu naʻe ʻi ʻIsipité:
11 Ko e meʻa ʻi he fakahaofi ʻa kimautolu ʻe he ʻOtuá mei he
ngaahi fakatuʻutāmaki lahí, ʻoku mau fakamālō lahi kiate ia, ʻi
heʻemau tau mo ha tuʻí.
12 He naʻá ne kapusi ki tuʻa ʻa kinautolu naʻe tau ʻi he kolo
māʻoniʻoní.
13 He ʻi he hū mai ʻa e takí ki Peasiá, pea mo e kau taú mo ia
naʻe hangē naʻe ʻikai mole ʻenau moʻuí, naʻe tāmateʻi ʻa
kinautolu ʻi he temipale ʻo Nēneá ʻi he kākā ʻa e kau taulaʻeiki
ʻa Nēneá.
14 He naʻe haʻu ki he feituʻú ʻa ʻAniteoke, ʻo hangē pē te na
mali mo iá, mo hono ngaahi kaumeʻa naʻe ʻiate iá, ke maʻu ha
paʻanga ʻi he hingoa ʻo ha koloa.
15 ʻA ia ʻi he taimi naʻe fokotuʻu ai ʻa e kau taulaʻeiki ʻa
Nēneá, pea naʻe hū atu ia mo ha kiʻi kapasa ʻo e temipalé,
naʻa nau tāpuni ʻa e temipalé ʻi he taimi pē naʻe hū mai ai ʻa
ʻAniteokesí:
16 Pea ʻi heʻenau fakaava hake ha matapā ʻo e ʻató, naʻa nau
tolongi ha ngaahi foʻi maka hangē ko e ngaahi mana, ʻo nau tō
ki lalo ʻa e ʻeikivaká, ʻo fakahā fakakongokonga kinautolu, ʻo
nau tuʻusi honau ʻulú ʻo lī ia kiate kinautolu naʻe ʻikai ke ʻi aí.
17 Ke monūʻia ʻa hotau ʻOtuá ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē, ʻa
ia kuó ne tukuange ʻa e kau anga taʻe-māʻoniʻoni.
18 Ko ia, neongo ʻoku fakataumuʻa ʻeni ke mau tauhi ʻa hono
fakamaʻa ʻo e temipale ʻi he ʻaho hono uofulu ma nima ʻo e
mahina, ka naʻa mau fakakaukau ʻoku ʻaonga ke mau
fakamoʻoniʻi ia, koeʻuhi ke mou lava foki ʻo tauhi ia, ʻo hange
ko e katoanga ʻo e ngaahi fale fehikitaki, pea mo e afi, ʻa ia
naʻe foaki kiate kimautolu ʻi he taimi naʻe fai ai ʻe Neemia ʻa
e feilaulau, hili iá naʻá ne langa ʻa e temipalé mo e ʻōlitá.
19 He ʻi he taimi naʻe taki atu ai ʻetau ngaahi tamaí ki Peasiá,
naʻe ʻave fakafufū ʻe he kau taulaʻeiki naʻe līʻoa he taimi ko iá
ʻa e afi ʻo e ʻōlitá, ʻo fufuuʻi fakafufū ia ʻi ha potu pukupuku
taʻe ʻi ai ha vai, ʻa ia naʻa nau tauhi maʻu ai ia, koeʻuhí ke
ʻoua naʻa ʻiloʻi ʻe he kakai kotoa pē ʻa e potu ko iá.
20 Pea hili ʻeni ʻa e ngaahi taʻu lahi, ʻi he hōifua ʻa e ʻOtuá,
naʻe fekauʻi mai ʻe Neemiasā mei he tuʻi ʻo Peasiá, ʻa e hako
ʻo e kau taulaʻeiki ko ia naʻa nau fufuuʻi ia ki he afí: ka ʻi
heʻenau fakahā mai kiate kimautolu naʻe ʻikai te nau maʻu ha
afi, ka ko e vai matolu pē;
21 Pea naʻá ne fekau kiate kinautolu ke nau toho hake ia, pea
ʻomi ia; pea ʻi he taimi naʻe hilifaki ai ʻa e ngaahi feilaulau,
naʻe fekau ʻe Neemia ki he kau taulaʻeiki ke nau luluku ʻa e
fefie mo e ngaahi meʻa naʻe fakatokoto ʻaki ʻa e vai.
22 Pea kuo fai ʻeni, pea hokosia ʻa e taimi naʻe ulo ai ʻa e
laʻaá, ʻa ia naʻe tomuʻa fufuuʻi ʻi he ʻaó, naʻe tafunaki ʻa e
fuʻu afi lahi, ko ia naʻe ofo ai ʻa e tangata kotoa pē.
23 Pea naʻe fai ʻe he kau taulaʻeikí ha lotu lolotonga ʻoku vela
ʻa e feilaulaú, ʻoku ou pehē, ko e kau taulaʻeikí, mo e toengá
kotoa, naʻe kamata ʻa Sionatane, pea naʻe tali ʻa e toengá ʻo
hangē ko ia naʻe fai ʻe Neemiá.
24 Pea naʻe pehē ʻa e lotú; ʻE ʻEiki, ko e ʻEiki ko e ʻOtuá, ko
e Tupuʻanga ʻo e meʻa kotoa pē, ʻa ia ʻoku manavahē mo
mālohi, mo māʻoniʻoni, mo ʻaloʻofa, pea mo e Tuʻi pē taha
mo angalelei,
25 Ko e tokotaha pē ʻokú ne foaki ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē,
ʻa e angatonu, māfimafi lahi mo taʻengatá, ko koe ʻokú ke
fakahaofi ʻa ʻIsileli mei he ngaahi faingataʻa kotoa pē, peá ne
fili ʻa e ngaahi tamaí, mo fakamāʻoniʻoniʻi ʻa kinautolu:
26 Maʻu ʻa e feilaulau maʻa ho kakai kotoa ko ʻIsilelí, pea
fakatolonga hoʻo tufakanga pē ʻoʻoná, mo fakamāʻoniʻoniʻi ia.
27 Tānaki fakataha ʻa kinautolu kuo fakamoveteveteʻí,
fakahaofi ʻa kinautolu ʻoku ngāue ʻi he lotolotonga ʻo e kau
hītení, sio kiate kinautolu ʻoku fehiʻanekinaʻi mo fakaliliʻá,
pea tuku ke ʻilo ʻe he kau hītení ko homau ʻOtuá koe.
28 Tauteaʻi ʻa kinautolu ʻoku ngaohikoviʻi kitautolú, pea ʻoku
tau faihala ʻi he loto-hīkisiá.
29 Toe tō ʻa ho kakaí ʻi ho potu toputapú, ʻo hangē ko e lea ʻa
Mōsesé.
30 Pea naʻe hiva ʻaki ʻe he kau taulaʻeikí ʻa e ngaahi saame ʻo
e fakafetaʻí.
31 Ko ʻeni ʻ i he taimi naʻe fakaʻauha ai ʻ a e feilaulaú, naʻe
fekau ʻ e Neemias kia Neemia ʻ a e vai ʻ a ia naʻe tuku ke
huaʻi hifo ki he ngaahi fuʻu maka lahí.
32 ʻI heʻene fai ʻení, naʻe tafunaki ha ulo: ka naʻe fakaʻauha ia
ʻe he maama naʻe malama mei he ʻōlitá.
33 Ko ia ʻi he taimi naʻe ʻiloʻi ai ʻa e meʻá ni, naʻe fakahā ki
he tuʻi ʻo Peasiá, ʻi he feituʻu ko iá, ʻa ia naʻe fufuuʻi ai ʻe he
kau taulaʻeiki naʻe tatakí ʻa e afí, naʻe hā mai ʻa e vai, pea kuo
fakamaʻa ʻe Neemia ʻa e ngaahi feilaulau ʻi aí.
34 Pea naʻe hanga leva ʻe he tuʻí ʻo fakahā ʻa e potu ko iá ke
māʻoniʻoni, hili ʻene ʻahiʻahiʻi ʻa e meʻá ni.
35 Pea naʻe toʻo ʻe he tuʻí ʻa e ngaahi meʻa-foaki lahi, ʻo ne
foaki ia kiate kinautolu naʻá ne fie fakafiemālieʻí.
36 Pea naʻe ui ʻe Neemia ʻa e meʻá ni ko Nāfo, ʻa ia ʻoku tatau
pē mo e laú, ko e fakamaʻa: ka ʻoku ui ia ʻe ha kau tangata
tokolahi ko Nīfai.
VAHE 2
1 ʻOku toe maʻu foki ʻi he ngaahi lekōtí, ʻa e fekau ʻe Selemi
ko e palōfitá kiate kinautolu naʻe ʻave ke ʻave ʻa e afí, ʻo
hangē ko ia naʻe fakahā maí:
2 Pea mo e founga naʻe tuku ai ʻe he palōfitá kiate kinautolu
ʻa e fonó, ke ʻoua naʻa ngalo ʻiate kinautolu ʻa e ngaahi fekau
ʻa e ʻEikí, pea ke ʻoua naʻa nau fehalaaki ʻi honau ʻatamaí, ʻo
ka nau ka mamata ki he ngaahi fakatātā ʻo e silivá mo e koulá
mo ʻenau ngaahi meʻa teuteú.
3 Pea naʻá ne naʻinaʻi kiate kinautolu ʻaki ʻa e ngaahi lea pehē
kehe, ke ʻoua naʻa mavahe ʻa e fonó mei honau lotó.
3. 4 Naʻe toe maʻu foki ʻi he tohi tatau pē, ʻa e fekau ʻe he
palōfitá , ʻa ia naʻe fakatokanga ki ai ʻa e ʻOtuá, ki he
tāpanekalé mo e ʻaʻaké ke ʻalu mo ia, ʻi heʻene ʻalu atu ki he
moʻungá, ʻa ia naʻe kaka hake ai ʻa Mōsesé ʻo ne mamata ki
he tofiʻa ʻo e ʻOtuá.
5 Pea ʻi he haʻu ki ai ʻa Selemī, naʻá ne ʻilo ha ʻana pukupuku,
ʻa ia naʻá ne fakatoka ai ʻa e tāpanekalé, mo e ʻaʻaké, mo e
ʻōlita ʻo e ʻinisēnisí, peá ne taʻofi ai ʻa e matapaá.
6 Pea naʻe haʻu ha niʻihi ʻo kinautolu naʻe muimui ʻiate iá ke
fakaʻilongaʻi ʻa e halá, ka naʻe ʻikai ke nau ʻilo ia.
7 ʻA ia ʻi he taimi naʻe ʻiloʻi ai ʻe Selemií, naʻá ne tukuakiʻi ʻa
kinautolu ʻo pehē, Pea ko e potu ko iá ʻe taʻeʻiloa ia kae ʻoua
ke aʻu ki he taimi ʻe toe tānaki fakataha ai ʻe he ʻOtuá ʻa hono
kakaí, pea tali ʻa kinautolu ki he ʻaloʻofá.
8 Pea ʻe toki fakahā kiate kinautolu ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi
meʻá ni, pea ʻe hā mai ʻa e nāunau ʻo e ʻEikí, pea mo e ʻaó
foki, ʻo hangē ko ia naʻe fakahā ʻi he malumalu ʻo Mōsesé,
pea hangē ko e holi ʻa Solomone ke fakamāʻoniʻoniʻi ʻa e potu
ko iá.
9 Naʻe toe fakahā foki, ʻi heʻene fakapotopotó naʻá ne fai ʻa e
feilaulau ʻo e fakatapuí, pea mo e fakaʻosiʻosi ʻo e temipalé.
10 Pea hangē ko e lotu ʻa Mōsese ki he ʻEikí, naʻe ʻalu hifo ʻa
e afi mei he langí ʻo ne fakaʻauha ʻa e ngaahi feilaulaú: pea
pehē ʻa e lotu ʻa Solomoné, pea naʻe ʻalu hifo ʻa e afí mei he
langí ʻo fakaʻauha ʻa e ngaahi feilaulau tutú.
11 Pea pehē ʻe Mōsese, Koeʻuhí naʻe ʻikai ke kai ʻa e
feilaulau angahalá, naʻe fakaʻauha ia.
12 Ko ia naʻe tauhi ʻ e Solomone ʻ a e ʻ aho ʻ e valu ko iá.
13 Naʻe toe lipooti foki mo e ngaahi meʻa tatau ʻi he ngaahi
tohi mo e ngaahi fakamatala ʻa Neemias; pea mo e anga ʻo
ʻene fokotuʻu ha laipelí, naʻá ne tānaki fakataha ai ʻa e ngaahi
ngāue ʻa e ngaahi tuʻí, mo e kau palōfitá, mo e ngaahi tohi ʻa
Tēvitá, pea mo e ngaahi tohi ʻa e ngaahi tuʻí ʻo kau ki he
ngaahi meʻafoaki toputapú.
14 Naʻe pehē foki hono tānaki fakataha ʻe Siutasi ʻa e ngaahi
meʻa kotoa pē naʻe mole koeʻuhí ko e tau naʻa mau maʻú, pea
naʻa nau nofo mo kimautolu,
15 Ko ia, kapau ʻoku ʻi ai haʻamou meʻa ʻaonga, fekau ha
niʻihi ke ʻomi ia kiate kimoutolu.
16 Ka ʻoku mau ʻamanaki ke fakafiefiaʻi ʻa e fakamaʻá, kuo
mau tohi atu kiate kimoutolu, pea te mou fai lelei, ʻo kapau te
mou tauhi ʻa e ngaahi ʻaho tatau.
17 ʻOku mau ʻamanaki foki, ko e ʻOtuá, ʻa ia naʻá Ne
fakahaofi ʻa hono kakaí kotoa, mo foaki kiate kinautolu kotoa
pē ha tofiʻa, pea mo e puleʻangá, pea mo e lakanga
fakataulaʻeikí, pea mo e fale tapú,
18 Hangē ko ʻene talaʻofa ʻi he fonó, ʻe vavé ni pē haʻane
ʻaloʻofa mai kiate kitautolu, pea tānaki fakataha ʻa kitautolu
mei he fonua kotoa pē ʻi he lalo langí ki he potu toputapú: he
kuó ne fakahaofi ʻa kitautolu mei he ngaahi faingataʻa lahí,
mo ne fakamaʻa ʻa e potu ko iá.
19 Ko ʻeni, ko e meʻa kia Siutasi Maccabesi, mo hono kāingá,
mo hono fakamaʻa ʻo e fuʻu temipale lahí, mo hono fakatapui
ʻo e ʻesi-feilaulaú,
20 Pea mo e ngaahi tau mo ʻAniteokesi Epiphanes, mo
Eupator hono foha,
21 Pea ko e ngaahi fakaʻilonga fakahā naʻe haʻu mei he langí
kiate kinautolu naʻa nau tōʻonga fakaeangamaʻa ki honau
ngeia ki he lotu faka-Siú: ko ia, ʻi heʻenau tokosiʻí, naʻa nau
ikunaʻi ʻa e fonuá kotoa, ʻo tuli barbarous kakai tokolahi,
22 Pea naʻe toe langa ʻa e temipalé ʻi māmani hono kotoa, ʻo
fakatauʻatāinaʻi ʻa e koló, mo poupouʻi ʻa e ngaahi lao ʻa ia
naʻe ʻalú, pea angalelei ʻa e ʻEikí kiate kinautolu ʻaki ʻa e
ʻofeina kotoa pē:
23 ʻOku ou pehē, ko e ngaahi meʻá ni kotoa, ʻi hono fakahā ʻe
Seisoni ʻo Kulisí ʻi ha tohi ʻe nima, te tau pehē ke
fakanounouʻi ʻi ha tohi pē ʻe taha.
24 ʻI heʻenau fakakaukau ki he tokolahi taʻefakangatangatá,
mo e faingataʻa ʻoku nau maʻu ʻa e holi ko iá ke vakai ki he
ngaahi fakamatala ʻo e talanoá, ʻi he ngaahi meʻa kehekehe,
25 Kuo tau tokanga, koeʻuhí ke fiefia ʻa kinautolu ʻoku loto
ke laú, pea ko kinautolu ʻoku holi ke tukupā ke manatuʻí te
nau maʻu ha fiemālie, pea koeʻuhí ke ʻaonga ia kiate kinautolu
kotoa pē ʻoku haʻu ki honau nimá.
26 Ko ia kiate kimautolu kuo mau fai ʻa e ngāue fakamamahi
ko ʻeni ʻo e fakanounouʻí, naʻe ʻikai faingofua, ka ko e
pupuha mo e siofi;
27 Neongo ʻoku ʻikai fakafiemālie kiate ia ʻokú ne teuteu ha
kātoanga kaí, mo kumi ki he lelei ʻa e niʻihi kehé: ka te tau
fakahoko fiefia ʻa e ngaahi mamahi lahí ni koeʻuhí ko e
tautapa ʻa e tokolahi;
28 Tuku ki he tokotaha faʻu tohi ʻa e ngaue totonu ʻo e meʻa
kotoa pe, pea feinga ke muimui ki he ngaahi lao ʻo ha
fakanounou.
29 He ʻi heʻene hoko ko e tuʻukimuʻa langa ʻo ha fale foʻoú
kuo pau ke ne tokangaʻi ʻa e falé kotoa; ka ko ia ia ʻokú ne
feinga ke fokotuʻutuʻu mo vali iá, kuo pau ke ne feinga ke
maʻu ʻa e ngaahi meʻa ʻoku feʻunga mo hono teuteuʻí: pea
ʻoku ou pehē ʻoku pehē pē mo kitautolu.
30 Ke tuʻu ʻi he tuʻunga kotoa pē, pea ʻalu ki he ngaahi meʻa
fakalūkufuá, pea ke fie ʻilo ki ai, ʻoku kau ia ki he ʻuluaki
tokotaha naʻá ne faʻu e talanoá:
31 Ka ke fakaʻaongaʻi ʻa e nounou, pea fakaʻehiʻehi mei he
ngaue lahi, ʻoku totonu ke foaki ia kiate ia te ne fai ha
fakanounou.
32 Te tau kamata leva heni ʻa e talanoá: ko e tānaki atu pē ʻo e
meʻa lahi ki he meʻa kuo lea ʻakí, ko ha meʻa fakavalevale ke
fai ha pallogue lōloa, pea ke nounou pē ʻi he talanoá.
VAHE 3
1 Ko ʻeni ʻ i he taimi naʻe nofoʻi ai ʻ a e kolo māʻoniʻoní ʻ aki
ʻ a e melino kotoa pē, pea naʻe tauhi lelei ʻ aupito ʻ a e ngaahi
laó, koeʻuhi ko e anga - fakaʻotua ʻ a ʻ Oniasí ko e taulaʻeiki
lahí, pea mo ʻ ene fehiʻa ki he fai angahalá,
2 Naʻe hoko ʻo pehē naʻa mo e ngaahi tuʻí foki naʻa nau
fakaʻapaʻapaʻi ʻa e feituʻú, ʻo nau fakaʻapaʻapaʻi ʻa e temipalé
ʻaki ʻenau ngaahi meʻa-foaki lelei tahá;
3 Ko ia naʻe fakahā ai ʻe Seleucus ʻo ʻĒsia ʻo ʻene paʻanga hū
maí ʻa e ngaahi fakamole kotoa pē ʻoku kau ki he ngāue ʻo e
ngaahi feilaulaú.
