SlideShare a Scribd company logo
DIŠNI SUSTAV
ANTONIO KOBAŠ, DR.MED.
PR E UZE TI N A : W W W.S LIDES H A RE.NET/KOBA S
Ustrojstvo dišnog sustava
•dišni sustav (apparatus respiratorius) tvore dišni putevi, koji dovode
atmosferski zrak u pluda gdje se zbiva izmjena plinova
•dišni putovi počinju:
nosnom šupljinom
↓ždrijelo
↓grkljan
↓dušnik
↓dušnice

pluda
Nosna šupljina (cavitas nasi)
•prostor podijeljen nosnom pregradom
(septum nasi) na dva dijela
•nosnice (nares) dio nosa kojim se nosna
šupljina otvara prema van

•na lateralnim stijenkama nosne šupljine
ispupčuju se tri nosne školjke (conchae
nasales), koje omeđuju gornji, srednji i
donji nosni hodnik (meatus superior,
medius et inferior)
•stjenke nosne šupljine obložene su sluznicom s trepetljikavim
epitelom, koja izlučuje sluz, a ispod koje se nalazi gusti splet krvnih žila
•sluznica sadrži i osjetne živčane završetke, za osjet njuha
•straga se nosna šupljina otvara nosnim lijevcima (choanae) u ždrijelo
•uloga nosa (nosne sluznice):
a) vlaži i grije zrak pri disanju
b) trepetljike zadržavaju čestice prašine i nečistode

• udahnuti zrak stvara vrtloge u nosnoj šupljini, pa se nečistode i čestice prašine lijepe na sluz koju izlučuju žlijezde u sluznici
Nosni (paranazalni) sinusi
•

parne, zrakom ispunjene šupljine u:
•

gornjoj čeljusti – sinus maxillares

•

čeonoj kosti – sinus frontales

•

klinastoj kosti – sinus sphenoidales

•

labirinti rešetnice – sinus ethmoidales

•
•
•

uloga sinusa nije sasvim jasna – pneumatizacija lubanjskih kostiju da
budu lakše
svi se sinusi otvaraju (dreniraju) u nosnu šupljinu, u području nosnih
hodnika
sluznica sinusa je također obložena trepetljikavim (dišnim) epitelom
Grkljan (larynx)
•smješten između ždrijela i dušnika
•oblikuje ga pet hrskavica, međusobno spojenih
ligamentima:
◦
◦
◦
◦

štitasta hrskavica (cartilago thyroidea) – najveda, na
prednjoj strani vrata u sredini, ispupčuje se u adamovu
jabučicu (izraženija u muškaraca)
prstenasta hrskavica (cartilago cricoidea) –ispod štitaste
2 vrčolike hrskavice (cartilagines arytenoideae) – na
stražnjem dijelu prstenaste hrskavice, na njih se vežu
glasničke sveze
grkljanski poklopac (epiglottis) – zasebna hrskavica iznad
grkljana
• grkljan iznutra oblaže sluznica, koja oblikuje 2 nabora - glasnice (plicae vocales)
• osnovu glasnica čine glasničke sveze (ligamenta vocalia), koje polaze straga s
aritenoidnih hrskavica
• između dviju glasničkih nabora nalazi se glasnička pukotina (rima glottidis)
• glasnični mišidi (mm. vocalia) aktivno napinju glasnice pa nastaju vibracije
• glasnice su tijekom disanja razmaknute (olakšan prolaz zraka), a pri govoru i pjevanju
su priljubljene, te prolaskom zraka vibriraju i stvaraju glasove
• glasovi se stvaraju:
• fonacijom – glasnice koje titraju, promjenama napetosti i oblika stvaraju zvukove
različite visine
• artikulacijom – sudjeluju usne, obrazi, jezik i nepce, te se oblikuju glasovi
određene kvalitete
• rezonancijom – u ustina, nosu ždrijelu, toraksu
Dušnik i dušnice
DUŠNIK (trachea)