4 Ka ko e Saimone ʻe taha ʻo e faʻahinga ʻo Penisimaní, ʻa ia
naʻe fokotuʻu ko e kōvana ʻo e temipalé, naʻá ne tō ki tuʻa mo
e taulaʻeiki lahí fekauʻaki mo e moveuveu ʻi he koló.
5 Pea ʻi he ʻikai ke ne lava ʻo ikunaʻi ʻa ʻOnitiá, naʻá ne
fanauʻi ia kia ʻApolosi ko e foha ʻo Taihraseas, ʻa ia naʻe hoko
he taimi ko iá ko e kōvana ʻo Salesilia mo Phenice,
6 Pea naʻe fakahā kiate ia naʻe fonu ʻa e fale tauhiʻanga koloa
ʻi Selusalemá ʻi he paʻanga taʻe-fakangatangata, ko ia naʻe
taʻefaʻalaua ʻa e lahi ʻo ʻenau ngaahi koloá, ʻa ia naʻe ʻikai
kau ki he fakamatala ʻo e ngaahi feilaulaú, pea naʻe lava ke
ʻomi ʻa e kakai kotoa pē ki he nima ʻo e tuʻí.
7 Pea ʻi he haʻu ʻa ʻApolosi ki he tuʻí, ʻo ne fakahā kiate ia ʻa
e paʻanga naʻe fakahā kiate iá, naʻe fili ʻe he tuʻí ʻa
Heliodorus ko ʻene tauhi paʻangá, ʻo ne fekau ke ʻomi kiate ia
ʻa e paʻanga naʻe tomuʻa lea ʻakí.
8 Ko ia naʻe fai leva ʻe Heliodorus ʻene fonongá; ʻi ha colour
ʻo e ʻaʻahi ki he ngaahi kolo ʻo Celosyria mo Phenice, ka ko e
moʻoni ke fakahoko ʻa e taumuʻa ʻa e tuʻi.
4. 9 Pea ʻi heʻene aʻu mai ki Selūsalemá, ʻo ne maʻu ʻi he anga
fakaʻapaʻapa ʻa e taulaʻeiki lahi ʻo e koló, naʻá ne fakahā kiate
ia pe ko e hā ʻa e poto ʻoku foaki mei he paʻangá, ʻo ne fakahā
pe ko e hā naʻá ne haʻu aí, ʻo ne fehuʻi ange pe naʻe moʻoni ʻa
e ngaahi meʻá ni.
10 Pea naʻe toki fakahā ange ʻe he taulaʻeiki lahí kiate ia naʻe
ʻi ai ʻa e paʻanga pehē kuo tokonaki ke fakafiemālieʻi ʻaki ʻa e
kau uitoú mo e fānau tamai maté:
11 Pea ko e niʻihi ʻo e ngaahi meʻa ko iá ko e foha ʻo Pekanisi,
ko ha tangata anga fakaʻeiʻeiki lahi, kae ʻikai hangē ko ia naʻe
fai hala ki ai ʻa Saimoné: ko hono tānaki ʻo e paʻangá ko e
talēniti siliva ʻe fāngeau, mo e koula ʻe uangeau:
12 Pea naʻe ʻikai ʻaupito lava ke fai ha faʻahinga fehālaaki
pehē kiate kinautolu, ʻa ia naʻa nau fai ia ki he māʻoniʻoni ʻo e
feituʻú, pea ki he fakaʻeiʻeiki mo e toputapu taʻe-hano-tatau ʻo
e temipalé, ʻa ia kuo fakalāngilangiʻi ʻi he māmaní kotoa.
13 Ka naʻe pehē ʻe Heliodorus, koeʻuhi ko e fekau naʻe fai
ange ʻe he tuʻí kiate iá, Kuo pau ke ʻomi ia ʻi ha faʻahinga
poto pē ki he fale tauhiʻanga koloa ʻa e tuʻí.
14 Ko ia naʻá ne hū atu ʻi he ʻaho naʻá ne tuʻutuʻuni ke
fakamaau ʻa e meʻá ni: ko ia naʻe ʻikai ha mamahi siʻisiʻi ʻi he
koló hono kotoa.
15 Ka ko e kau taulaʻeikí, naʻa nau līsita kinautolu ʻi he ʻao ʻo
e ʻesi-feilaulaú ʻi he ngeʻesi-pikopiko ʻo ʻenau kau taulaʻeikí,
ʻo nau ui kiate ia ʻa ia naʻá ne fokotuʻu ha fono ʻo kau ki he
ngaahi meʻa naʻá ne tauhí, ke maluʻi ʻa kinautolu maʻanautolu
kuo tukupā ke tauhi kinautolú.
16 Pea ko hai naʻa ne sio ki he taulaʻeiki lahi ʻi he mata, naʻe
mei fakalaveaʻi ai hono loto: he naʻe fakaha ʻe hono fofonga
mo e liliu ʻo hono ʻatamai ʻa e mamahi ʻi hono loto.
17 He naʻe fuʻu fonu ʻa e tangatá ʻi he manavahē mo e ilifia ki
he sinó, pea naʻe fakahā kiate kinautolu naʻe sio kiate iá, ʻa e
mamahi lahi naʻá ne maʻu ʻi hono lotó he taimí ni.
18 Naʻe lele mai ha niʻihi kehe mei honau ngaahi falé ki he
lotu fakalūkufuá, koeʻuhí he naʻe hangē ʻoku tāufehiʻa ʻa e
feituʻú.
19 Pea ko e kakai fefiné, kuo nonoʻo ʻaki ʻa e tauafu tangai ʻi
honau lotó, pea fonu ʻi he ngaahi halá, pea mo e kau tāupoʻou
naʻe tauhi ʻi he ngaahi matapaá, pea niʻihi ki he ngaahi
matapaá, pea niʻihi ki he ngaahi holisí, pea sio ʻa e niʻihi ki
tuʻa mei he ngaahi matapā sioʻatá.
20 Pea naʻe tautapa ʻa e kakai kotoa pē, ʻi heʻenau puke honau
nimá ki he langí.
21 Pea naʻe mei fakaʻofaʻia ha tangata ʻi heʻene mamata ki he
tō hifo ʻa e fuʻu kakai tokolahi kehekehe, pea ko e manavahē
naʻa ʻi ai ʻa e taulaʻeiki lahí ʻi ha faʻahinga mamahi pehē.
22 Naʻa nau ui leva ki he ʻEiki Māfimafí ke maluʻi mo
fakapapauʻi ʻa e ngaahi meʻa naʻe tukupā ke nau falala ki aí.
23 Ka neongo ia naʻe tamateʻi ʻe Heliodorus ʻa e meʻa naʻe
tuʻutuʻuni.
24 Ko ʻeni ʻi heʻene ʻi ai mo ʻene leʻó ʻo kau ki he fale
tauhiʻanga koloá, naʻe fakatupu ʻe he ʻEiki ʻo e ngaahi
laumālié, mo e Pilinisi ʻo e mālohi kotoa pē, ha fuʻu
fakaʻapaʻapa lahi, ko ia ko kinautolu kotoa pē naʻe mahaloʻi
ʻe hū mai mo iá naʻa nau ofo ʻi he māfimafi ʻo e ʻOtuá, ʻo nau
pongia, pea nau manavahē lahi ʻaupito.
25 He naʻe hā kiate kinautolu ha hoosi mo ha tokotaha heka
hosi fakalilifu kiate ia, pea teuteuʻi ʻaki ia ha ʻufiʻufi
fakaʻofoʻofa ʻaupito, pea naʻá ne lele kakaha, ʻo taaʻi ʻa
Heliodorus ʻaki ʻene tomuʻa vakaiʻí, pea naʻe hangē ko ia naʻe
nofo ʻi he funga hōsí kuo kakato ʻene leta koulá.
26 ʻIkai ngata aí, naʻe hā mai mo ha ongo talavou kehe ʻi hono
ʻaó, ʻa ia naʻá na ʻiloa ʻi he mālohi, pea lelei ʻaupito hono
fakaʻofoʻofá, pea naʻá na tuʻu ʻi hono tafaʻakí ʻi hono ongo
tafaʻakí; peá ne haha ia maʻu ai pē, ʻo ʻoange kiate ia ʻa e
ngaahi tā lahi.
27 Pea tō fakafokifā ʻa Heliodorus ki he kelekelé, pea kākaaʻi
ia ʻe he fuʻu fakapoʻuli lahi: ka ko kinautolu naʻe ʻiate iá naʻa
nau ʻave ia ki he veve.
28 Ko ia ai, naʻa ne haʻu kimui ni mai mo ha fuʻu lelue lahi
pea mo ʻene leʻo kotoa ki he fale tauhiʻanga koloa, naʻa nau
fakahoko, ʻo ʻikai ke nau lava ʻo tokoniʻi ia ʻaki ʻene ngaahi
meʻatau: pea naʻa nau fakahaaʻi ʻa e malohi ʻo e ʻOtua.
29 He naʻe kapusi hifo ia ʻe he toʻukupu ʻo e ʻOtuá, ʻo ʻikai
haʻane toe lea taʻe ʻi ai ha ʻamanaki lelei ki he moʻuí.
30 Ka naʻa nau fakafetaʻi ki he ʻEikí, ʻa ia naʻe fakaofo ʻene
fakalāngilangiʻi hono nofoʻangá: koeʻuhí ko e temipalé; ʻa ia
naʻe fonu ʻa e kiʻi konga siʻi ʻi he manavahē mo e faingataʻa,
ʻi he hā mai ʻa e ʻEiki Māfimafí, naʻe fonu ia ʻi he fiefia mo e
nēkeneka.
31 Naʻe lotu leva ha niʻihi ʻo e ngaahi kaungāmeʻa ʻo
Heliodorus kia ʻOniasí, ke ne ui ki he Fungani Māʻolungá ke
foaki kiate ia ʻene moʻuí, ʻa ia naʻá ne tokoto mateuteu ke
tukuange ʻa e laumālié.
32 Ko ia naʻe mahaloʻi ʻe he taulaʻeiki lahí telia naʻa
maʻuhala ʻa e tuʻí kuo fai ʻe he kau Siú ha feilaulau ki he
moʻui lelei ʻa e tangatá.
33 Pea ʻi he fai ʻe he taulaʻeiki lahí ʻa e fakaleleí, naʻe hā mai
ʻa e kau talavou tatau pē ʻi he kofu tatau ʻo nau tuʻu ʻi he
tafaʻaki ʻo Heliodorus, ʻo pehē, Foaki ʻa e fuʻu fakafetaʻi lahi
kia ʻOniasí, koeʻuhi ko e meʻa kuo foaki mai ʻe he ʻEikí kiate
koe:
34 Pea ʻi heʻene vakai kuo fakamamahiʻi koe mei he langí,
fakahā ki he kakai fulipē ʻa e māfimafi māfimafi ʻo e ʻOtuá.
Pea hili ʻenau lea ʻaki ʻa e ngaahi lea ní, naʻe ʻikai te nau toe
hā mai.
35 Ko ia, ʻi he hili ʻene fai ʻa e feilaulau ki he ʻEikí, ʻo ne fai
ha ngaahi fuakava lahi kiate ia kuó ne fakahaofi ʻene moʻuí,
mo fakaʻapaʻapa kia ʻOniasí, naʻá ne foki mo ʻene kau taú ki
he tuʻí.
36 Peá ne fakamoʻoniʻi ia ki he kakai kotoa pē ʻa e ngaahi
ngāue ʻa e ʻOtua Māfimoló, ʻa ia kuó ne mamata ki ai ʻaki
hono fofongá.
37 Pea ʻi he taimi naʻe hoko ai ʻa e tuʻi ko Heliodorus, ʻa ia ko
ha tangata feʻunga ke toe fekauʻi atu ki Selusalema, naʻa ne
pehe,
38 Kapau ʻoku ʻi ai hao fili pe lavaki, fekau ke ne haʻu ki ai,
pea te ke tali ia ko e kauʻimaeaʻi lelei, ʻo kapau te ne hola mei
heʻene moʻuí: he ʻoku ʻikai ha veiveiua ʻi he potu ko iá; ʻoku
ʻi ai ha mālohi makehe ʻo e ʻOtuá.
39 He ko ia ia ʻoku nofo ʻi he langí, ʻokú ne tokanga ki he
potu ko iá, mo maluʻi ia; pea ʻokú ne ikunaʻi mo fakaʻauha ʻa
kinautolu ʻoku haʻu ke fakamamahiʻi iá.
40 Pea ko e ngaahi meʻa naʻe kau ki Heliodorus, mo hono
tauhi ʻo e fale tauhiʻanga koloá, naʻe tō ia ki tuʻa ʻi he
faʻahinga meʻá ni.
VAHE 4
1 Ko Saimone ʻeni, ʻa ia naʻa mau lea ki ai kimuʻa, ʻi heʻene
hoko ko e tokotaha lavakiʻi ʻo e paʻanga, pea mo hono fonua,
slandered Onias, ʻo hange naʻa ne ilifia Heliodorus, pea ne
hoko ko e tokotaha ngaue ʻi he ngaahi kovi ko ʻeni.
2 Ko ia naʻá ne loto - toʻa ai ke ui ia ko e lavaki, ʻ a ia naʻe
tuha mo e lelei ʻ o e koló, pea naʻá ne foaki ki hono puleʻangá
tonu, pea naʻá ne faivelenga ʻ aupito ʻ i he ngaahi laó.
3 Ka ʻi he taimi naʻe fuʻu mamaʻo ai ʻenau taufehiʻa, naʻe fai
ha taha ʻo e ngaahi fakapo ʻa Saimone,
4 ʻI he mamata ʻa ʻOnias ki he fakatuʻutāmaki ʻo e fakakikihi
ko ʻení, pea naʻe ʻita lahi ʻa ʻApolosiō, ʻi heʻene hoko ko e
kōvana ʻo Salesilia mo Phenice, pea fakautuutu ai ʻa e
tāufehiʻa ʻa Saimoné,
5. 5 Naʻá ne ʻalu ki he tuʻí, ʻo ʻikai ko ha fakakovi ki hono fonua
tupuʻangá, ka naʻá ne kumi ki he lelei ʻa e kakai kotoa pē, ʻi
he kakaí mo e liló fakatouʻosi:
6 He naʻá ne ʻafioʻi ʻoku ʻikai lava ke hoko atu ʻa e puleʻangá
ʻi he fakalongolongo, pea liʻaki ʻe Saimone ʻene valé, tuku
kehe kapau naʻe ʻafio ki ai ʻa e tuʻí.
7 Ka ʻi he hili ʻa e mate ʻa Seleucus, ʻi he taimi naʻe ui ai ʻe
ʻAniteoke, ʻa e puleʻanga, naʻe ngaue ʻa Seisoni ko e tokoua
ʻo Onias ke hoko ko e taulaʻeiki lahi,
8 ʻI heʻene talaʻofa ki he tuʻí ʻi he taukapo ki hono tolungeau
onongofulu ʻo e ngaahi talēniti silivá, pea mo ha talēniti
paʻanga kehe ʻe valungofulu:
9 ʻI he tafaʻaki ʻo e meʻá ni, naʻá ne palōmesi te ne vahe ki ai
ha toe toko teau nimangofulu kehe, ʻo kapau te ne maʻu ha
tohi ke fokotuʻu ai ha feituʻu ke fakamālohisino ai, pea mo
hono akoʻi ʻo e toʻu tupú ʻi he ngaahi ākenga ʻa e kau hītení,
pea tohi kinautolu ʻo Selusalema ʻi he hingoa ʻo ʻAniteoké.
10 ʻA ia ko e taimi naʻe tali ai ʻe he tuʻí, pea naʻá ne maʻu ʻi
hono nimá ʻa e pule naʻá ne ʻomi ai ʻa hono puleʻangá ki he
founga faka-Kalisí.
11 Pea ko e ngaahi faingamalie fakaʻeiʻeiki naʻe foaki ki he
kau Siu ʻi he founga ʻa Sione ko e Tamai ʻa ʻEmosima, ʻa ia
naʻe ʻalu ki Loma ke maʻu ha amity mo ha tokoni, naʻa ne
toʻo atu; pea ʻi heʻene tuku hifo ʻa e ngaahi puleʻanga ʻa ia
naʻe fakatatau ki he laó, naʻá ne fokotuʻu hake ha ngaahi anga
fakafonua foʻou ʻo fakafepaki ki he laó:
12 He naʻá ne langa fiefia ha feituʻu ke fai ai ha ngāue ʻi he
lalo tauá, peá ne ʻomi ʻa e kau talavou pulé ʻi he malumalu ʻo
ʻene anganofo ki aí, ʻo ne ʻai ke nau tui ha tatā.
13 Ko ʻeni ko e māʻolunga ia ʻo e ngaahi ākenga faka-Kalisí,
mo e fakautuutu ʻo e ngaahi ʻulungāanga faka-Hītení, ʻi he
fuʻu lea kovi ʻaupito ʻa Sesoni, ʻa ia ko e anga taʻe-faka-ʻOtua,
pea ʻikai ha taulaʻeiki lahi;
14 Naʻe ʻikai ke toe maʻu ʻe he kau taulaʻeikí ha loto-toʻa ke
toe ngāue ʻi he ʻesi-feilaulaú, ka naʻa nau teuteu ʻa e temipalé,
mo taʻetokanga ki he ngaahi feilaulaú, ʻo nau fakavavevave ke
maʻu ʻa e paʻanga taʻefakalao ʻi he feituʻu naʻe fai ai ʻa e
fakamālohisinó, hili hono ui kinautolu ʻe he vaʻinga ʻa Tisó;
15 ʻOua ʻe fokotuʻu ʻe he honours ʻo ʻenau ngaahi tamai, ka
ʻoku nau saiʻia ʻi he naunau ʻo e grecians lelei taha.
16 ʻI he ʻuhinga naʻe hoko ai kiate kinautolu ʻa e fakatamaki
lahi: he naʻa nau ʻai ke nau hoko ko honau ngaahi fili mo e
kau ʻofa, ʻa ia naʻa nau muimui fakamatoato ki ai, pea naʻa
nau loto ke nau tatau mo ia ʻi he meʻa kotoa pe.
17 He ʻoku ʻikai ko ha meʻa maʻamaʻa ke fai angahala ki he
ngaahi fono ʻa e ʻOtuá: ka ʻe fakahā ʻa e ngaahi meʻá ni ʻi he
taimi hoko maí.
18 Ko ʻeni, ʻi he taimi naʻe tauhi ai ʻa e vaʻinga naʻe
fakaʻaongaʻi ʻi he taʻu kotoa pe ʻi Tyrus, naʻe ʻi ai ʻa e tuʻi,
19 Naʻe fekauʻi atu ʻe Seisoni ko ʻeni ha kau talafekau
makehe mei Selusalema, ʻa ia ko ʻAniteoke, ke ʻave ʻa e
drachms siliva ʻe tolungeau ki he feilaulau ʻa Lisi, ʻa ia naʻa
mo e kau maʻu ʻo ia naʻa nau fakakaukau ʻoku ʻikai feʻunga
ke foaki ki he feilaulau, koeʻuhi he naʻe ʻikai faingamalie, ka
ke tuku fakatatali ia ki ha ngaahi tukuakiʻi kehe.
20 Naʻe fokotuʻu leva ʻa e paʻanga ko ʻeni, fekauʻaki mo e
tokotaha naʻa ne ʻave, ki he feilaulau ʻa lisi; ka koeʻuhi ko e
kau maʻu iá, naʻe ngāue ia ki hono ngaohi ʻo e kau ʻahu.
21 Ko ʻeni, ʻi he taimi naʻe fekauʻi atu ai ʻa ʻApolosi ko e
foha ʻo Meneso ki ʻIsipite ke fakanofo ʻa e tuʻi ko Ptolemeus
Filiometo, ʻAniteokesi, ʻi heʻene ʻiloʻi ia ke ʻoua naʻa uesia ia
ʻi heʻene ngaahi meʻa naʻe fai, naʻe ʻikai ke ne hao ai: ʻa ia
naʻa ne haʻu ai ki Sopa, pea mei ai ki Selusalema:
22 ʻI he feituʻu naʻe maʻu ai ia ʻe Seisoni, mo e koló, pea naʻe
ʻomi ia ʻi he hifo ʻa e tūhulú, mo e kaikaila lahi: pea hili iá
naʻá ne ʻalu mo ʻene kau taú ki Phenice.
23 Hili ha taʻu ʻe tolu mei ai ne fekau atu ʻe Seisoni ʻa
Menelausi, ko e tokoua ʻo Saimoné, ke ne ʻoatu ʻa e paʻangá
ki he tuʻí, pea ke ne manatuʻi ʻa e ngaahi meʻa pau naʻe fie
maʻú.
24 Ka ʻi hono ʻomi ia ki he ʻao ʻo e tuʻí, ʻi he taimi naʻá ne
fakalahi ai ia ki he hā nāunauʻia ʻo hono mālohí, naʻá ne maʻu
ai ʻa e lakanga fakataulaʻeikí, ʻo ne foaki ʻo laka hake ʻia
Seisoni ʻaki ha talēniti siliva ʻe tolungeau.
25 Ko ia naʻá ne haʻu mo e tuʻutuʻuni ʻa e tuʻí, ʻo ʻikai ʻomi
ha meʻa ʻoku taau mo e lakanga fakataulaʻeiki māʻolungá, ka
koeʻuhí ko e houhau ʻo e anga fakamālohi fakamamahi, mo e
ʻita ʻa ha manu fitaʻa.
26 Pea naʻe fakamālohiʻi ʻa Seisoni, ʻa ia naʻá ne fakafetau ki
hono tokouá, ʻa ia naʻe fakafetau ki ai ha taha, ke hola ki he
fonua ʻo e kau ʻĀmoní.
27 Ko ia naʻe maʻu ʻe Menelausi ʻa e puleako: ka ko e
paʻanga naʻa ne palomesi ki he tuʻi, naʻe ʻikai ke ne toʻo ha
tuʻutuʻuni lelei ki ai, fuʻu Sostratis naʻe fie maʻu ia ʻe he pule
ʻo e Kasolo:
28 He naʻá ne tomuʻa fakanofo kiate ia ʻa hono tānaki ʻo e
ngaahi anga fakafonuá. Ko ia naʻe fakatou ui ʻa kinaua ʻi he
ʻao ʻo e tuʻí.
29 Ko ʻeni naʻe tuku ʻe Menelausi hono tokoua ko Laisemasú
ko hono fetongi ʻi he lakanga fakataulaʻeikí; pea naʻe mavahe
ʻa Sostratus mei Crates, ʻa ia ko e kovana ʻo e Cyprians.
30 Lolotonga ʻenau fai ʻa e ngaahi meʻa ko iá, naʻe fai ʻe
kinautolu mei Tāsusi mo Faleos ʻa e taʻe-fie-tokoni, koeʻuhí
he naʻe foaki kinautolu ki he sinifu ʻa e tuʻí, ʻa ia naʻe ui ko
ʻAniteoke.
31 Naʻe haʻu leva ʻa e tuʻí ʻi he fakavavevave ke
fakafiemālieʻi ʻa e ngaahi meʻá, kae tuku ʻa ʻAnituloniko, ko
ha tangata maʻu mafai, ke hoko ko hono tokoni.
32 Ko ʻeni Menelausi, ʻi heʻene mahalo kuó ne maʻu ha taimi
faingamālie, kaihaʻasi ha ngaahi ipu koula ʻe niʻihi mei he
temipalé, pea ʻoange hanau niʻihi kia ʻAniseko, pea naʻá ne
fakatau atu ha niʻihi ki Tyrus mo e ngaahi kolo takatakai aí.
33 ʻA ia ko e taimi naʻe ʻiloʻi pau ai ʻe ʻOniasí, naʻá ne
valokiʻi ia, peá ne ʻalu atu ki ha fale toputapu ʻi Haani mei
Tefini, ʻa ia ʻoku tokoto ʻi ʻAnitio.
34 Ko ia naʻe lotu ai ʻa Menelasi, ʻi heʻene puke ʻa
ʻAnituloniko, ke ne ʻalu atu ki hono nima; pea ʻi heʻene
fakalotoʻi ia, pea haʻu kia ʻOniasí ʻi he kākaá, naʻá ne fai kiate
ia ʻa hono nima toʻomataʻú ʻaki ʻa e ngaahi fuakava; pea
neongo naʻe mahaloʻi ia ʻe ia, ka naʻá ne fakalotoʻi ia ke hū ki
tuʻa mei he potu toputapú: ʻa ia naʻá ne tāpuni ʻi he meʻá ni ʻo
ʻikai tokanga ki he fakamaau totonú.
35 He ko e meʻa naʻe ʻikai ngata pē ʻi heʻene fakatupu ʻa e
kau Siú, ka ko e tokolahi foki ʻo e ngaahi puleʻanga kehé, naʻa
nau fuʻu ʻita lahi, pea naʻa nau fuʻu loto-mamahi lahi koeʻuhi
ko e fakapoongi taʻetotonu ʻo e tangatá.
36 Pea ʻi he toe hāʻele mai ʻa e tuʻí mei he ngaahi potu ʻo
Kisia, ʻa e kau Siu naʻe ʻi he koló, mo e niʻihi ʻo e kau Kalisi
naʻa nau fakaliliʻa ki he foʻi moʻoni ko iá, naʻa nau lāunga
koeʻuhi naʻe tāmateʻi ʻa ʻOniasí taʻe ʻi ai ha ʻuhinga.
37 Ko ia naʻe fakameʻapangoʻia lahi ʻa ʻAniteokesi, ʻo ne
ʻunuʻunu ke fakaʻofaʻia, mo tangi, koeʻuhi ko e anga-
fakamotuʻa mo e anga-fakapotopoto ʻa ia naʻe mate.
38 Pea ʻi heʻene tupu hake ʻi he ʻitá, ʻi heʻene ʻave leva ʻa
ʻAnitoniko hono lanu vāleti, ʻo hae hono kofú, ʻo ne taki atu
ia ʻi he koló kotoa ki he potu pē ko iá, ʻa ia naʻá ne fai ai ʻa e
anga taʻeʻofa kia ʻOnikasí, ʻo ne tāmateʻi ai ʻa e tokotaha
fakapō naʻe fakamalaʻiá. Ko ia naʻe fakapaleʻi ai ʻe he ʻEikí ʻa
hono tauteá, he naʻe taau mo ia.
39 Ko ʻeni ʻ i he taimi naʻe fai ai ʻ a e ngaahi sacrileges lahi ʻ i
he koló ʻ i Lysimachus ʻ i he loto ki ai ʻ a Menelaus, pea naʻe
6. mafola atu ʻ a hono fuá, naʻe fakatahataha mai ʻ a e fuʻu kakaí
ki Lysimachus, kuo ʻ osi ʻ ave ʻ a e ngaahi ipu koula lahi.
40 ʻI he tuʻu hake ʻa e kakai lāuvalé, pea fonu ʻi he ʻitá, naʻe
fakamahafu ʻe Lasimachus ʻa e kau tangata ʻe toko tolu afe
nai, pea kamata ke nau tomuʻa fai ʻa e fakamālohi; ko e taha
Auranus ko e taki, ko ha tangata kuo taʻu lahi ʻene ʻalu, pea
ʻikai toe siʻi hifo ʻi he fakavalevale.
41 Naʻa nau mamata leva ki he feinga ʻa Lysimachus, naʻe ʻi
ai hanau niʻihi naʻa nau maʻu ha ngaahi foʻi maka, ngaahi
kalapu, mo ha niʻihi kehe ʻoku nau toʻo ha efu, ʻa ia naʻe hoko
mai, ʻo nau li kotoa kinautolu ki Lysimachus, pea mo
kinautolu naʻe tuku kiate kinautolu.
42 Ko e tokolahi ʻo kinautolu naʻa nau kafo, pea naʻe taaʻi ʻa e
niʻihi ki he kelekele, pea naʻa nau fakamalohiʻi kotoa
kinautolu ke nau hola: ka koeʻuhi ko e siasi, naʻa nau tamateʻi
ia ʻi he tafaʻaki ʻo e fale tauhiʻanga koloa.
43 Ko ia naʻe ʻi ai ha tukuakiʻi ʻi he ngaahi meʻá ni kia
Māselasi.
44 Ko ʻeni ʻi he haʻu ʻa e tuʻí ki Tyrus, naʻe tautapa ʻa e kau
tangata ʻe toko tolu naʻe fekauʻi mei he sēnato ki he ngāue ʻi
muʻa ʻiate iá:
45 Ka kuo fakahalaiaʻi ʻeni ʻa Menelausi, pea naʻa ne
palomesi kia Ptolemee ko e foha ʻo Dorymenes ke foaki kiate
ia ha paʻanga lahi, ʻo kapau te ne fakafiemalieʻi ʻa e tuʻi kiate
ia.
46 ʻI hono ʻave ʻe Ptolemee ʻa e tuʻi ki ha ngaahi feituʻu pau,
ʻo hange ko hono ʻave ʻo e ʻea, naʻa ne ʻomi ia ki ha
fakakaukau ʻe taha:
47 Ko ia naʻá ne tukuange ai ʻa Menelasi mei he ngaahi
tukuakiʻí, ʻa ia neongo naʻe tupu mei he ngaahi meʻa pauʻu
kotoa pē: pea ko e kau tangata masiva ko iá, ʻa ia, kapau naʻa
nau fakahā ʻenau ngāué, ʻio, naʻe totonu ke fakamāuʻi ʻa
kinautolu ʻi he ʻao ʻo e kau Sitiá, naʻá ne tautea ke mate.
48 Ko ia ko kinautolu naʻe muimui ʻi he meʻá ni maʻá e koló,
pea ki he kakaí, pea mo e ngaahi ipu māʻoniʻoní, naʻe vave ʻ
enau tofanga ʻ i he tautea taʻetotonu.
49 Ko ia naʻa mo kinautolu naʻe ʻo Tailasí, naʻa nau fehiʻa ki
he ngāue kovi ko iá, naʻá ne ʻai ke tanu lelei ʻa kinautolu.
50 Pea ko ia ʻi he mānumanu ʻa kinautolu naʻe maʻu ʻa e
mālohí, naʻa nau kei maʻu ai pē ʻa e mafaí, ʻo fakautuutu ʻa e
tāufehiʻá, pea hoko ko ha lavaki lahi ki he kakai ʻo e fonuá.
VAHE 5
1 ʻI he taimi tatau pē naʻe teuteu ai ʻe ʻAniteoke ʻene folau
hono uá ki ʻIsipité:
2 Pea naʻe hoko ia, ʻi hono kotoa ʻo e koló, ʻi he meimei ʻaho
ʻe fāngofulu, naʻe mamata ki he kau tangata heka hōsí ʻoku
lele ʻi he ʻataá, ʻi he tupenu koula, pea fakamahafu ʻaki ʻa e
fanga kiʻi leni, ʻo hangē ha kau sōtiá,
3 Pea mo e kau tau ʻo e kau tangata heka hōsí ʻi he ngaahi
feituʻu kehekehe, ʻo nau fetaulaki mo feleleaki ʻiate kinautolu,
ʻi hono luluʻi ʻo e ngaahi paá, mo e ngaahi paike, mo e ngaahi
heletā, mo e laku ʻo e ngaahi ngahau, mo e ngaahi meʻa teuteu
koula, mo e leta ʻo e ngaahi meʻa kehekehe kotoa pē.
4 Ko ia naʻe lotu ai ʻa e tangata kotoa pē ke lava ʻo liliu ʻa e
fakaʻapaʻapa ki he leleí.
5 Pea ʻi he ʻalu atu ʻa e ongoongo loí, ʻo hangē kuo mate ʻa
ʻAniteokō, naʻe puke ʻe Seisoni ha kau tangata ʻe toko tahaafe
nai, pea fakafokifā pē kuo ʻohofi ʻa e koló; pea ko kinautolu
naʻe tuʻu ʻi he funga ʻaá naʻe fokotuʻutuʻu ki muí, pea naʻe
holomui ʻa e koló, naʻe hola ʻa Menelausi ki he fale kākaá:
6 Ka ne tāmateʻi ʻe Seisoni hono kakai ʻoʻoná taʻe ʻi ai ha
ʻaloʻofa, ʻo ʻikai ke ne fakakaukau ʻe hoko ʻa e ʻaho ʻo
kinautolu ʻi hono puleʻangá ko ha ʻaho fakamamahi moʻoni
kiate ia; ka ʻi heʻene fakakaukau kuo nau hoko ko hono
ngaahi fili, kae ʻikai ko hono fonua pe taha, ʻa ia naʻa ne
ikunaʻi.
7 Ka ʻi he ngaahi meʻá ni kotoa naʻe ʻikai ai te ne maʻu ʻa e
pule akó, ka ʻi hono fakaʻosí naʻá ne fakamaaʻi ʻa e totongi ʻo
ʻene talisone, ʻo ne toe hola ki he fonua ʻo e kau ʻĀmoní.
8 Ko ia ʻi he ikuʻangá naʻá ne foki loto-mamahi, pea tukuakiʻi
ia ʻi he ʻao ʻo ʻAlepea ko e tuʻi ʻo e kau ʻAlepeá, ʻi heʻene
hola mei he kolo ki he kolo, ʻo tuli ʻa e kakai kotoa pē, ʻo
fehiʻanekinaʻi ko e tokotaha ʻoku maʻu ʻa e ngaahi laó, pea
naʻe fakalielia ia ʻi heʻene hoko ko e fili ʻataʻatā ʻo hono
fonuá mo e kau tangataʻi fonuá, pea naʻe kapusi ia ki tuʻa ki
ʻIsipite.
9 Ko ia ia naʻá ne kapusi ʻa e tokolahi mei honau fonuá, naʻá
ne mate ʻi ha fonua ngali kehe, ʻo ne tō ki he kau Leisitoná,
mo fakakaukau ke maʻu ʻa e tokoni ʻi he ʻuhinga ʻo hono
kāingá:
10 Pea ko ia ia kuó ne kapusi ki tuʻa ʻa e tokolahi naʻe ʻikai
haʻane tanu, naʻe ʻikai ha taha ke ne tangi koeʻuhi ko ia, pe ko
ha meʻafakaʻeiki molumalu, pe fonualoto fakataha mo ʻene
ngaahi tamaí.
11 Pea ʻi he hoko ʻa e meʻá ni ki he kā ʻa e tuʻí, naʻá ne
fakakaukau kuo angatuʻu ʻa Siutea: pea ʻi heʻene toʻo mei
ʻIsipite ʻi he ʻatamai ʻitá, naʻá ne toʻo ʻa e koló ʻi he mālohi,
12 Pea naʻá ne fekau ki heʻene kau tangata taú ke ʻoua naʻa
nau fakahaofi ʻa kinautolu naʻa nau feʻiloakí, pea ke tāmateʻi
ʻa kinautolu naʻe ʻalu hake ki he ngaahi falé.
13 Ko ia naʻe tamateʻi ai ʻa e talavou mo e matuʻotuʻa, ʻo
tamateʻi ai ʻa e kakai tangata, mo e kakai fefine, mo e fanau,
ʻo tamateʻi ʻa e kau taupoʻou mo e fanau valevale.
14 Pea naʻe fakaʻauha ʻi he vahaʻa ʻo e ʻaho kakato ʻe tolu ʻa e
onoafe, ʻa ia naʻe mate ai ʻa e toko fā mano ʻi he taú; pea ʻoku
ʻikai siʻi hifo ʻi he fakatau atú ʻi he tāmateʻí.
15 Ka naʻe ʻikai ke ne fiemālie ʻi he meʻá ni, ka naʻá ne
mahaloʻi te ne hū ki he temipale māʻoniʻoni taha ʻo e māmaní
kotoa; Menelaus, ʻa e lavaki ko ia ki he ngaahi lao, pea ki
hono fonua ʻoʻona, ʻo hoko ko hono fakahinohino:
16 Pea ʻi heʻene toʻo ʻa e ngaahi ipu māʻoniʻoní ʻaki ʻa e
ngaahi nima ʻulí, mo e ngaahi nima kapekapé ʻoku nau fusi
hifo ʻa e ngaahi meʻa naʻe fakatapui ʻe he ngaahi tuʻi kehé ki
he tuʻunga māʻolunga mo e nāunau pea mo e ngeia ʻo e
feituʻú, naʻá ne foaki atu ia.
17 Pea naʻe pehē fau ʻa e hīkisia ʻi he fakakaukaú ʻe
ʻAniteoke, naʻe ʻikai ai te ne pehē naʻe fuofuoloa siʻi ʻa e
tuputāua ʻa e ʻEikí koeʻuhi ko e ngaahi angahala ʻanautolu
naʻe nofo ʻi he koló, pea ko ia naʻe ʻikai ke ʻi he potu ko iá ʻa
hono fofongá.
18 He kapau naʻe teʻeki ai ke takatakaiʻi ʻa kinautolu ki muʻa
ʻaki ha ngaahi angahala lahi, ko e tangata ni, ʻi heʻene haʻu pe,
naʻe fakamamahiʻi ia, pea fakafoki mei heʻene tui, ʻo hange
ko Heliodorus, ʻa ia naʻe fekau ʻe he tuʻi ke mamata ki he fale
tauhiʻanga koloa.
19 Ka neongo iá, naʻe ʻikai ke fili ʻe he ʻOtuá ʻa e kakaí
koeʻuhi ko e feituʻú, ka ko e feituʻu mamaʻo ia ʻoku ʻi ai ʻa e
kakaí.
20 Pea ko ia ai, ko e potu naʻe kau fakataha mo kinautolu ʻi he
faingataʻa naʻe hoko ki he puleʻangá, naʻá ne fetuʻutaki kimui
ange ʻi he ngaahi lelei kuo ʻomi mei he ʻEikí: pea hangē ko
hono liʻaki ia ʻi he houhau ʻo e ʻOtua Māfimafí, naʻe pehē pē
mo e fakalelei ʻa e ʻEiki Māfimafí, naʻe fokotuʻu ia ʻaki ʻa e
nāunau kotoa pē.