• cijev koja se nastavlja na grkljan i prednjom
stranom vrata spušta u prsnu šupljinu, gdje je
smještena ispred jednjaka
• oblikuje ga 16 - 20 potkovastih
hrskavica, iznutra obloženih trepetljikavim
(dišnim) epitelom
• hrskavice su međusobno povezane elastičnim
vezivom
• u razini Th4 dušnik se rašlja na 2 dušnice
(bifurcatio tracheae)
 DUŠNICE (bronchi)
• u razini Th12 dušnik se račva na 2 dušnice – lijevi i desni
glavni bronh (bronchus dexter et sinister), koji potom ulaze
u istostrano pludno krilo
• lijeva dušnica se podijeli na 2 režanjske (lobarne)
dušnice
• desna dušnica se podjeli na 3 režanjske (lobarne)
dušnice

• lobarne (primarne) dušnice se dijele na sve manje (sekundarne  tercijarne) i tako
nastaje bronhalno stablo
• velike dušnice također izgrađuju hrskavični prsteni, dok manje dušnice (bronchioli)
umjesto hrskavice izgrađuje elastično vezivo i glatko mišičje
• u pludnom tkivu dišni putovi završavaju malim vodovima – ductuli alveolares, u
koje se otvaraju pludni mjehuridi – alveole
Pluća (pulmones)
• lijevo (pulmo sinister) i desno (pulmo
dexter) pludno krilo

• ispunjavaju vedi dio prsišta (thoraxa)
• pluda sadrže:
• vrh (apex pulmonis)
• osnovicu (basis pulmonis), koja je uleknuta
• pludnu stapku (hilum pulmonis), kroz koju
prolaze krvne i limfne žile, živci, dušnice, te se
tu nalaze skupine limfnih čvorova
• pluda su dubokim urezima podijeljena na režnjeve (lobi pulmones)
• desno pludno krilo podijeljeno je na tri režnja – gornji, srednji i donji
(lobus superior, medius, et inferior)
• lijevo pludno krilo podijeljeno je na dva režnja – gornji i donji (lobus
superior et inferior)
• pludni mjehuridi (alveoli pulmonis)
• prostori (mjehuridi) s tankim stijenkama obloženima jednoslojnim pločastim
epitelom, koji se međusobno dotiču
• u stijenke alveola uložena je mreža kapilara – izmjena plinova između zraka u
alveolama i kapilarne krvi
• stanice u stijenci alveola izlučuju surfaktant – tvar koja sprječava sljepljivanje
(kolabiranje) alveola
Porebrica (pleura)
•tanka, vlažna i glatka serozna opna koja izvana oblaže
pluda – kao zatvorena vreda
•ima 2 lista:
• unutarnji – pleura visceralis  priljubljena uz pluda
• vanjski – pleura parietalis  oblaže rebra i gornju površinu
ošita
• između listova nalazi se pleuralna šupljina (cavitas
pleuralis), ispunjena tankim slojem tekudine – smanjuje
trenje pri disanju; U pleuralnoj šupljini je negativni pleuralni
tlak

•oštedenjem pleure (traumatskim ili spontanim)
nastaje po život ugrožavajude stanje - pneumotoraks
Disanje (respiratio)
•ritmično prozračivanje pluda uz izmjenu
plinova

•centar za disanje (u produženoj moždini)
ne djeluje izravno na pluda ved na dišnu
muskulaturu – ošit, međurebrene i trbušne
mišide – podražuje ih i dovodi do njihove
kontrakcije i relaksacije
•VENTILACIJA – izmjena zraka između okoline i pluća
a) Udisaj (inspirium) – aktivni dio ventilacije u kojemu zrak ulazi u pluda zbog
smanjenja tlaka
•tlak zraka u pludima se smanjuje zbog povedanja njihovog volumena, koje nastaje
širenjem prsnog koša
•kontrakcija međurebrenih mišida dovodi do odizanja rebara i sternuma, te poprečnog
širenja prsne šupljine
•kontrakcija ošita dovodi do spuštanja ošita prema dolje i okomitog širenja prsne šupljine
•pleura slijedi pokret stijenke prsne šupljine jer se na nju naslanja i djelomično povlači
pluda uz koja je priljubljena

b) Izdisaj (expirium) – pasivni dio ventilacije
• ošit se opušta i opet poprima kupolasti oblik
• opuštanje međurebrenih mišida vrada rebra u prijašnji položaj
• pluda se smanjuju  u njima raste tlak zraka koji počinje izlaziti van
• u forsiranom izdisaju uključuju se unutarnji međurebreni mišidi
Udisaj