21 Ko ia ʻ i he hili hono fakahoko ʻ e ʻ Aniteokesi mei he
temipalé ʻ a e talēniti ʻ e taha afe valungeau, naʻá ne ʻ alu
fakavavevave ki ʻ Anitioka, ʻ o ne ʻ alu ʻ i heʻene loto - hīkisiá
ke ngaohi ʻ a e fonuá ke ʻ auha, pea ʻ oku ʻ alu hifo ʻ a e tahí ʻ
i he vaʻe: ko e hīkisia ia ʻ o ʻ ene fakakaukaú.
7. 22 Pea naʻá ne tuku ʻa e kau kōvaná ke nau fakamamahiʻi ʻa e
puleʻangá: ʻi Selusalema, ko Filipe, ki hono fonuá ko ha
Phrygian, pea ki ha ngaahi ʻulungāanga barbarous lahi ange
ʻiate ia naʻá ne fokotuʻu ia ʻi aí;
23 Pea ʻi Garizim, Andronicus; pea ʻikai ngata ai, naʻe hanga
ʻe Menelaus, ʻa ia naʻe kovi ange ʻi he toenga kotoa ʻo fakaha
ha nima mamafa ki he kakai ʻo e fonua, ʻo nau fakakaukau
kaka ki hono fonua pe taha ʻa e kau Siu.
24 Naʻá ne fekauʻi atu foki ʻa e taki fakalielia ko ia ko
ʻApoloniusí mo ha kau tau ʻe toko ua mano, ʻo fekauʻi ia ke
ne tāmateʻi ʻa kinautolu kotoa pē naʻe ʻi honau taʻu motuʻa
tahá, pea ke fakatau atu ʻa e kakai fefiné mo e kau talavou
angé:
25 ʻA ia naʻa nau haʻu ki Selusalema, mo fakangalingali ʻi he
melino, naʻa nau taʻofi ʻo aʻu ki he ʻaho toputapu ʻo e Sapate,
ʻi heʻene toʻo ʻa e ʻaho tapu ʻo e kau Siu, naʻa ne fekau ki
heʻene kau tangata ke nau fakamahafu ʻa kinautolu.
26 Pea ko ia naʻá ne tāmateʻi ai ʻa kinautolu kotoa pē naʻe ʻalu
ki he kātoangaʻi ʻo e Sāpaté, peá ne lele atu ʻi he koló mo e
ngaahi mahafu tau ʻo tāmateʻi ha fuʻu kakai tokolahi.
27 Ka naʻe ʻave ia ʻe Siutasi Mapolosi mo ha toko hiva kehe,
pe naʻe fononga mei ai ki he feituʻu maomaonganoá, ʻo nofo
ʻi he ngaahi moʻungá ʻo hangē ko e fanga manú, mo ʻene
kautahá, ʻa ia naʻa nau kai ʻi he ʻakau iiki maʻu peé, telia naʻa
nau maʻu ʻa e ʻulí.
VAHE 6
1 Ne ʻikai fuoloa mei ai kuo fekauʻi atu ʻe he tuʻí ha tangata
motuʻa ʻo ʻAtenisi ke fakamālohiʻi e kau Siú ke nau mavahe
mei he ngaahi lao ʻa ʻenau ngaahi tamaí pea ʻoua ʻe moʻui ʻo
fakatatau ki he ngaahi fono ʻa e ʻOtuá:
2 Pea ke fakaʻuliʻi foki ʻa e temipale ʻi Selusalema, pea ke ui
ia ko e temipale ʻo e ʻEiki; pea ʻi Garizim, ʻo Jupiter ʻa e
tokotaha maluʻi ʻo e kau muli, ʻo hange ko ʻenau holi ke nofo
ʻi he feituʻu ko ia.
3 Naʻe fuʻu fakamamahi mo fakamamahi ki he kakaí ʻa e haʻu
ʻi he pauʻu ko ʻení:
4 He naʻe fonu ʻa e temipale ʻi he moveuveu mo e revelling ʻe
he kau Senitaile, ʻa ia naʻa nau feʻauaki mo e kau feʻauaki,
pea naʻe fekauʻaki ia mo e kakai fefine ʻi he ngaahi feituʻu
toputapu, pea makehe mei ai naʻa nau ʻomi ʻa e ngaahi meʻa
naʻe ʻikai fakalao.
5 Naʻe fakafonu foki ʻa e ʻōlitá ʻaki ʻa e ngaahi meʻa
kapekape, ʻa ia naʻe taʻofi ʻe he laó.
6 Pea naʻe ʻikai foki ke ngofua ki ha tangata ke ne tauhi ʻa e
ngaahi ʻaho Sāpaté pe ko e ʻaukai ʻi he kuonga muʻá, pe lau
ko ha Siu ia.
7 Pea ʻi he ʻaho ʻo hono ʻaloʻi ʻo e tuʻí ʻi he māhina kotoa pē,
naʻe ʻomi ʻa kinautolu ʻi he kouna fakamamahi ke kai ʻa e
ngaahi feilaulaú; pea ʻi he taimi naʻe tauhi ai ʻa e ʻaukai ʻa
Bacchus, naʻe fakamalohiʻi ʻa e kau Siu ke nau o ʻo Kavi ki
Bacchus, ʻo nau fua ʻa e ʻakau.
8 ʻIkai ngata aí naʻe fai atu ha tuʻutuʻuni ki he ngaahi kolo
kaungāʻapi ʻo e kau hītení, ʻi he fokotuʻu ʻa Ptolemee, ki he
kau Siú, ke nau tauhi ʻa e ngaahi ākenga tatau, pea ke nau
maʻu ʻenau ngaahi feilaulaú:
9 Pea ko kinautolu ʻe ʻikai te nau talangofua ki he ngaahi
ʻulungāanga ʻo e kau Senitailé ʻe tāmateʻi ʻa kinautolu. Pea
mahalo kuo mamata ha tangata ki he mamahi lolotonga.
10 He naʻe ʻomi ha ongo fefine, ʻa ia naʻá na kamu ʻena fānaú;
ʻa ia ko e taimi naʻa nau taki fakahaha ai ʻa e kolo, naʻe tuku
ʻe he fanau valevale ʻa honau loto, naʻa nau li hifo kinautolu
mei he ʻaa.
11 Pea ko e niʻihi kehe, ʻa ia naʻa nau lele fakataha ki he
ngaahi ʻana ofi mai, ke tauhi fakapulipuli ʻa e ʻaho Sapate, ʻa
ia naʻe ʻiloʻi ʻe Filipe, naʻe tutu kotoa kinautolu, koeʻuhi he
naʻa nau ngaohi ha konisenisi ke tokoniʻi kinautolu ki he
ngeia ʻo e ʻaho toputapu taha.
12 Ko ʻeni ʻoku ou kole kiate kinautolu ʻoku nau lau ʻa e tohí
ni, ke ʻoua naʻa nau loto-foʻi koeʻuhí ko e ngaahi fakatamaki
ko ʻení, ka ke nau fakamāuʻi ʻa e ngaahi tautea ko iá ke ʻoua
naʻa hoko ko e fakaʻauha, ka ko ha tautea ki hotau puleʻangá.
13 He ko e fakaʻilonga ia ʻo ʻene fuʻu angalelei lahí, ʻi he
taimi ʻoku ʻikai ke toe faingataʻaʻia fuoloa ai ʻa e kau fai
angahalá, ka ʻoku tauteaʻi ʻi he meʻa kotoa pē.
14 He ʻoku ʻikai hangē ia ko e ngaahi puleʻanga kehé, ʻa ia
ʻoku taʻofi ʻe he ʻEikí ʻi he faʻa kātaki ke tauteaʻi, kae ʻoua ke
nau aʻusia hono kakato ʻo ʻenau ngaahi angahalá, ʻoku pehē
ʻene fai kiate kitautolú,
15 Telia naʻa hoko ki he māʻolunga ʻo e angahalá, hili iá te ne
tauteaʻi kitautolu.
16 Pea ko ia ʻ oku ʻ ikai ʻ aupito te ne toʻo ʻ a ʻ ene ʻ aloʻofá
meiate kitautolu: pea neongo ʻ okú ne tauteaʻ i he faingataʻá,
ka ʻ oku ʻ ikai ʻ aupito te ne liʻaki ʻ a hono kakaí.
17 Kae tuku ke hoko ʻeni ko ha fakatokanga kiate kimautolu ʻi
heʻemau leá. Pea ko ʻeni te tau aʻu mai ki hono talaki ʻo e
meʻá ni ʻi ha ngaahi lea siʻi pē.
18 Naʻe fekauʻi ʻa ʻElesisā, ko e taha ʻo e kau tangata tohi
lalahí, ko ha tangata toulekeleka pea mata ʻofa, ke fakaava
hono ngutú pea ke ne kai ʻa e kakano ʻo e fanga puaká.
19 Ka, naʻá ne fili ke ne mate nāunauʻia, ʻi haʻane moʻui
fakalielia pehē, ʻanuhia ia, pea haʻu ʻiate ia pē ʻo fakatatau ki
he mamahí,
20 ʻI heʻene fakaʻaiʻai kinautolu ke nau haʻu, ʻa ia ʻoku nau
tuʻu maʻu ke fakafepakiʻi ʻa e ngaahi meʻa pehee, ʻo hange ko
ia ʻoku ʻikai ngofua ke ʻahiʻahiʻi ʻa e ʻofa ʻi he moʻui.
21 Ka ko kinautolu naʻe tukuakiʻi ki he kātoanga fai angahala
ko iá, he ko honau maheni motuʻa naʻa nau maʻu mo e tangatá,
ʻo ʻave ia ki he tafaʻakí, naʻa nau kole kiate ia ke ne ʻomi ha
kakano ʻo ʻene meʻakai pē ʻaʻaná, ʻa ia naʻe fakalao ke ne
fakaʻaongaʻí, pea ngaohi ʻo hangē naʻá ne kai ʻa e kakanó mei
he feilaulau naʻe tuʻutuʻuni ʻe he tuʻí;
22 Koeʻuhí ke fakahaofi ia mei he maté ʻi heʻene fai peheé,
pea koeʻuhí ko e kaungāmeʻa motuʻa mo kinautolú ʻe ʻofeina
ia.
23 Ka naʻá ne kamata ke fakakaukau fakapotopoto, pea ʻi
heʻene hoko ko hono taʻu motuʻá, mo e lelei taha ʻo hono
ngaahi taʻu ʻi muʻá, pea mo e ngeia ʻo hono ʻulu kulei, ʻa ia
naʻe haʻu ki aí, pea mo ʻene ako totonu taha mei ha kiʻi
tamasiʻi, pe ko e fono māʻoniʻoni naʻe faʻu mo foaki ʻe he
ʻOtuá: ko ia naʻá ne tali ʻo fakatatau ki ai, ʻo ne loto ke ʻave ia
ki he faʻitoká.
24 He ʻoku ʻikai hoko ia ko homau taʻu motuʻá, naʻá ne pehē,
ʻi ha faʻahinga poto pē ke fai, ʻa ia ʻe pehē ai ʻe he toʻu tupu
tokolahi kuo ʻalu ʻeni ʻa ʻElesa, ʻoku taʻu onongofulu mo
hongofulu, ki ha tui fakalotu faikehe;
25 Pea ko ia ʻoku totonu ke kākaaʻi ʻa kinautolu ʻi heʻeku
mālualoí, mo e holi ke moʻui ʻo kiʻi fuofuoloa siʻi, ʻe au, pea
ʻoku ou maʻu ha ʻuli ki hoku taʻu motuʻá, ʻo u ʻai ia ke
fakalielia.
26 He neongo ʻe fakahaofi au ʻi he taimí ni mei he tautea ʻa e
tangatá: ka ʻe ʻikai te u hao mei he toʻukupu ʻo e Māfimafí, pe
moʻui, pe mate.
27 Ka ko ʻeni, te u fakahā kiate au ʻi he faʻa fakaʻofoʻofa ʻa e
moʻui ní, ʻo hangē ko ia ʻoku fie maʻu ʻe hoku toʻú,
28 Pea tuku ha faʻifaʻitakiʻanga ʻiloa ki ha niʻihi kei talavou
ke nau mate loto fiemālie mo loto-toʻa koeʻuhí ko e ngaahi
fono fakaʻeiʻeiki mo māʻoniʻoní. Pea hili ʻene folofola ʻaki ʻa
e ngaahi folofola ní, naʻá ne ʻalu leva ki he fakamamahí:
29 Ko kinautolu naʻa nau taki ia ke ne liliu ʻa e leleí, te nau
fakahā ia ki muʻa ki he tāufehiʻá, koeʻuhí he naʻe hoko atu ʻa
8. e ngaahi lea naʻá ne lea ʻakí, ʻo hangē ko ʻenau fakakaukaú,
mei he ʻatamai hohaʻá.
30 Ka ʻi heʻene teuteu ke mate ʻi he ngaahi taá, naʻe toʻe ia ʻo
pehē, ʻOku fakahā ki he ʻEikí ʻa e ʻilo māʻoniʻoní, koeʻuhí ka
ne fakahaofi au mei he maté, ʻoku ou kātakiʻi ʻeni ʻa e ngaahi
mamahi fakamamahi ʻi hoku sinó, ʻi hono taaʻi aú: ka ʻoku ou
fiemālie ke mamahiʻia ʻi he ngaahi meʻá ni, koeʻuhí he ʻoku
ou manavahē kiate ia.
31 Pea ko ia naʻe pekia ʻa e tangatá ni, ʻo tuku ʻene pekiá ke
hoko ko e faʻifaʻitakiʻanga ʻo e loto-toʻa fakaʻeiʻeiki, mo ha
fakamanatu ʻo e angamaʻá, ʻo ʻikai ki he kau talavoú pē, ka ki
hono puleʻangá kotoa.
VAHE 7
1 Naʻe hoko ʻo pehē foki, naʻe puke ʻa e kāinga ʻe toko fitu
mo ʻenau faʻeé, pea fakamālohiʻi ʻe he tuʻí ki he laó ke nau
ʻahiʻahiʻi ʻa e kakano ʻo e fanga puaká, pea naʻe
fakamamahiʻi ʻa kinautolu ʻaki ʻa e ngaahi tautea mo e ngaahi
uipi.
2 Ka naʻe pehē ʻe ha toko taha ʻo kinautolu naʻe fuofua leá,
Ko e hā ha meʻa te ke kole pe ako meiate kitautolú? ʻoku tau
mateuteu ke mate, kae ʻikai maumauʻi e ngaahi fono ʻa ʻetau
ngaahi tamaí.
3 Pea ʻi he ʻita lahi ʻa e tuʻí, naʻá ne fekau ʻa e fakapaku mo e
ngaahi kaloni ke ngaohi ke vela:
4 ʻI heʻene fakamafanaʻi iá, naʻá ne fekau ke taʻofi ʻa e ʻelelo
ʻo ia naʻe tomuʻa leá, pea motuhi atu ʻa e ngaahi konga
taupotu taha ʻo hono sinó, ʻa e toenga ʻo hono ngaahi tokouá
mo ʻene faʻeé ʻoku nau sio atu ki ai.
5 Pea ʻi heʻene kau fakataha mo ia ʻi hono kāingalotú kotoa,
naʻá ne fekau kiate ia ʻoku kei moʻuí ke ʻomi ia ki he afí, pea
fakapaku ʻi he kulo: pea ʻi he hoko ʻa e vapour ʻo e kulo ko e
feituʻu lelei, naʻa nau fepoupouaki mo e faʻeé ke mate ngali
tangata, ʻo pehē,
6 ʻOku ʻafio mai ʻa e ʻEiki ko e ʻOtuá kiate kitautolu, pea ko e
moʻoní ʻokú ne fakafiemālieʻi ʻa kitautolu, ʻo hangē ko
mōsese ʻi heʻene hivá, ʻa ia naʻe fakamoʻoni ki honau fofongá,
ʻo ne pehē, Pea ʻe fakafiemālieʻi ia ʻi heʻene kau tamaioʻeikí.
7 Ko ia ʻ i he hili ʻ a e mate ʻ a e ʻ uluakí hili ʻ a e fika ko ení,
naʻa nau ʻ omai ʻ a e fika uá ke ngaohi ia ko e ʻ inasi manuki:
pea ʻ i heʻenau toʻo ʻ a e kili ʻ o hono ʻ ulú ʻ aki ʻ a e louʻulú,
naʻa nau ʻ eke ange kiate ia, ʻ I he teʻeki ai ke tauteaʻi koe ʻ i
he kotoa ʻ o e mēmipa kotoa pē ʻ o ho sinó?
8 Ka naʻá ne tali mai ʻi heʻene lea ʻaʻaná ʻo pehē, ʻIkai. Ko ia
ai, naʻá ne toe maʻu ʻ a e fakamamahi hono hokó ʻ o
fakahokohoko, ʻ o hangē ko ia naʻe fai ʻ e he tokotaha ki muʻá.
9 Pea ʻi heʻene ʻi he ne fakaʻosí, naʻá ne pehē, ʻOku ʻave ʻa
kitautolu ʻe he ʻitá mei he moʻui lolotongá ni, ka ʻe fokotuʻu
hake kitautolu ʻe he Tuʻi ʻo māmaní, ʻa ia kuo pekia koeʻuhi
ko ʻene ngaahi fonó, ki he moʻui taʻengatá.
10 Hili iá naʻe ngaohi ʻe he fika tolú ha ʻinasi manuki: pea ʻi
he taimi naʻe fie maʻu ai iá, naʻá ne ʻai hono ʻeleló, pea naʻe
vave ʻene mafao atu hono ongo nimá ʻi he tangatá.
11 ʻO ne pehē loto-toʻa, Ko e ngaahi meʻa ʻeni naʻá ku maʻu
mei he langí; pea ʻoku ou fehiʻa kiate kinautolu koeʻuhi ko
ʻene ngaahi fonó; pea ʻoku ou ʻamanaki te u toe maʻu ʻa
kinautolu meiate ia.
12 Ko ia naʻe ofo ai ʻa e tuʻí, mo kinautolu naʻe ʻiate iá, ʻi he
loto-toʻa ʻa e talavoú, he naʻe ʻikai te ne lau ʻe ia ha meʻa ki
he ngaahi mamahí.
13 Ko ʻeni, ʻi he mate foki ʻa e tangatá ni, naʻa nau
fakamamahiʻi mo e ngaahi ʻangaʻanga ʻo e faá ʻi he founga
tatau pē.
14 Pea ʻi heʻene mateuteu ke maté naʻá ne pehē, ʻOku lelei, he
kuo tāmateʻi ʻe he tangatá, ke kumi ha ʻamanaki lelei mei he
ʻOtuá ke toe fokotuʻu hake ʻe ia;
15 Hili iá naʻa nau ʻomi foki mo hono nimá, ʻo nau ʻai ia ki he
ngaahi ʻangaʻanga.
16 Pea sio atu ia ki he tuʻí, ʻo ne pehē ange, ʻOku ʻi ai ho
mālohi ki he kakaí, ʻokú ke ʻauhá, ʻokú ke fai ʻa e meʻa ʻokú
ke loto ki aí; kae ʻoua naʻá ke pehē kuo liʻaki ʻe he ʻOtuá ʻa
hotau puleʻangá;
17 Ka ke kātaki ʻo kiʻi fuonounou, pea vakai ki hono fuʻu
māfimafí, ʻa e founga te ne fakamamahiʻi ai koe mo ho hakó.
18 Hili iá naʻa nau ʻomi foki ʻa e fika onó, ʻa ia kuo nau
teuteu ke maté, ʻo pehē, ʻOua naʻa kākaaʻi ʻa kimoutolu taʻe ʻi
ai ha ʻuhinga: he ʻoku tau mamahiʻaki ʻa e ngaahi meʻá ni
maʻatautolu pē, he kuo tau fai angahala ki hotau ʻOtuá: ko ia
kuo fai ai ʻa e ngaahi meʻa fakaofo kiate kitautolu.
19 Kae ʻoua naʻá ke fakakaukau, ʻa ia ʻokú ke feinga ke
fakafepaki ki he ʻOtuá, ke ke hao mei he tauteá.
20 Ka naʻe fakaofo ʻa e faʻeé ʻi he meʻa kotoa pē, pea mo
feʻunga mo e manatu fakaʻeiʻeiki: he ʻi heʻene mamata ki
hono ngaahi foha ʻe toko fitú kuo tāmateʻi ʻi he ʻaho pē ʻe
tahá, naʻá ne fakahā ia ʻi he loto-toʻa, koeʻuhi ko e ʻamanaki
lelei kuó ne maʻu ʻi he ʻEikí.
21 ʻIo, naʻá ne naʻinaʻi kiate kinautolu kotoa pē ʻi heʻene lea
ʻaʻaná, pea fonu ʻi he ngaahi laumālie loto-toʻa; pea ne ueʻi
hake ʻene ngaahi fakakaukau womanish ʻaki ʻa e kete ʻo e
tangata, naʻa ne pehe kiate kinautolu,
22 ʻOku ʻikai te u faʻa tala ʻa hoʻo haʻu ki hoku manavá: he
naʻe ʻikai te u foaki kiate koe ʻa e mānava pe ko e moʻuí, pea
naʻe ʻikai foki ko au naʻá ne fakatupu ʻa e mēmipa ʻo
kimoutolu taki taha;
23 Ka ʻoku ʻikai ha veiveiua ko e Tupuʻanga ʻo e māmaní, ʻa
ia naʻá Ne fakatupu ʻa e toʻu tangata ʻo e tangatá, mo ne ʻiloʻi
ʻa e kamataʻanga ʻo e meʻa kotoa pē, ʻe toe foaki kiate
kimoutolu foki ʻe heʻene ʻaloʻofá ʻa e mānava mo e moʻui, ʻo
hangē ko e ʻikai te mou tokanga ʻeni kiate kimoutolu koeʻuhí
ko ʻene ngaahi fonó.
24 Ko ʻeni ko ʻAniteokesi, ʻi heʻene fakakaukau naʻe
fehiʻanekinaʻi ia, pea ne mahalo ko ha lea manuki ia, ka ko e
siʻisiʻi taha naʻe kei moʻui, naʻe ʻikai ngata pe ʻi heʻene
naʻinaʻi kiate ia ʻi he lea, ka naʻa ne fakapapau foki kiate ia te
ne ngaohi ia ke hoko ko ha tangata koloaʻia mo fiefia
fakatouʻosi, ʻo kapau te ne tafoki mei he ngaahi lao ʻa ʻene
ngaahi tamai; pea te ne ʻave foki ia ki hono kaungāmeʻá, pea
falala kiate ia ʻi he ngaahi ngāué.
25 Ka ʻi he ʻikai tokanga ʻa e talavoú kiate iá, naʻe ui ʻe he
tuʻí ʻene faʻeé, ʻo ne naʻinaʻi kiate ia ke ne faleʻi ʻa e talavoú
ke fakahaofi ʻene moʻuí.
26 Pea ʻi he ʻosi ʻene naʻinaʻi kiate ia ʻaki ʻa e ngaahi lea lahi,
naʻá ne palōmesi kiate ia te ne faleʻi ʻene tamá.
27 Ka naʻá ne punou hifo kiate ia, ʻo ne kata ʻi he anga
fakamamahi ʻo e manukí, ʻo ne lea peheni ʻi heʻene lea
fakafonuá; ʻOiauē ʻe hoku foha, ke ke ʻofa kiate au ʻa ia naʻá
ne fanauʻi koe ʻi he māhina ʻe hiva ʻi hoku manavá, peá ke
foaki kiate koe ʻa e taʻu ʻe tolu ko iá, mo fafangaʻi koe, mo
ʻohake koe ʻo aʻu ki he taʻu ko ʻení, ʻo ne kātakiʻi ʻa e ngaahi
faingataʻa ʻo e akó.
28 ʻE hoku foha, ʻoku ou kole kiate koe, ke ke sio ki he langí
mo e māmaní, pea mo e meʻa kotoa pē ʻoku ʻi aí, pea
fakakaukau naʻe ngaohi ʻa kinautolu ʻe he ʻOtuá ʻaki ʻa e
ngaahi meʻa naʻe ʻikai ke ʻi aí; pea naʻe pehē foki mo e
faʻahinga ʻo e tangatá.
29 ʻOua ʻe manavahē ki he tokotaha fakamamahi ko ʻení, ka,
ʻi heʻeku taau mo ho kāingá, toʻo hoʻo maté koeʻuhí ke u toe
maʻu koe ʻi he ʻaloʻofa fakataha mo ho kāingá.
9. 30 Lolotonga ʻene kei lea ʻaki e ngaahi leá ni, naʻe pehē ange
ʻe he talavoú, Ko hai ʻoku mou tatali ki aí? ʻE ʻikai te u
talangofua ki he fekau ʻa e tuʻí: ka te u talangofua ki he fekau
ʻa e fono naʻe tuku ki heʻetau ngaahi tamaí ʻe Mōsesé.
31 Pea ko koe, ʻa ia kuo hoko ko e tupuʻanga ʻo e taukae
kotoa pē ki he kau Hepeluú, ʻoua naʻa hao mei he toʻukupu ʻo
e ʻOtuá.
32 He ʻoku tau mamahi koeʻuhi ko ʻetau ngaahi angahala.
33 Pea neongo ʻe ʻita siʻi ʻa e ʻEiki moʻuí kiate kitautolu
koeʻuhi ko hotau valokí mo e fakatonutonú, ka te ne toe taha
pē mo ʻene kau tamaioʻeikí.
34 Ka ko koe, ʻa e tangata taʻe-ʻotua, pea mo e kau fai
angahala kehe kotoa pē, ʻoua naʻá ke hiki hake taʻe ʻi ai ha
ʻuhinga, pe fakafuofuolahi ʻi he ngaahi ʻamanaki taʻepau, ʻo
hiki hake ho nimá ki he kau tamaioʻeiki ʻa e ʻOtuá:
35 He kuo teʻeki ai ke ke hao mei he fakamaau ʻa e ʻOtua
Māfimafí, ʻa ia ʻokú ne mamata ki he ngaahi meʻa kotoa pē.
36 He ko hotau kāinga, ʻa ia kuo nau kātakiʻi ʻeni ha mamahi
nounou, kuo nau mate ʻi he fuakava ʻa e ʻOtuá ki he moʻui
taʻengatá: ka ko koe, ʻi he fakamaau ʻa e ʻOtuá, te ke maʻu ʻa
e tautea totonu koeʻuhi ko hoʻo hīkisiá.
37 Ka ko au, ʻi heʻeku hoko ko hoku kāingá, ʻoku ou ʻohake
hoku sinó mo e moʻuí koeʻuhi ko e ngaahi fono ʻa ʻetau
ngaahi tamaí, ʻo kole ki he ʻOtuá ke ne ʻaloʻofa fakavavevave
ki hotau puleʻangá; pea te ke lava ʻi he ngaahi fakamamahi
mo e ngaahi mahaki fakaʻauhá ʻo fakahā, ko ia pē ʻa e ʻOtuá;
38 Pea koeʻuhí ke ngata ʻiate au mo hoku kāingá ʻa e houhau
ʻo e ʻOtua Māfimafí, ʻa ia kuo ʻomi totonu ki hotau puleʻangá.
39 ʻI he ʻita ʻa e tuʻí, naʻá ne ʻoange kiate ia ʻo kovi ange ʻi he
toengá kotoa, ʻo ne toʻo mamafa ia ʻo manukiʻi ia.
40 Ko ia naʻe mate taʻe hano mele ʻa e tangatá ni, pea falala
kakato ki he ʻEikí.
41 Fakaʻosi hili e malolo ʻa e faʻee.
42 Tuku ke feʻunga ʻeni he taimí ni ke lea ai ʻo kau ki he
ngaahi kātoanga tauhi tamapuá, pea mo e ngaahi fakamamahi
taupotu tahá.
VAHE 8
1 Pea naʻe ʻalu fakafufū ʻa Siutasi Mācabesi, mo kinautolu
naʻe ʻiate iá, ki he ngaahi koló, ʻo ui honau kāingá ke nau
fakataha, ʻo ʻave kiate kinautolu kotoa pē ʻa ia naʻe fai atu ʻi
he lotu ʻa e kau Siú, ʻo nau fakatahatahaʻi ʻa e kau tangata ʻe
toko ono afe nai.
2 Pea naʻa nau ui ki he ʻEikí, ke ne ʻafioʻi ʻa e kakai kuo
molomoloki hifo ʻe he kakai kotoa pē; pea fakaʻofaʻia foki ʻi
he temipale ʻo e kau tangata anga taʻe-fakaʻotua;
3 Pea te ne ʻofa mamahi ki he koló, ʻo fehangahangai mo e
ngaahi meʻa fakamamahi, mo mateuteu ke ngaohi ia ʻaki ʻa e
kelekelé; pea fanongo ki he taʻataʻa naʻe tangi kiate iá,
4 Pea manatuʻi ʻa hono tāmateʻi kovi ʻo e fānau valevale ʻoku
ʻikai fakatuʻutāmakí, pea mo e ngaahi lea taukae naʻe fai ki
hono huafá; pea te ne fakahā ʻa ʻene fehiʻa ki he kau fai
angahalá.
5 Ko ʻeni ʻ i he taimi naʻe feohi ai ʻ a Masepusi mo iá, naʻe ʻ
ikai lava ke taʻofi ia ʻ e he kau hītení: he naʻe liliu ʻ a e
houhau ʻ o e ʻ Eikí ki he ʻ aloʻofa.
6 Ko ia naʻá ne haʻu ai ʻi he ngaahi feituʻu naʻe ʻikai ke
fakatokangaʻi, ʻo tutu ʻa e ngaahi koló mo e ngaahi koló, pea
hū ki hono nimá ʻa e ngaahi feituʻu fakamamahi tahá, ʻo ne
ikunaʻi mo ʻai ke ʻoua naʻa tokosiʻi hono ngaahi filí.
7 Ka naʻá ne ngāue ʻaonga ʻaki ʻa e poó ʻi he ngaahi feinga
fakalūkufu pehē, ʻo tupu ai ʻa e mafola ʻa e fua ʻo ʻene
māʻoniʻoní ʻi he feituʻu kotoa pē.
8 Ko ia ʻi he mamata ʻa Filipe kuo tupu māmālie ʻa e tangatá
ni, pea naʻe fakaʻau ʻo lahi ange ʻa e ngaahi meʻa naʻe tupu
ʻiate iá, naʻá ne tohi kia Ptolemeus, ko e kōvana ʻo Salesilia
mo Phenice, ke fai ha tokoni lahi ange ki he ngaahi meʻa ʻa e
tuʻí.
9 Pea ʻi heʻene fili leva ʻa Nainoa ko e foha ʻo Patroclus, ko e
taha ʻo hono ngaahi kaumeʻa makehé, naʻá ne fekauʻi atu ia ke
ʻoua naʻa toe siʻi hifo ʻi he toko ua manó ʻa e ngaahi
puleʻanga kotoa pē naʻe ʻiate iá, ke aka mei ai ʻa e toʻu tangata
kotoa ʻo e kau Siú; pea naʻá ne kau fakataha mo ia ki Gorgias
ko ha ʻ eikivaka, ʻ a ia naʻá ne hokosia lahi ʻ i he ngaahi meʻa
fekauʻaki mo e taú.
10 Ko ia naʻe fai ʻe Ninikinoa ha paʻanga lahi pehē ki he kau
Siu naʻe pōpulá, pea naʻe totonu ke ne fakaleleiʻi ʻa e
fakalāngilangi ʻo e talēniti ʻe ua afé, ʻa ia naʻe pau ke totongi
ʻe he tuʻí ki he kau Lomá.
11 Ko ia naʻá ne fekau atu leva ki he ngaahi kolo ʻi he
matāfanga ʻo e tahí, ʻo malanga ʻaki ha fakatau ʻo e kau Siu
pōpulá, mo palōmesi ʻe ʻi ai honau sino ʻe onongofulu mā
hongofulu ki he talēniti pē ʻe taha, ʻo ʻikai ʻamanaki ʻe hoko
mai kiate ia mei he ʻOtua Māfimafí.
12 Ko ʻeni, ʻi he ʻomi ʻa e leá kia Siutasi ʻo e haʻu ʻa
Ninikoná, pea kuó ne foaki kiate kinautolu naʻe ʻiate iá kuo
ofi ʻa e kau taú,
13 Naʻe hola ʻa kinautolu naʻe manavahē, mo taʻefalala ki he
fakamaau totonu ʻa e ʻOtuá, ʻo nau mavahe mei ai.
14 Naʻe fakatau atu ʻe he niʻihi kehé ʻa e meʻa kotoa pē kuo
nau maʻú, pea nau kole ki he ʻEikí ke fakahaofi ʻa kinautolu,
ʻa ia naʻe fakatau atu ʻe he kau angahalá ki muʻa pea nau toki
fakataha maí:
15 Pea kapau naʻe ʻikai koeʻuhi ko kinautolu pē, ka koeʻuhi
ko e ngaahi fuakava kuó ne fai mo ʻenau ngaahi tamaí, pea
koeʻuhi ko hono huafa māʻoniʻoni mo nāunauʻiá, ʻa ia naʻe ui
ʻaki ʻa kinauá.
16 Ko ia naʻe ui fakataha ʻe Makapeusi ʻa ʻene kau tangatá ʻo
aʻu ki he toko ono afe, ʻo ne naʻinaʻi kiate kinautolu ke ʻoua
naʻa nau fuʻu ilifia ki he filí, pe manavahē ki he fuʻu tokolahi
ʻo e kau hītení, ʻa ia naʻe haʻu hala kiate kinautolú; ka ke tau
ngali tangata,
17 Pea ke tuku ʻi honau ʻaó ʻa e lavea naʻa nau fai taʻetotonu
ki he potu toputapú, mo e angakovi ʻo e koló, ʻa ia naʻa nau
manukiʻi ai, kae ʻumaʻā foki hono ʻave ʻo e puleʻanga ʻo
ʻenau ngaahi kuí:
18 He naʻá ne pehē, ʻoku nau falala ki heʻenau ngaahi meʻataú
mo e loto-toʻá; ka ko ʻetau falala ʻoku ʻi he Fungani Mafimafi
ʻa ia ʻoku ne lava ʻo kapusi hifo ʻa kinautolu ʻoku haʻu ke
tauʻi ʻa kitautolu, kae ʻumaʻa foki mo e mamani kotoa.
19 ʻIkai ngata aí, naʻá ne fakamatala kiate kinautolu ʻa e meʻa
naʻe tokoni ki heʻenau ngaahi kuí, mo e founga naʻe fakahaofi
ai kinautolú, ʻi he taimi naʻe mate ai ʻi he malumalu ʻo
Senakalipé ʻa e toko taha mano nima afe.
20 Pea naʻá ne fakahā kiate kinautolu ʻa e tau naʻa nau fai ʻi
Pāpilone mo e kau Kalētiá, ʻa ʻenau haʻu toko valu afé ki he
pisinisí, mo e kau Masetōnia ʻe toko fā afe, pea naʻe puputuʻu
ʻa e kau Masetōniá, pea naʻe fakaʻauha ʻe he toko valú ʻa e
toko taha mano ua afe koeʻuhi ko e tokoni naʻa nau maʻu mei
he langí, pea naʻa nau maʻu ai ha fuʻu konokona lahi.
21 Ko ia ʻi he hili ʻene ngaohi ʻa kinautolu ke nau loto-toʻa
ʻaki ʻa e ngaahi leá ni, ʻo teuteu ke mate maʻá e laó mo e
fonuá, naʻá ne vahevahe ʻene kau taú ki he vahe fā;
22 Pea kau fakataha mo ia ʻa hono kāinga ʻoʻoná, ko e kau
taki ʻo e kautaha takitaha, ke vakai kia Saimone, mo Siosefa,
mo Sionatane, ʻo foaki ki he kau tangata takitaha ʻe toko
tahangeau.
23 Naʻá ne fakanofo foki mo ʻElalisa ke ne lau ʻa e tohi
māʻoniʻoní: pea ʻi heʻene ʻoange kiate kinaua ʻa e foʻi lea ko
ʻení, Ko e tokoni ʻa e ʻOtuá; naʻa ne taki ʻa e ʻuluaki kautaha,
10. 24 Pea ʻi he tokoni ʻa e ʻOtua Māfimafí, naʻa nau tāmateʻi ai
ʻa e toko hiva afe tupu ʻo honau ngaahi filí, ʻo nau kafo mo
kafo mo kaunanga ʻi he konga lahi ʻo e kau tau ʻa Nanikonaá,
pea pehē foki ʻa ʻenau feholaki kotoa;
25 Pea toʻo ʻenau paʻanga naʻe haʻu ke fakatau ʻaki kinautolú,
ʻo nau tuli mamaʻo atu ki ai: ka naʻe ʻikai hanau taimi feʻunga
mo ʻenau foki maí:
26 He ko e ʻaho ia ki muʻa ʻi he Sāpaté, pea ko ia naʻe ʻikai te
nau toe tuli ki ai.
27 Ko ia ʻi he hili ʻenau tānaki fakataha honau mahafu taú, mo
maumauʻi honau ngaahi filí, naʻa nau nofoʻia ʻa kinautolu ʻi
he sāpaté, ʻo fai ʻa e fuʻu fakamālō lahi mo e fakafetaʻi ki he
ʻEikí, ʻa ia kuó ne maluʻi ʻa kinautolu ʻo aʻu ki he ʻaho ko iá,
ʻa ia ko e kamataʻanga ʻo e ʻaloʻofá kuo foaki kiate kinautolú.
28 Pea ʻi he hili ʻa e Sāpaté, kuo nau foaki ha konga ʻo e
ngaahi meʻa naʻa nau maʻú ki he kaunanga, pea mo e kau
uitoú, mo e kau tamai maté, pea naʻa nau vahevahe ʻa e toengá
ʻiate kinautolu mo ʻenau kau tamaioʻeikí.
29 ʻI he ʻosi ʻa e meʻá ni, pea kuo nau fai ha kole fakamātoato,
naʻa nau kole ki he ʻEiki ʻaloʻofá ke ne fakalelei mo ʻEne kau
tamaioʻeikí ʻo taʻengata.