Izdisaj
• PLUĆNI VOLUMENI I KAPACITETI
• Ukupni pludni kapacitet – količina zraka koja može stati u pluda, a zbroj je svih dolje navedenih
volumena
a) dišni (respiracijski) volumen - količina zraka koja se udahne jednim udisajem, oko 500 mL
b) rezervni inspiracijski volumen – količina zraka koja se maksimalno još može udahnuti nakon
normalnog udisaja, oko 3000 mL
c) rezervni ekspiracijski volumen – volumen koji se još može izdahnuti nakon normalnog
izdisaja, oko 1100 mL
d) ostatni (rezidualni) volumen – zrak koji ostaje u pludima nakon maksimalnog izdisaja i koji se
ne može izdahnuti, oko 1200 mL
• Vitalni kapacitet – najveda količina izdahnutog zraka nakon maksimalnog udisaja, oko 5800 mL
• forsirani vitalni kapacitet – izvodi se najvedom brzinom i snagom
• sekundarni kapacitet (FEV1) – količina zraka koja se pri forsiranome izdisaju izdahne u prvoj
sekundi; trebao bi biti >80% fors. vit. kapaciteta  dijagnoza ASTMe i KOPBa
• svi navedeni respiracijski volumeni mjere se postupkom zvanim spirometrija, a govore nam o
pludnoj funkciji
Regulacija (usklađivanje) disanja
•disanje se u različitim uvjetima mora prilagoditi tjelesnim potrebama, npr. povedana
fizička aktivnost, govorenje, kihanje, stres…
•usklađivanje obavlja živčani sustav, putem dišnih središta smještenih u produženoj
moždini i ponsu
•osnovna frekvencija disanja je od 12 – 17 puta u minuti
•disanje se u centrima prilagođava ovisno o razini CO2, O2, H+ u krvi, koju bilježe
kemoreceptori na periferiji
•svako povedanje ugljikova dioksida u krvi izravno potiče aktivaciju dišnih središta, te
disanje postaje produbljeno i ubrzano

More Related Content

What's hot (20)

Sistem organa za varenje
Sistem organa za varenjeSistem organa za varenje
Sistem organa za varenje
 
Srce i krvne žile - repetitorij
Srce i krvne žile - repetitorijSrce i krvne žile - repetitorij
Srce i krvne žile - repetitorij
 
Aorta I deo
Aorta I deoAorta I deo
Aorta I deo
 
Limfni sustav
Limfni sustavLimfni sustav
Limfni sustav
 
Arterije
ArterijeArterije
Arterije
 
Živčani sustav
Živčani sustavŽivčani sustav
Živčani sustav
 
Srce, krvni i limfni sudovi
Srce, krvni i limfni sudoviSrce, krvni i limfni sudovi
Srce, krvni i limfni sudovi
 
Koštani sistem
Koštani sistemKoštani sistem
Koštani sistem
 
GRADJA SRCA
GRADJA SRCAGRADJA SRCA
GRADJA SRCA
 
Histologija respiratorni sistem
Histologija respiratorni sistemHistologija respiratorni sistem
Histologija respiratorni sistem
 
Uloga bubrega
Uloga bubregaUloga bubrega
Uloga bubrega
 
Osjetila čovjeka
Osjetila čovjekaOsjetila čovjeka
Osjetila čovjeka
 
Sastav krvi
Sastav krviSastav krvi
Sastav krvi
 
ANATOMIJA URINARNI SISTEM
 ANATOMIJA URINARNI SISTEM ANATOMIJA URINARNI SISTEM
ANATOMIJA URINARNI SISTEM
 
KOSTI RUKE
KOSTI RUKEKOSTI RUKE
KOSTI RUKE
 
Sistem organa za varenje
Sistem organa za varenjeSistem organa za varenje
Sistem organa za varenje
 