30 ʻIkai ngata aí, ko kinautolu naʻe ʻi ai mo Tīmotesi mo
Bacchides, ʻa ia naʻa nau tauʻi ʻa kinautolú, naʻa nau tāmateʻi
ʻo māʻolunga ange ʻi he toko ua manó, pea naʻe faingofua
ʻaupito ʻenau maʻu ʻa e māʻolunga mo e mālohi, pea nau
mavahevahe ʻiate kinautolu ʻo lahi ange, ʻo nau ngaohi ʻa e
kau fefiné, mo e kau paeá, mo e kau uitoú, ʻio, pea mo e kau
toulekeleká foki, ʻo nau tuʻunga tatau mo kinautolu.
31 Pea ʻi he hili ʻenau tānaki fakataha honau mahafu taú, naʻa
nau fokotuʻutuʻu fakalelei ʻa kinautolu kotoa pē ʻi he ngaahi
feituʻu faingamālie, pea mo e toenga ʻo e ngaahi koloa naʻa
nau maʻú naʻa nau ʻomi ki Selūsalemá.
32 Naʻa nau tāmateʻi foki mo e Tūhulu, ʻa e tokotaha
angakovi ko iá, ʻa ia naʻe ʻia Tīmote, pea naʻá ne fakaʻitaʻi ʻa
e kau Siú ʻi he ngaahi founga lahi.
33 ʻIkai ko ia pē, ʻi he taimi naʻa nau tauhi ai ʻa e kātoanga ke
ikuna ʻi honau fonuá naʻa nau tutu ʻa e kau Keliseni, ʻa ia naʻa
nau tutu ʻa e ngaahi matapā toputapú, ʻa ia kuo nau hola ki ha
kiʻi fale siʻisiʻi; pea ko ia naʻá ne maʻu ai ha totongi ʻoku taau
mo ʻene fai angahalá.
34 Ko e meʻa ki he kau fefakatauʻaki taʻefakahoungaʻi lahi
taha ko iá, ʻa ia naʻa nau ʻomi ha kau fefakatauʻaki koloa ʻe
toko tahaafe ke fakatau ʻaki ʻa e kau Siú,
35 Naʻe fakafou ʻi he tokoni ʻa e ʻEikí hono ʻohifo ia ʻe
kinautolu, ʻa ia naʻá ne fai ha fakamatala siʻisiʻi taha ki ai; pea
naʻá ne kofu ʻaki hono ngaahi kofu nāunauʻiá, mo tukuange
ʻene kautahá, naʻá ne haʻu ʻo hangē ha tamaioʻeiki kumi
hūfanga ʻi he tokotaha kumi hūfanga ki ʻAniteoke ʻi heʻene
maʻu ʻa e fuʻu fakaʻapaʻapa lahi, he kuo fakaʻauha ʻa ʻene kau
taú.
36 Ko ia ai, naʻá ne fai kiate ia ke fai lelei ki he kau Lomá ʻ a
ʻ enau fakaʻapaʻapá fakafou ʻ i he kau pōpula ʻ i Selusalemá,
naʻá ne tala ki muli, naʻe ʻ i ai ʻ a e ʻ Otua ʻ o e kau Siú ke tau
maʻanautolu, pea ko ia ai naʻe ʻ ikai lava ke nau lavea, koeʻuhi
naʻa nau muimui ki he ngaahi lao naʻá ne ʻ oange kiate
kinautolú.
VAHE 9
1 ʻ I he taimi nai ko iá naʻe haʻu ai ʻ a ʻ Aniteoke mo e
taʻefakaʻapaʻapa mei he fonua ko Pēsiá
2 He naʻá ne hū ki he kolo naʻe ui ko Pesikipolisí, ʻo ne ʻalu
holo ke kaihaʻasi ʻa e temipalé, mo puke ʻa e koló; pea naʻe
lele ʻa e fuʻu kakaí ke maluʻi ʻa kinautolu ʻaki ʻenau ngaahi
mahafu taú ʻo fokotuʻu ai ʻa kinautolu ke nau hola; pea ko ia
naʻe hokoʻ o pehē, ko e meʻa ʻ i hono tuku ʻ a ʻ Aniteokesi ke
hola mei he kakai ʻ o e fonuá naʻa nau foki mai ʻ i he mā.
3 Ko ʻeni ʻi heʻene aʻu mai ki Ecbatane, naʻe ʻomi kiate ia ʻa e
ongoongo ʻo e meʻa naʻe hoko kia Nenikona mo Timoteo.
4 Pea pupula ʻi he ʻita. naʻá ne fakakaukau ke sāuni ki he kau
Siú ʻa e fakamāʻi naʻe fai kiate ia ʻe kinautolu naʻa nau ʻai ia
ke holá. Ko ia naʻá ne fekau ai ki heʻene salioté ke fakaʻuli
taʻetuku, pea ke ne mavahe mei he fonongá, ʻo muimui ʻiate ia
ʻa e fakamaau ʻa e ʻOtuá. He kuó ne laukau ʻaki ʻa e meʻá ni,
Koeʻuhí ke ne haʻu ki Selusalema ʻo ngaohi ia ko e potu tanu
angamaheni ʻo e kau Siú.
5 Ka naʻe taaʻi ia ʻe he ʻEiki Māfimafí, ko e ʻOtua ʻo Molé,
ʻaki ha mahaki fakaʻauha ʻoku ʻikai lava ke faitoʻo mo ʻikai
lava ke sio ki ai: pe ko ʻene folofola ʻaki pē ʻa e ngaahi leá ni,
naʻe tō kiate ia ʻa e mamahi ʻo e loto ʻa ia naʻe fonu ʻi he
ngaahi potu ʻi lotó;
6 Pea ko e meʻa faingofua tahá ia: he naʻá ne fakamamahiʻi ʻa
e loto ʻo e kau tangata kehé ʻaki ʻa e ngaahi mamahi lahi mo
faikehe.
7 He naʻe ʻikai pē ke ngata ʻene ʻitá mei heʻene laukangá, ka
naʻe kei fonu pē ia ʻi he loto-hīkisiá, ʻo ne mānava ʻaki ʻa e afi
ʻi heʻene ʻita ki he kau Siú, mo fekau ke fakavaveʻi ʻa e
fonongá: ka naʻe hoko ʻo pehē naʻá ne tō hifo mei heʻene
salioté, ʻo ne ʻoho fitaʻa; ko ia naʻe mamahi lahi ai ʻa e ngaahi
mēmipa kotoa ʻo hono sinó koeʻuhí ko ʻenau tō lahí.
8 Pea ko ia ia naʻá ne fakakaukau ki muʻa te ne lava ʻo fekauʻi
ʻa e ngaahi peau ʻo e tahí, (naʻe pehē ʻa ʻene pōlepole ʻo laka
hake ʻi he tuʻunga ʻo e tangatá) pea fua ʻa e ngaahi moʻunga
māʻolungá ʻi he potupotutatau, kuo lī ia ki he kelekelé, ʻo ne
ʻave ʻi he heka hoosi, ʻo ne fakahā atu ki he māfimafi kotoa pē
ʻo e ʻOtuá.
9 Ko ia naʻe tuʻu hake ʻa e fanga kiʻi ʻunufe mei he sino ʻo e
tangata angakovi ni, pea lolotonga ʻene moʻui mamahi mo
mamahi, naʻe to hono kakano, pea naʻe longoaʻa ʻa e ʻuli ʻo
hono nanamu ki heʻene kau tau kotoa.
10 Pea ko e tangata ko ia naʻá ne fakakaukau ki muʻa te ne
lava ʻo aʻu ki he ngaahi fetuʻu ʻo e langí, naʻe ʻikai ha tangata
te ne lava ʻo kātakiʻi ke fua hono namuká.
11 Ko ia, ʻi hono fakamamahiʻi iá, naʻe kamata ke ne liʻaki ʻa
ʻene fuʻu hīkisiá, ka ne ʻiloʻi ia ʻi he tautea ʻa e ʻOtuá, pea
fakautuutu ʻene mamahí ʻi he momeniti kotoa pē.
12 Pea ʻi he ʻikai te ne lava ʻo kātakiʻi hono nanamu ʻoʻoná,
naʻá ne lea ʻaki ʻa e ngaahi leá ni, ʻOku taau ke moʻulaloa ki
he ʻOtuá, pea ʻoku ʻikai totonu ke fakakaukau ʻa e tangata
fakamatelié kiate ia pē ʻo kapau ko e ʻOtuá ia.
13 Naʻe fuakava foki ʻa e tokotaha angakoví ni ki he ʻEikí, ʻa
ia ʻe ʻikai te ne toe maʻu ha ʻaloʻofa kiate ia, ʻo pehē,
14 Koeʻuhí ko e kolo māʻoniʻoní (ʻa ia naʻá ne ʻalu
fakavavevave ki ai ke fakatokoto ia ʻaki ʻa e kelekelé, pea ke
ngaohi ia ko ha feituʻu tanu angamaheni,) te ne tuku ʻa e
tauʻatāiná:
15 Pea ko e meʻa ki he kau Siú, ʻa ia naʻá ne fakamāuʻi ʻoku
ʻikai taau ke tanu iá, ka ke kapusi ki tuʻa mo ʻenau fānaú ke
keina ʻe he fanga manupuná mo e fanga manu fekaí, te ne
ngaohi ʻa kinautolu kotoa pē ke nau tatau mo e kakai ʻo
ʻAtenisí:
16 Pea ko e temipale māʻoniʻoni, ʻa ia naʻe teʻeki ai ke ne
maʻú, te ne ngaohi ke fakaʻofoʻofa ʻaki ʻa e ngaahi meʻafoaki
leleí, pea fakafoki ʻa e ngaahi ipu māʻoniʻoní kotoa ʻaki ha
ngaahi meʻa lahi ange, pea mei heʻene paʻanga hū maí ʻa e
ngaahi tukuakiʻi ʻoku kau ki he ngaahi feilaulaú:
17 ʻIo, pea te ne hoko foki ko ha Siu, ʻo ne fou atu ʻi he
māmani kotoa pē naʻe nofoʻí, ʻo fakahā ʻa e māfimafi ʻo e
ʻOtuá.
18 Ka ko e meʻa ʻeni kotoa pē naʻe ʻikai ke ngata ai ʻa ʻene
ngaahi mamahí: he naʻe hoko kiate ia ʻa e fakamaau totonu ʻa
11. e ʻOtuá: ko ia naʻá ne tohi ai ki he kau Siú ʻo tohi ki he kakai
Siú ʻa e tohí, ʻa ia naʻe ʻi ai ʻa e founga ʻo e tautapa, ʻi he
founga ko ʻení:
19 ʻOku fakaʻamu ʻa ʻAniteokesi, ko e tuʻi mo e kōvana, ki he
kau Siu lelei ko hono kakaí ki he fiefia lahi, mo e moʻui lelei,
mo e tuʻumālie:
20 Kapau te mou lelei mo hoʻomou fānaú, pea fai hoʻomou
ngaahi ngāué ki hoʻomou fiemālié, ʻoku ou ʻoatu ʻa e
fakafetaʻi lahi ki he ʻOtuá, ʻo maʻu ʻeku ʻamanaki lelei ʻi he
langí.
21 Ka kiate au, naʻá ku vaivai, pe naʻá ku mei manatuʻi lelei
ho ngeia mo e lelei ʻe foki mai mei Peasiá, pea ʻi hono puke
au ʻi ha mahaki fakamamahi, naʻá ku pehē naʻe fie maʻu ke u
tokangaʻi ʻa e malu tatau ʻa e kakai kotoa pē:
22 ʻOku ʻikai ke u taʻefalala ki heʻeku moʻui leleí, ka ʻokú ne
maʻu ha ʻamanaki lelei lahi ke hao mei he mahaki ko ʻení.
23 Ka ʻi heʻene fakakaukau atu naʻa mo ʻeku tamaí, naʻá ne
taki ha kau tau ki he ngaahi fonua māʻolungá. fokotuʻu ha
fetongi,
24 ʻO aʻu ki he ngataʻangá, kapau naʻe ʻi ai ha meʻa naʻe
fehangahangai mo e ʻamanakí, pe kapau naʻe ʻomi ha
ongoongo naʻe fakamamahi, ʻe ʻikai faingataʻaʻia ʻa kinautolu
ʻo e fonuá, ʻi heʻenau ʻiloʻi pe ko hai naʻe tuku ki ai ʻa e siteití:
25 ʻI heʻeku toe fakakaukau ki he founga ʻoku tatali ai ʻa e
kau pilinisi ʻoku nau ʻi hoku puleʻanga ki hoku puleʻanga ki
ha ngaahi faingamalie, pea nau ʻamanaki atu ki he meʻa ʻe
hoko. Kuó u fili hoku foha ko ʻAniteoke ko e tuʻí, ʻa ia naʻá
ku faʻa fakatukupaaʻi mo fakamālō ki ha tokolahi ʻo
kimoutolu, ʻi heʻeku ʻalu hake ki he ngaahi vahefonua
māʻolungá; ʻa ia kuó u tohi ki ai ʻo hangē ko ʻení:
26 Ko ia ʻoku ou lotua mo kole atu ai ke mou manatuʻi ʻa e
ngaahi lelei kuó u fai kiate kimoutolú fakalūkufua, pea ʻi he
makehe, pea ʻe kei faivelenga pē ʻa e tangata kotoa pē kiate au
mo hoku fohá.
27 He ʻoku ou ʻilo pau ʻe mahino kiate ia ʻa ʻeku fakakaukau
pea ne fakavaivai ki hoʻo ngaahi holi.
28 Ko ia naʻe faingataʻaʻia lahi taha ai ʻa e tokotaha fakapoó
mo e tokotaha fie-ʻOtuá, ʻo hangē ko ʻene kōlenga ki he kau
tangata kehé, pea pehē ʻene mate ko ha mate fakamamahi ʻi ha
fonua ngali kehe ʻi he ngaahi moʻungá.
29 Pea naʻe ʻave ʻe Filipe, ʻa ia naʻe ʻohake fakataha mo ia, ʻa
hono sino, ʻa ia naʻa ne manavahe foki ki he foha ʻo
ʻAniteokesi ki ʻIsipite ki Ptolemeus Philometor.
VAHE 10
1 Ko ʻeni naʻe toe maʻu ʻa e temipalé mo e koló ʻe Maccabeus
mo ʻene kautahá, ʻa ia naʻe tataki kinautolu ʻe he ʻEikí:
2 Ka ko e ngaahi ʻōlita naʻe langa ʻe he kau hītení ʻi he hala
ʻataʻataá, kae ʻumaʻā foki mo e ngaahi falelotú, naʻa nau
holoki ki lalo.
3 Pea ʻi heʻenau fakamaʻa ʻa e temipalé naʻa nau ngaohi ha
ʻesi-feilaulau ʻe taha, mo ha ngaahi maka vela naʻa nau toʻo
mei ai ʻa e afi, ʻo nau fai ha feilaulau hili ʻa e taʻu ʻe ua, pea
nau ʻomi ʻa e ʻinisēnisi, mo e ngaahi maama, mo e mā.
4 ʻI heʻene ʻosi iá, naʻa nau fakatōmapeʻe hifo ki lalo, ʻo kole
ki he ʻEikí ke ʻoua naʻa nau toe ō mai ki ha ngaahi faingataʻa
pehē; ka ʻo kapau te nau toe fai angahala kiate ia, te ne
tauteaʻi ʻa kinautolu ʻaki ʻa e ʻaloʻofa, pea ke ʻoua naʻa
tukuange ʻa kinautolu ki he ngaahi puleʻanga fie-ʻOtua mo
fakalielia.
5 Ko ʻeni ʻi he ʻaho tatau pē naʻe lea kovi ai ʻa e kau mulí ki
he temipalé, ʻi he ʻaho pē ko iá naʻe toe fakamaʻa ia, ʻio, ʻi he
ʻaho hono uofulu mā nima ʻo e māhina pē ko iá, ʻa ia ko
Casleu.
6 Pea naʻa nau tauhi ʻa e ʻaho ʻe valú ʻi he fiefia, ʻo hangē ko
ia ʻi he kātoanga ʻo e ngaahi fale fehikitakí, ʻo manatuʻi naʻe
ʻikai fuoloa kuo nau fai ʻa e kātoanga ʻo e ngaahi fale
fehikitakí, ʻi he taimi naʻa nau hē ai ʻi he ngaahi moʻungá mo
e ngaahi ʻana ʻo hangē ha fanga manú.
7 Ko ia naʻa nau fāʻeleʻi ʻa e ngaahi vaʻa, mo e ngaahi vaʻa
fakaʻofoʻofa, mo e ongo ʻaofinima foki, ʻo nau hiva ʻaki ʻa e
ngaahi saame kiate ia kuó ne foaki kiate ia ʻa e ola lelei ʻi
hono fakamaʻa hono tuʻungá.
8 Naʻa nau fakanofo foki ʻi he lao mo e tuʻutuʻuni
angamaheni, Koeʻuhí ke tauhi ʻa e ngaahi ʻaho ko iá ʻi he taʻu
kotoa pē ʻe he puleʻanga kotoa ʻo e kau Siú.
9 Pea ko e ngataʻanga ʻeni ʻo ʻAniteokesí, naʻe ui ko
Epiphanes.
10 Te tau fakahā he taimí ni ʻa e ngaahi ngāue ʻa ʻAniteoke
ʻEupatoré, ʻa ia ko e foha ʻo e tangata angakovi ko ʻení, ʻo ne
tānaki nounou mai ʻa e ngaahi fakatamaki ʻo e taú.
11 Ko iaʻ i heʻene aʻu mai ki he kalauní, naʻá ne fokotuʻu ha
taha ko Lasiasi ki he ngaahi meʻa ʻo hono nofoʻangá, ʻo
fakanofo ia ko hono kōvana lahi ʻo Saletasilia mo Phenice.
12 Kia Ptolemeus, ʻa ia naʻe ui ko Macron, ʻo fili ke fai ʻa e
fakamaau totonu ki he kau Siu koeʻuhi ko e hala kuo fai kiate
kinautolu, naʻa nau feinga ke hokohoko atu ʻa e melino mo
kinautolu.
13 ʻI hono tukuakiʻi ia ki he ngaahi kaungāmeʻa ʻo e tuʻí ʻi he
ʻao ʻo ʻEupatorí, pea ui ia ko e lavaki ʻi he foʻi lea kotoa pē
koeʻuhí he naʻá ne mavahe mei Saipalesi, pea naʻe tukupā ʻa
Filimōtoa kiate ia, ʻo ne ʻalu ki ʻAniteoke ʻi Epiphanes, pea ʻi
heʻene vakai ʻoku ʻikai ke ne ʻi ha feituʻu fakaʻeiʻeikí, naʻá ne
fuʻu loto-foʻi, ʻo ne fakakonahi ia pea mate.
14 Ka ʻi he hoko ʻa Gorgias ko e kōvana ʻo e koloá, naʻá ne
fakangāueʻi ʻa e kau sōtiá, ʻo ne tauhi ʻa e tau maʻu ai pē mo e
kau Siú:
15 Pea ʻi he meʻa kotoa pē naʻe maʻu ai ʻe he kau ʻIumumé, ʻa
e ngaahi mālohi kovi tahá, naʻa nau taʻofi ai ʻa e kau Siú, pea
ʻi heʻenau maʻu ʻa kinautolu naʻe kapusi mei Selusalemá, naʻa
nau ʻalu atu ke tauhi ʻa e taú.
16 Pea ko kinautolu naʻe ʻi Malakasí naʻa nau kole ki he
ʻOtuá ke ne hoko ko honau tokoni; pea ko ia naʻa nau lele ʻi
he fetaʻaki ʻi he ngaahi maʻu malohi ʻa e kau ʻIumeans,
17 Pea ʻi heʻenau ʻohofi mālohi kinautolú, naʻa nau ikuna ʻa e
ngaahi koloá, ʻo taʻofi ʻa kinautolu kotoa pē naʻe tau ʻi he
funga ʻaá, ʻo tāmateʻi ʻa kinautolu kotoa pē naʻe tō ki honau
nimá, ʻo ʻikai siʻi hifo ʻi he toko ua afé naʻa nau tāmateʻí.
18 Pea ko e meʻa ʻi he pau, ʻa ia naʻe ʻikai siʻi hifo ʻi he toko
hivá, naʻa nau hola fakataha ki ha ʻā palasi e mālohi ʻe ua, ʻo
nau maʻu ʻa e ngaahi faʻahinga meʻa kehekehe kotoa pē ʻoku
faingamālie ke poupouʻi hono ʻākoloʻí,
19 Naʻe tuku ʻe Makapōsi ʻa Saimone mo Siosefa, mo Sākesi
foki, pea mo kinautolu naʻe ʻiate iá, ʻa ia naʻe feʻunga ke
hahaʻi ʻa kinautolú, ʻo nau ʻalu atu ki he ngaahi potu ko ia
naʻe fie maʻu lahi ange ai ʻene tokoní.
20 Ko ʻeni ko kinautolu naʻe ʻi ai mo Saimoné, naʻe taki ʻa
kinautolu ʻi he mānumanú, naʻe fakalotoʻi ʻa kinautolu ke nau
maʻu ha paʻanga ʻi ha niʻihi ʻo kinautolu naʻe ʻi he kāsoló, ʻo
nau puke ʻa e kau toketā ʻe toko fitungofulu afe, pea tuku ke
hola hanau niʻihi.
21 Ka ʻi he taimi naʻe fakaha ai kia Maccabeus ʻa e meʻa naʻe
fai, naʻa ne ui fakataha ʻa e kau kovana ʻo e kakai, ʻo tukuakiʻi
ʻa e kau tangata ko ia, kuo nau fakatau atu honau kainga ke
maʻu ha paʻanga, pea fakatauʻatainaʻi honau ngaahi fili ke
tauʻi kinautolu.
22 Ko ia naʻá ne tāmateʻi ʻa kinautolu naʻe maʻu ʻa e kau
lavaki, peá ne ʻave leva ʻa e ongo ʻā palasí.
12. 23 Pea ʻi heʻene lavameʻa lelei mo ʻene ngaahi mahafu taú ʻi
he meʻa kotoa pē naʻá ne toʻó, naʻá ne tāmateʻi ʻa e toko uá ʻo
laka hake ʻi he toko ua afé.
24 Ko ʻeni ko Tīmotesi, ʻa ia naʻe ikunaʻi ʻe he kau Siú ki
muʻá, ʻi he taimi naʻá ne tānaki ai ha fuʻu kau tau muli
tokolahi, mo e fanga hoosi mei ʻĒsiá naʻe ʻikai ke tokosiʻi,
naʻa nau haʻu ʻo hangē te ne puke ʻa e kau Siú ʻi he ngaahi
mahafu taú.
25 Ka ʻi heʻene ofi atú, naʻa nau tafoki ʻa kinautolu naʻe ʻi
Malakasí ke lotu ki he ʻOtuá, pea afuhi ʻa e kelekelé ki honau
ʻulú, ʻo nonoʻo honau kongalotó ʻaki ʻa e tupenu tangai,
26 Pea fakatōmapeʻe hifo ʻi he veʻe vaʻe ʻo e ʻesi-feilaulaú, ʻo
kole kiate ia ke ne ʻaloʻofa kiate kinautolu, pea ke ne hoko ko
ha fili ki honau ngaahi filí, pea ko ha fili ki honau ngaahi filí,
ʻo hangē ko e fakahā ʻe he laó.
27 Pea hili ʻa e lotú naʻa nau toʻo ʻenau ngaahi meʻataú, ʻo
hoko atu mei he koló: pea ʻi heʻenau ofi ki honau ngaahi filí,
naʻa nau tauhi ʻiate kinautolu pē.
28 Ko ʻeni kuo toe tuʻu foʻou ʻa e laʻaá, naʻá na kau fakataha;
ko e konga ʻe taha ʻoku nau maʻu fakataha mo ʻenau
angamaʻá ʻa honau hūfangaʻangá ki he ʻEikí foki ke fai ha
fakapapau ki heʻenau ikuná mo e ikuná: ko e tafaʻaki ʻe tahá
ʻokú ne ʻai honau taki ʻitá ki heʻenau taú
29 Ka ʻi he fakaʻau ʻo mālohi ʻa e taú, naʻe hā mai ki he
ngaahi filí mei he langí ha kau tangata ʻe toko nima naʻe haʻu
ʻi he fanga hoosi, mo e ngaahi piti koula, pea taki ʻe honau
toko ua ʻa e kau Siú,
30 Pea naʻá ne toʻo ʻa Maccabeus betwixt kinautolu, ʻo
ʻufiʻufi ia ʻi he ngaahi meʻatau kotoa pē, ʻo maluʻi ia, ka naʻá
ne fanaʻi ʻa e ngaahi ngahau mo e ʻuhila ki he ngaahi filí:
koeʻuhi ke veuveuki ʻa kinautolu ʻaki ʻa e kuí, pea fonu ʻi he
faingataʻá, naʻe tāmateʻi ʻa kinautolu.
31 Pea naʻe tāmateʻi ʻa e kau tangata fute ʻe uofulu afe
nimangeau, mo e kau tangata heka hoosi ʻe toko onongeau.
32 Ko e meʻa kia Timoteo, naʻa ne hola ki ha tuʻunga malohi
ʻaupito, ʻa ia naʻe ui ko Gawra, ʻa ia naʻe kovana ai ʻa Chereas.
33 Ka ko kinautolu naʻe ʻi Maccabeus naʻa nau ʻakoloʻi ʻa e
kolotau ʻi ha ʻaho ʻe fa.
34 Pea ko kinautolu naʻe ʻi lotó, naʻa nau falala ki he mālohi
ʻo e feituʻú, ʻo nau lea kovi ʻaupito, mo lea ʻaki ʻa e ngaahi lea
kovi.
35 Ka neongo ia, ʻi hono nima ʻo e ʻaho hono nimá, naʻe ake
ʻi he ʻita ʻa e kau talavou ʻe toko uofulu ʻo e kautaha ʻa
Makapeusí, koeʻuhi ko e ngaahi lea fie-ʻOtuá, ʻo nau ʻohofi ʻa
e holisí, pea naʻe hanga ʻe he loto-toʻa kakaha ʻo tāmateʻi ʻa e
meʻa kotoa pē naʻa nau fetaulaki mo iá.
36 ʻOku ʻi ai mo ha niʻihi kehe naʻa nau muimui ʻiate
kinautolu, lolotonga ʻenau femoʻuekina ʻiate kinautolu naʻe ʻi
loto, tutu ʻa e ngaahi taua, mo tutu ʻa e afi ʻo tutu ʻa e kau lea
taukae; pea fakaava ʻe ha niʻihi ʻa e ngaahi matapā ʻo e ʻaá,
pea ʻi heʻenau maʻu ʻa e toenga ʻo e kau taú, naʻa nau ʻave ʻa
e koló,
37 Pea tamateʻi ʻa Timote, ʻa ia naʻe toitoi ʻi ha luo ʻe taha,
pea mo Chereas hono tokoua, mo Apollophanes.
38 ʻI he ʻosi ʻa e meʻá ni, naʻa nau fakahīkihikiʻi ʻa e ʻEikí
ʻaki ʻa e ngaahi saame mo e fakafetaʻi, ʻa ia naʻá ne fai ʻa e
ngaahi meʻa maʻongoʻonga pehē maʻa ʻIsileli, mo ʻoange
kiate kinautolu ʻa e ikuná.
VAHE 11
1 Naʻe ʻikai fuoloa mei ai, kuo ʻita lahi ʻaupito ʻa Līsiasa ki he
ngaahi meʻa naʻe faí, ʻa ia naʻá ne tokoua ʻaki mo ia, ʻa ia naʻá
ne tokangaʻi ʻa e ngaahi meʻa naʻe faí.
2 Pea ʻi heʻene tānaki fakataha ʻa e toko onoafe nai mo e kau
tangata heka hōsí kotoa, naʻá ne haʻu ke tauʻi ʻa e kau Siú, he
naʻá ne fakakaukau ke ʻai ʻa e koló ko e nofoʻanga ʻo e kau
Senitailé,
3 Pea ke maʻu ha totongi ʻo e temipalé, ʻo hangē ko e ngaahi
falelotu kehe ʻo e kau hītení, pea ke fokotuʻu ʻa e lakanga
fakataulaʻeiki māʻolungá ke fakatau atu ʻi he taʻu kotoa pē:
4 ʻO ʻikai ʻaupito te nau fakakaukau ki he māfimafi ʻo e ʻOtuá
ka naʻa nau fakafuofuolahi ʻaki hono kau tangata vaʻe ʻe toko
taha mano, mo ʻene kau tangata heka hoosi ʻe toko tahaafé,
mo ʻene fanga ʻelefānite ʻe onofulú.
5 Ko ia naʻá ne haʻu ki Siutea, ʻ o ʻ unuʻunu ofi ki Pēteliula, ʻ
a ia ko ha kolo mālohi, ka naʻe mamaʻo mei Selusalema ʻ i he
ngaahi feituʻu nai ʻ e nima, pea naʻá ne ʻ ākoloʻi lahi ia.
6 Ko ʻeni, ʻi he fanongo ʻa kinautolu naʻe ʻi Malakasí naʻá ne
haha ʻa e koloá, naʻa nau kole ki he ʻEikí mo e kakai kotoa pē
ʻi he tangilāulau mo e loʻimata ke ne fekau mai ha ʻāngelo
lelei ke fakahaofi ʻa ʻIsileli.
7 Pea naʻe ʻuluaki toʻo ʻe Makapeusi ʻa e ngaahi meʻataú, ʻo
naʻinaʻi ki he tokotaha ko eé ke nau tuʻu fakatuʻutāmaki
fakataha mo ia ke tokoni ki honau kāingá: ko ia naʻa nau ʻalu
fakataha atu mo e loto fie ngāue.
8 Pea ʻi heʻenau ʻi Selusalemá, naʻe hā mai ʻi honau ʻaó ha
hoosi ʻe taha ʻi he kofu hinehina, ʻo lulululuʻi hono mahafu
koulá.
9 Pea nau toki fakafetaʻi fakataha kotoa ki he ʻOtua ʻaloʻofá,
ʻo nau loto-toʻa, ʻo ʻikai ngata pē ʻi heʻenau mateuteu ke tau
mo e tangatá, ka ʻi he fanga manu fakamamahi tahá, pea ke
hokaʻi ʻi he ngaahi ʻā ukameá.
10 Ko ia naʻa nau laka atu ki muʻa ʻi honau mahafu taú, ʻo
maʻu ʻa e tokoni mei he langí: he naʻe ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí kiate
kinautolu
11 Pea ʻi heʻenau tukuakiʻi honau ngaahi filí ʻo hangē ko e
fanga laioné, naʻa nau tāmateʻi ʻa e kau tangata fute ʻe taha
mano taha mano ma taha afe, mo e kau tangata heka hoosi ʻe
toko taha mano onongeau, ʻo nau feholaki kotoa ki ai.
12 Ko e tokolahi foki ʻo kinautolu naʻe kafo kuo hao telefua;
pea naʻe hola fakamā ʻa Lasiasi, pea pehē ʻene haó.
13 ʻA ia, ʻi heʻene hoko ko ha tangata loto-mahino, ʻo ne
liʻaki ʻiate ia ʻa e mole naʻa ne maʻu, mo fakakaukau he ʻikai
lava ke ikunaʻi ʻa e kau Hepeluu, koeʻuhi he naʻe tokoniʻi
kinautolu ʻe he ʻOtua Mafimafi, naʻa ne fekau atu kiate
kinautolu,
14 Pea fakalotoʻi kinautolu ke nau loto fiemālie ki he ngaahi
tuʻunga lelei kotoa pē, mo palōmesi ange te ne fakalotoʻi ʻa e
tuʻí kuo pau ke ne hoko ko hano kaumeʻa kiate kinautolu.
15 Pea naʻe loto leva ʻa Makapeusi ki he meʻa kotoa pē naʻe
fie maʻu ʻe Laisiá, ʻo tokanga ki he lelei fakalūkufuá; pea
ʻilonga ha meʻa naʻe tohi ʻe Makapeusi kia Laisesiā ʻo kau ki
he kau Siú, naʻe foaki ia ʻe he tuʻí.
16 He naʻe fai ʻa e ngaahi tohi ki he kau Siú mei Lasiasi ʻo aʻu
mai ki he meʻá ni: Ko e pōpoaki ʻofa ʻa Lalisia ki he kakai ʻo
e kakai Siú:
17 Naʻe fai mai ʻe Sione mo ʻApisolomi, ʻa ia naʻe fekauʻi
mai meiate kimoua, ʻa e kole, pea naʻa na kole ke fakahoko ʻa
e ngaahi meʻa naʻe ʻi ai.
18 Ko ia ko e hā ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē naʻe fie maʻu ke
fakahā ki he tuʻí, kuó u fakahā ia, pea kuó ne foaki ʻa e meʻa
kotoa pē ʻe lavá.
19 Pea kapau te mou tauhi ʻa kimoutolu ke mou mateakiʻi ʻa e
siteití, te u feinga foki ʻamui ke hoko ko ha meʻa ke mou lelei
ai.
20 Ka ko e ngaahi meʻa pau kuó u fokotuʻutuʻú ki he ngaahi
meʻá ni pea mo e meʻa ʻe taha naʻe haʻu meiate aú, ke u
fetuʻutaki mo kimoutolu.
21 ʻOku mou sai. Ko hono teau valu mā valu ʻo e taʻú, ko e
ʻaho hono uofulu mā fā ʻo e māhina ko Dioscorinthius.
13. 22 Ko ʻeni naʻe ʻi he tohi ʻa e tuʻí ʻa e ngaahi leá ni: Ko e lea
ʻeni ʻa e Tuʻi ko ʻAniteokō ki hono tokoua ko Laisiá:
23 Koeʻuhí kuo liliu ʻetau tamaí ki he ngaahi ʻotuá, ko hotau
lotó, ke moʻui fakalongolongo pē ʻa kinautolu ʻoku ʻi hotau
nofoʻangá, koeʻuhí ke tokanga ʻa e tokotaha kotoa pē ki
heʻene ngaahi meʻa ʻaʻaná.
24 ʻOku mahino foki kiate kitautolu naʻe ʻikai loto ʻa e kau
Siú ki heʻetau tamaí, koeʻuhí ke ʻomi ʻa kinautolu ki he
ʻulungāanga fakafonua ʻo e kau Senitailé, ka kuo nau tauhi pē
ʻenau founga moʻuí: he ko e meʻa ʻoku nau fie maʻu meiate
kitautolú, ke tau tuku ke nau moʻui ʻo fakatatau ki heʻenau
ngaahi fono ʻanautolú.
25 Ko ia ʻoku tau fakakaukau ai, ʻe mālōlō ʻa e puleʻangá ni,
pea kuo mau fakapapau ke toe fakafoki mai ʻa honau temipalé,
koeʻuhí ke nau moʻui ʻo fakatatau ki he anga fakafonua ʻa
ʻenau ngaahi kuí.
26 Ko ia ke ke fai lelei ke ʻoatu kiate kinautolu, pea foaki
kiate kinautolu ʻa e melinó, koeʻuhí ka fakamoʻoniʻi ʻa ʻenau
fakakaukaú, te nau lava ʻo fiemālie, pea ʻalu fiefia maʻu ai pē
ki heʻenau ngaahi ngāue ʻanautolú.
27 Pea ko e founga ʻeni ʻo e tohi ʻa e tuʻí ki he puleʻanga ʻo e
kau Siú: ʻOku ʻoatu ʻe he Tuʻi ko ʻAniteokō ʻa e pōpoaki ʻofa
ki he fakataha alēleá, pea mo e toenga ʻo e kau Siú:
28 Kapau te mou totongi lelei, ʻoku mau maʻu ʻemau holí;
ʻoku tau moʻui lelei foki.
29 Naʻe fakahā mai ʻe Menelasi kiate kimautolu, ko hoʻomou
holí ke foki ki ʻapi, pea muimui ʻi hoʻomou ngāue pē ʻaʻaú:
30 Ko ia ai ko kinautolu ʻe mavahé te nau maʻu ʻa e
ʻulungāanga malu kae ʻoua ke aʻu ki he ʻaho hono tolungofulu
ʻo e nofo maluʻí.
31 Pea ʻe ngāue ʻaki ʻe he kau Siú ʻa ʻenau faʻahinga kakanoʻi
manu mo e ngaahi lao pē ʻanautolú, ʻo hangē ko ia ʻi muʻá;
pea ʻe ʻikai ha faʻahinga founga ʻe ʻikai fai ai ha faʻahinga
founga ʻe taha koeʻuhi ko e ngaahi meʻa ʻoku fai taʻeʻilo.
32 Kuó u fekau atu foki mo Menelasi, koeʻuhí ke ne
fakafiemālieʻi ʻa kimoutolu.
33 Totongi lelei kimoutolu. ʻI hono teau fāngofulu mā valu ʻo
e taʻú, pea mo e ʻaho hono hongofulu mā nima ʻo e māhiná
Xanthicus.
34 Naʻe ʻave foki ʻe he kau Lomá kiate kinautolu ha tohi ʻoku
ʻi ai e ngaahi lea ko ʻení: Quintus Memmius mo Taitusi
Manliusí, ko e ongo fakafofonga ʻo e kau Lomá, pea ʻave ʻa e
pōpoaki ʻofa ki he kakai ʻo e kau Siú.
35 Ko e meʻa kotoa pē ʻoku foaki ʻe Laisesiā ko e tokoua ʻo e
tuʻí, ʻoku tau fiefia foki ai.
36 Ka ko e meʻa ki he ngaahi meʻa ʻo hangē ko ʻene
fakamāuʻi ʻoku lau ia ki he tuʻí, ʻo ka hili hoʻomou faleʻi iá,
fekau atu ha meʻa ʻe taha ke ʻoatu ʻi he meʻa kotoa pē, koeʻuhí
ke mau fakahā ʻo hangē ko ia ʻoku faingamālie kiate
kimoutolú: he te mau ʻalu ʻeni ki ʻAniteoke.
37 Ko ia ke ʻoatu vave ha niʻihi, koeʻuhí ke mau ʻilo ʻa e meʻa
ʻoku ʻi ho ʻatamaí.
38 Fakamavae. ʻI he taʻu ko ʻeni ʻe teau valu mo e fangofulu,
ko e ʻaho hono hongofulu ma nima ʻo e mahina Xanthicus.