Mišićni sistem
Mišićni sistemMišićni sistem
Mišićni sistem
 
Zglobovi
Zglobovi Zglobovi
Zglobovi
 
Sistem organa za izlučivanje
Sistem organa za izlučivanjeSistem organa za izlučivanje
Sistem organa za izlučivanje
 
Anatomija nervnog sistema
Anatomija  nervnog sistemaAnatomija  nervnog sistema
Anatomija nervnog sistema
 

Similar to Dišni sustav

Nosna duplja, larynx, glandula thyroidea prezentacija
Nosna duplja, larynx, glandula thyroidea prezentacijaNosna duplja, larynx, glandula thyroidea prezentacija
Nosna duplja, larynx, glandula thyroidea prezentacijaAu Medu
 
anatomija.docx Anatomija kostiju i mišića
anatomija.docx Anatomija kostiju i mišićaanatomija.docx Anatomija kostiju i mišića
anatomija.docx Anatomija kostiju i mišićaaleksandraorendi
 
Misici glave, vrata i trupa
Misici glave, vrata i trupaMisici glave, vrata i trupa
Misici glave, vrata i trupadr Šarac
 
Plućna ventilacija
Plućna ventilacijaPlućna ventilacija
Plućna ventilacijaMilan Taradi
 
Anatomija segmenti tela
Anatomija segmenti tela Anatomija segmenti tela
Anatomija segmenti tela Au Medu
 
Svi misici
Svi misici Svi misici
Svi misici Au Medu
 
Zenska karlica predavanje
Zenska karlica predavanjeZenska karlica predavanje
Zenska karlica predavanjedr Šarac
 
Anatomija pokreta pojedinih segmenata tela
Anatomija pokreta pojedinih segmenata telaAnatomija pokreta pojedinih segmenata tela
Anatomija pokreta pojedinih segmenata telaAnatomija dr Šarac
 
Kako napraviti model pluća
Kako napraviti model plućaKako napraviti model pluća
Kako napraviti model plućaMasterr4
 
Arterije ruka
Arterije rukaArterije ruka
Arterije rukaAu Medu
 

Similar to Dišni sustav (16)

Nosna duplja, larynx, glandula thyroidea prezentacija
Nosna duplja, larynx, glandula thyroidea prezentacijaNosna duplja, larynx, glandula thyroidea prezentacija
Nosna duplja, larynx, glandula thyroidea prezentacija
 
anatomija.docx Anatomija kostiju i mišića
anatomija.docx Anatomija kostiju i mišićaanatomija.docx Anatomija kostiju i mišića
anatomija.docx Anatomija kostiju i mišića
 
Predavanje pharynx
Predavanje pharynxPredavanje pharynx
Predavanje pharynx
 
Misici glave, vrata i trupa
Misici glave, vrata i trupaMisici glave, vrata i trupa
Misici glave, vrata i trupa
 
Plućna ventilacija
Plućna ventilacijaPlućna ventilacija
Plućna ventilacija
 
Vene
VeneVene
Vene
 
Anatomija segmenti tela
Anatomija segmenti tela Anatomija segmenti tela
Anatomija segmenti tela
 
Hirurška anatomija maksile
Hirurška anatomija maksileHirurška anatomija maksile
Hirurška anatomija maksile
 
Vene
VeneVene
Vene
 
diving with breath
diving with breath diving with breath
diving with breath
 
Svi misici
Svi misiciSvi misici
Svi misici
 
Svi misici
Svi misici Svi misici
Svi misici
 
Zenska karlica predavanje
Zenska karlica predavanjeZenska karlica predavanje
Zenska karlica predavanje
 
Anatomija pokreta pojedinih segmenata tela
Anatomija pokreta pojedinih segmenata telaAnatomija pokreta pojedinih segmenata tela
Anatomija pokreta pojedinih segmenata tela
 
Kako napraviti model pluća
Kako napraviti model plućaKako napraviti model pluća
Kako napraviti model pluća
 
Arterije ruka
Arterije rukaArterije ruka
Arterije ruka
 

More from Antonio Kobaš

Medicinska parazitologija
Medicinska parazitologijaMedicinska parazitologija
Medicinska parazitologijaAntonio Kobaš
 