VAHE 12
1 ʻI he taimi naʻe fai ai ʻa e ngaahi fuakava ko ʻení, naʻe ʻalu
ʻa Līsia ki he tuʻí, pea naʻe fekauʻaki ʻa e kau Siú mo honau
husepānití.
2 Ka ʻi he puleʻi ʻo e ngaahi feituʻu kehekehe, ko Timoteo, mo
ʻApolosi ko e foha ʻo Genneus, mo Hieronymus foki, mo
Demophon, pea ʻi honau tafaʻaki Nicanor ko e kovana ʻo
Saipalesi, naʻe ʻikai ke nau tuku ke nau fakalongolongo mo
nofo melino.
3 Naʻe fai foki ʻe he kau tangata ʻo Sopá ʻa e ngāue taʻe-
māʻoniʻoni pehē: naʻa nau lotu ki he kau Siu naʻe nofo ʻiate
kinautolú, ke nau ō mo honau ngaahi uaifí mo e fānaú ki he
ngaahi vaka kuo nau teuteú, ʻo hangē naʻe ʻikai te nau lavea aí.
4 ʻA ia naʻa nau tali ia ʻo fakatatau mo e tuʻutuʻuni
angamaheni ʻa e koló, ʻi heʻenau holi ke nofo melino, pea
ʻikai mahaloʻi ha meʻa: ka ʻi heʻenau ʻalu atu ki he lolotó,
naʻe ʻikai te nau melemo ʻi he toko uangeau ʻo kinautolu.
5 ʻI he fanongo ʻa Siutasi ki he angakovi ko ʻeni naʻe fai ki
hono kakai, naʻa ne fekau kiate kinautolu naʻe ʻiate ia ke
teuteuʻi kinautolu.
6 Pea ʻi heʻene ui ki he ʻOtua ko e Fakamaau māʻoniʻoní, naʻá
ne haʻu ke tauʻi ʻa e kau fakapō ko ia ʻo hono kāingá, ʻo tutu
ʻa e hūfangaʻangá ʻi he poʻulí, pea tutu ʻa e ngaahi vaká ke
tutu, pea mo kinautolu naʻe hola ki aí naʻá ne tāmateʻi.
7 Pea ʻi he tāpuni ʻa e koló, naʻá ne ʻalu ki mui, ʻo hangē ʻokú
ne foki ke aka kotoa ʻa kinautolu ʻo e kolo ko Sopá.
8 Ka ʻi heʻene fanongo ʻoku loto ʻa e kau Seimi ke fai pehe ki
he kau Siu naʻe nofo ʻiate kinautolu,
9 Naʻá ne haʻu foki ki he kau Seimi ʻi he poʻulí, ʻo tutu ʻa e
hūfangaʻangá mo e tautahí, koeʻuhí ke ʻasi ʻa e maama ʻo e afí
ʻi Selusalema ʻo taʻu uangeau fāngofulu.
10 Ko ʻeni ʻi heʻenau mavahe mei ai ʻi he furlongs ʻe hiva ʻi
heʻenau fononga ki Timote, naʻe ʻikai siʻi hifo ʻi he toko nima
afe ʻa e kau tangata ʻi he vaʻe mo e kau tangata heka hoosi ʻe
toko nimangeau ʻo e kau ʻAlepea naʻe tuku kiate ia.
11 ʻA ia naʻe hoko ai ha tau fakamamahi ʻaupito; ka naʻe
ikuna ʻa Siutasi ʻi he tokoni ʻa e ʻOtuá; koeʻuhi ke ikunaʻi ʻa e
Nomades ʻo ʻAlepea, naʻa ne kole kia Siutasi ke maʻu ha
melino, ʻo palomesi ke ʻoange kiate ia ha fanga pulu, pea ke
fiefia ʻiate ia.
12 Pea ʻi he fakakaukau ʻa Siutasi ko e moʻoni ʻe ʻaonga kiate
kinautolu ʻa e ngaahi meʻa lahi, ʻo foaki kiate kinautolu ʻa e
fiemālie: pea nau lulululu ai, pea nau ʻalu leva ki honau
ngaahi fale fehikitakí.
13 Naʻá ne ʻalu foki ke ngaohi ha halafakakavakava ki ha kolo
mālohi, ʻa ia naʻe ʻaaʻi holo ʻaki ʻa e ngaahi ʻā, pea nofoʻi ʻe
he kakai ʻo e ngaahi fonua kehekehe; pea ko hono hingoa ko
Caspis.
14 Ka ko kinautolu naʻe ʻi loto aí naʻa nau falala pehē ki he
mālohi ʻo e ngaahi holisí mo e ngaahi meʻakai ʻo e ʻakaú, ʻo
nau anga taʻefakaʻapaʻapa ai kiate kinautolu naʻe ʻi ai ʻa
Siutasi, ʻo lauʻikoviʻi mo takuanoa, mo lea ʻaki ʻa e ngaahi lea
naʻe ʻikai totonu ke lea ʻakí.
15 Ko ia ai, naʻe hanga ʻe Siutasi mo ʻene kaungā-ngāué, ʻo ui
ki he ʻEiki lahi ʻo e māmaní, ʻa ia naʻe ʻikai ha fanga sipi
tangata pe ha mīsini ʻo e taú naʻa nau holoki hifo ʻa Selikoo ʻi
he taimi ʻo Sōsiuá, ʻo ne ʻohofi ʻa e ngaahi ʻaá,
16 Pea naʻá ne ʻave ʻa e koló ʻi he finangalo ʻo e ʻOtuá, ʻo fai
ha ngaahi fakaʻauha taʻe-mafakamatalaʻi, ʻo aʻu ki he ʻasi mai
ʻa e ano vai ʻe ua ʻa ia naʻe ofi mai pē ki ai, kuo fonu ʻa hono
fonuá, ʻi he toto.
17 Pea naʻa nau ʻalu mei ai ʻo aʻu ki he toko fitungeau
nimangofulu, pea nau haʻu ki Kelisika ki he kau Siu ʻa ia ʻoku
ui ko Tubieni.
18 Ka ko e meʻa kia Tīmotesé, naʻe ʻikai te nau ʻilo ia ʻi he
ngaahi feituʻú: he ka ʻi he teʻeki ai ke ne fai ha meʻá, naʻá ne
ʻalu mei ai, he naʻá ne liʻaki ha kolotau maheni mālohi ʻi ha
faʻahinga meʻa pau.
19 Naʻe ʻalu atu ʻa Tositheus mo Sosipater, ʻa ia naʻe ʻo e kau
ʻeikitau ʻo Makapeusi, ʻo tamateʻi ʻa kinautolu naʻe tuku ʻe
Timote ʻi he kolotau, ʻo laka hake ʻi he kau tangata ʻe toko
taha mano.
20 Pea naʻe fakaholoholo ʻe Makapeusi ʻa ʻene kau taú ʻaki ʻa
e ngaahi haʻi, ʻo fokotuʻu kinautolu ki he ngaahi haʻí, ʻo nau
ʻalu atu ke tauʻi ʻa Tīmotesi, ʻa ia naʻe ʻiate ia ʻa e kau tangata
14. fute ʻe teau uofulu afe, mo e kau tangata heka hoosi ʻe toko ua
afe nimangeau.
21 Pea ʻi he maʻu ʻe Tīmotesi ʻa e ʻilo ki he haʻu ʻa Siutasi,
naʻá ne fekau atu ʻa e kakai fefiné mo e fānaú pea mo e uta ʻe
tahá ki ha kolotau naʻe ui ko Kānioni: he naʻe faingataʻa ke
hahaʻu ʻa e koló, pea hohaʻa ke haʻu ki ai, koeʻuhi ko e lausiʻi
ʻo e ngaahi potu kotoa pē.
22 Ka ʻi he mamata mai ʻa Siutasi ko ʻene fuofua kautahá,
naʻe taaʻi ʻa e ngaahi filí ʻaki ʻa e manavahē mo e manavahē ʻi
he hā mai ʻaʻana ʻa ia naʻe mamata ki he ngaahi meʻa kotoa pē,
naʻá ne hola mei he hala ko ʻení, ko e taha ʻi he founga ko iá,
koeʻuhi ke faʻa fakamamahiʻi ʻa kinautolu ʻe heʻenau kau
tangatá, pea kafo ʻi he ngaahi poini ʻo ʻenau ngaahi heletā
ʻanautolú.
23 Naʻe mātuʻaki fakamātoato foki ʻa Siutasi ʻi heʻene tuli
kinautolú, ʻo tāmateʻi ai ʻa e ngaahi lea kovi ko iá, ʻa ia naʻá
ne tāmateʻi ai ʻa e kau tangata ʻe toko tolu mano nai.
24 ʻIkai ngata ai, naʻe to ʻa Timote ki he nima ʻo Tositheus
mo Sosipater, ʻa ia naʻa ne feinga lahi ke tukuange ia ke ne
ʻalu mo ʻene moʻui, koeʻuhi he naʻe tokolahi ʻa e ngaahi
matuʻa ʻa e kau Siu, pea mo e kainga ʻo e niʻihi ʻo kinautolu,
ʻa ia, kapau te nau tamateʻi ia, ʻoku ʻikai totonu ke lau ia.
25 Ko ia ʻi he taimi naʻá ne fakapapauʻi ange ai kiate
kinautolu ʻaki ʻa e ngaahi lea lahi te ne fakafoki mai kinautolu
taʻe ʻi ai ha lavea, ʻo fakatatau ki he aleapaú, naʻa nau
tukuange ia ke fakahaofi honau kāingá.
26 Pea laka atu leva ʻa Makapeusi ki Kānioni, pea ki he
temipale ʻo ʻAtargatisí, pea naʻá ne tāmateʻi ai ʻa e toko nima
mano ua afe.
27 Pea hili ʻene hola ʻo fakaʻauha kinautolú, naʻe ʻave ʻe
Siutasi ʻa e kau taú ki ʻEfeloni, ko ha kolo mālohi, ʻa ia naʻe
nofo ai ʻa Laisiā, mo ha ngaahi puleʻanga lahi ʻaupito, pea
naʻe tauhi ʻe he kau talavou mālohí ʻa e ngaahi ʻaá, ʻo maluʻi
lahi ia: pea naʻe ʻi ai foki mo e ngaahi mīsini mo e ngahau lahi.
28 Ka ʻi he taimi naʻe ui ai ʻa Siutasi mo hono kaungā-ngāué
ki he ʻOtua Māfimafí, ʻa ia ʻokú ne maumauʻi ʻa e mālohi ʻo
hono ngaahi filí ʻaki hono mālohí, naʻa nau ikuna ʻa e koló, ʻo
tāmateʻi ʻa e toko uofulu mā nima afe ʻo kinautolu naʻe ʻi lotó,
29 Naʻa nau ʻalu atu mei ai ki Sitiōpolisi, ʻa ia ʻoku toko
onongeau furlongs mei Selusalema,
30 Ka ʻi he taimi naʻe fakamoʻoniʻi ai ʻe he kau Siu naʻe nofo
aí naʻe fai ʻi he ʻofa ʻa e kau Sitiá kiate kinautolu, mo kōlenga
kiate kinautolu ʻi he angaʻofa ʻi he taimi ʻo ʻenau faingataʻaʻiá;
31 Naʻa nau fakafetaʻi kiate kinautolu, ʻo kole ke nau anga
fakakaumeʻa maʻu ai pē kiate kinautolu: pea ko ia naʻa nau
omi ki Selusalema, kuo ofi mai ʻa e kātoanga ʻo e ngaahi uiké.
32 Pea hili ʻa e kātoangá, ʻa ia naʻe ui ko e Penitekosí, naʻa
nau ʻalu atu ke tauʻi ʻa Gorgias ko e kōvana ʻo ʻIumea,
33 ʻA ia naʻe haʻu mo e kau tangata fute ʻe toko tolu afe mo e
kau tangata heka hoosi ʻe toko fāngeau.
34 Pea naʻe hoko ʻi heʻenau tau fakataha ha niʻihi tokosiʻi ʻo e
kau Siú naʻe tāmateʻi.
35 ʻI he taimi ko iá naʻe kei ʻi Gorgias pē ʻa Tositheus, ko e
taha ʻo e kau fononga ʻa Bacenor, ʻa ia naʻe heka hōsí, pea ko
ha tangata mālohi, naʻe kei ʻi Gorgias, ʻo ne puke hono koté
naʻá ne tohoakiʻi fakamālohiʻi ia; pea ʻi heʻene ʻave ʻa e
tangata malaʻia ko iá naʻe moʻui, naʻe tuʻusi ia ʻe ha tangata
heka hoosi ʻo Taialisi mei hono umá, ko ia naʻe hola ʻa
Gorgias kia Malisa.
36 Ko ʻeni ʻ i he taimi naʻa nau tau fuoloa ai ʻ a e faʻahinga
naʻe ʻ i Gorgias, pea naʻa nau helaʻiá, naʻe ui ʻ a Siutasi ki he ʻ
Eikí, ke ne fakahā ia ko honau tokoni mo e taki ʻ o e taú.
37 Pea ʻi heʻene kamata ʻi heʻene lea pē ʻaʻaná, ʻo ne hiva ʻaki
ʻa e ngaahi sāmé ʻaki ʻa e leʻo-lahi, pea naʻá ne ʻai ke nau hola.
38 Naʻe tānaki fakataha ʻe Siutasi ʻene kau taú, pea nau hū ki
he kolo ko ʻOollamí, Pea ʻi he hokosia ʻa e ʻaho hono fitú,
naʻa nau fakamaʻa ʻa kinautolu, ʻo hangē ko e anga fakafonuá,
ʻo nau tauhi ʻa e Sāpaté ʻi he potu tatau pē.
39 Pea ʻi he ʻaho hono hokó, ʻo hangē ko hono fakaʻaongaʻí,
naʻe haʻu ʻa Siutasi mo hono kaungā-ngāué ke toʻo hake ʻa e
ngaahi sino ʻo kinautolu naʻe maté, pea tanu ia mo honau
kāingá ʻi he ngaahi faʻitoka ʻo ʻenau ngaahi tamaí.
40 Ko ʻeni ʻi he lalo kofu ʻo e tokotaha kotoa pē naʻe tāmateʻí
naʻa nau ʻilo ʻa e ngaahi meʻa kuo fakatapui ki he ngaahi
tamapua ʻa e kau Seimi, ʻa ia kuo tapui ki he kau Siú ʻi he
fonó. Pea naʻe mamata ʻa e tangata kotoa pē ko e ʻuhinga ʻeni
naʻe tāmateʻi ai ʻa kinauá.
41 Ko ia ai, ʻoku fakafetaʻi ʻa e kakai kotoa pē ki he ʻEikí, ko
e Fakamaau māʻoniʻoní, ʻa ia kuó ne fakaava ʻa e ngaahi meʻa
naʻe fufuú,
42 Naʻa nau lotu, ʻo kole kiate ia ke lava ʻo toʻo kakato ʻa e
angahala naʻe faí mei he manatú. ʻIkai ngata aí, naʻe naʻinaʻi
ʻa Siutasi fakaʻeiʻeiki ko iá ki he kakaí ke maluʻi ʻa kinautolu
mei he angahalá, ʻo aʻu ki heʻenau mamata ʻi honau ʻaó ki he
ngaahi meʻa naʻe hoko koeʻuhi ko e ngaahi angahala
ʻanautolu naʻe tāmateʻí.
43 Pea ʻi he hili ʻene tānaki fakataha ʻa e kautahá ki he
paʻanga siliva ʻe ua afe, naʻá ne ʻave ia ki Selusalema ke fai
ha feilaulau ʻo e angahalá, ʻo fai lelei mo moʻoni ai, he naʻá
ne manatuʻi ai ʻa e toetuʻú:
44 He kapau naʻe ʻikai te ne ʻamanaki ʻe toe tuʻu hake ʻa
kinautolu kuo tāmateʻí, ko e meʻa taʻeʻaonga mo taʻeʻaonga
ke lotua ʻa e kau pekiá.
45 Pea ʻi heʻene ʻiloʻi foki naʻe ʻi ai ʻa e fuʻu ʻofeina lahi kuo
tokonaki maʻanautolu naʻe mate faka-ʻOtuá, ko ha fakakaukau
māʻoniʻoni mo lelei ia. ʻA ia naʻá ne fai ai ha fakalelei maʻá e
pekiá, koeʻuhí ke fakahaofi ʻa kinautolu mei he angahalá.
VAHE 13
1 Naʻe fakahā kia Siutasi ʻi hono teau fāngofulu mā hiva ʻo e
taʻú, ʻe haʻu ʻa ʻAniteoke ʻEupatoru mo e fuʻu mālohi lahi ki
Siutea,
2 Pea ʻiate ia Lysias hono maluʻi, mo e pule ʻo ʻene ngaahi
ngaue, ʻo ne maʻu ha malohi Grecian ʻo e footmen, ʻo toko
teau taha mano, mo horsemen nima afe tolungeau, mo e fanga
ʻelifanite ua uofulu ma ua, mo e ngaahi saliote ʻe tolungeau
kuo fakamahafu ʻaki ʻa e ngaahi hele.
3 Naʻe kau fakataha foki ʻ a Menelaus mo kinautolu, pea ʻ i he
fuʻu faʻifaʻitaki lahi naʻá ne fakalototoʻaʻi ʻ a ʻ Aniteokesi, ʻ o
ʻ ikai ki hono maluʻi ʻ o e fonuá, ka koeʻuhi naʻá ne
fakakaukau naʻe ngaohi ia ko e kōvana.
4 Ka naʻe ueʻi ʻe he Tuʻi ʻo e ngaahi tuʻí ʻa e fakakaukau ʻa
ʻAniteokō ke fakafepakiʻi ʻa e angahala ko ʻení, pea fakahā ʻe
Līsia ki he tuʻí ko e tangatá ni ko e tupuʻanga ia ʻo e meʻa
pauʻu kotoa pē, ko ia naʻe fekau ai ʻe he tuʻí ke ʻomi ia ki
Peila, pea ke tāmateʻi ia, ʻo hangē ko e anga ʻoku ʻi he feituʻu
ko iá.
5 Ko ʻeni naʻe ʻi he potu ko iá ha taua ʻoku kiupiti ʻe
nimangofulu hono māʻolungá, naʻe fonu ʻi he efuefu, pea naʻe
ʻi ai ha meʻangāue fuopotopoto ʻa ia naʻe tautau ʻi he tafaʻaki
kotoa pē ʻo e efuefú.
6 Pea ʻilonga ia naʻe fakahalaiaʻi ʻi he sacrilege, pe kuó ne fai
ha hia fakamamahi kehe, naʻe ʻi ai ʻa e kakai kotoa pē naʻa
nau kapusi ia ke mate.
7 Ko ha mate pehē naʻe hoko ai ʻa e mate ʻa e tangata
angakoví, ʻo ʻikai ke tanu ʻi he māmaní; pea ko e meʻa totonu
taha ia:
8 He ko e meʻa ʻi heʻene fai ʻa e ngaahi angahala lahi ʻo kau
ki he ʻōlitá, ʻa ia naʻe māʻoniʻoni ʻene afí mo e efué, naʻá ne
mate ʻi he efuefu.