Medicinska bakterilogija
Medicinska bakterilogijaMedicinska bakterilogija
Medicinska bakterilogijaAntonio Kobaš
 
Povijesni razvoj mikrobiologije
Povijesni razvoj mikrobiologijePovijesni razvoj mikrobiologije
Povijesni razvoj mikrobiologijeAntonio Kobaš
 
Uvod u patologiju i patofiziologiju
Uvod u patologiju i patofiziologijuUvod u patologiju i patofiziologiju
Uvod u patologiju i patofiziologijuAntonio Kobaš
 
Poremećaji krvnog optoka
Poremećaji krvnog optokaPoremećaji krvnog optoka
Poremećaji krvnog optokaAntonio Kobaš
 
Lijekovi s djelovanjem na sžs (cns)
Lijekovi s djelovanjem na sžs (cns)Lijekovi s djelovanjem na sžs (cns)
Lijekovi s djelovanjem na sžs (cns)Antonio Kobaš
 
Purgativi i antidiaroici
Purgativi i antidiaroiciPurgativi i antidiaroici
Purgativi i antidiaroiciAntonio Kobaš
 
Liječenje infekcije helicobacter pylori i mukoprotektivi
Liječenje infekcije helicobacter pylori i mukoprotektiviLiječenje infekcije helicobacter pylori i mukoprotektivi
Liječenje infekcije helicobacter pylori i mukoprotektiviAntonio Kobaš
 
Antacidi i antisekretorni lijekovi
Antacidi i antisekretorni lijekoviAntacidi i antisekretorni lijekovi
Antacidi i antisekretorni lijekoviAntonio Kobaš
 
Lokalno liječenje dermatoza
Lokalno liječenje dermatozaLokalno liječenje dermatoza
Lokalno liječenje dermatozaAntonio Kobaš
 
Antitusici i ekspektoransi
Antitusici i ekspektoransiAntitusici i ekspektoransi
Antitusici i ekspektoransiAntonio Kobaš
 

More from Antonio Kobaš (20)

Medicinska parazitologija
Medicinska parazitologijaMedicinska parazitologija
Medicinska parazitologija
 
Medicinska virologija
Medicinska virologijaMedicinska virologija
Medicinska virologija
 
Medicinska mikologija
Medicinska mikologijaMedicinska mikologija
Medicinska mikologija
 
Medicinska bakterilogija
Medicinska bakterilogijaMedicinska bakterilogija
Medicinska bakterilogija
 
Povijesni razvoj mikrobiologije
Povijesni razvoj mikrobiologijePovijesni razvoj mikrobiologije
Povijesni razvoj mikrobiologije
 
Smrt
SmrtSmrt
Smrt
 
Prilagodbe
PrilagodbePrilagodbe
Prilagodbe
 
Oštećenje stanice
Oštećenje staniceOštećenje stanice
Oštećenje stanice
 
Zdravlje i bolest
Zdravlje i bolestZdravlje i bolest
Zdravlje i bolest
 
Uvod u patologiju i patofiziologiju
Uvod u patologiju i patofiziologijuUvod u patologiju i patofiziologiju
Uvod u patologiju i patofiziologiju
 
Poremećaji krvnog optoka
Poremećaji krvnog optokaPoremećaji krvnog optoka
Poremećaji krvnog optoka
 
Lijekovi s djelovanjem na sžs (cns)
Lijekovi s djelovanjem na sžs (cns)Lijekovi s djelovanjem na sžs (cns)
Lijekovi s djelovanjem na sžs (cns)
 
Purgativi i antidiaroici
Purgativi i antidiaroiciPurgativi i antidiaroici
Purgativi i antidiaroici
 
Liječenje infekcije helicobacter pylori i mukoprotektivi
Liječenje infekcije helicobacter pylori i mukoprotektiviLiječenje infekcije helicobacter pylori i mukoprotektivi
Liječenje infekcije helicobacter pylori i mukoprotektivi
 
Antacidi i antisekretorni lijekovi
Antacidi i antisekretorni lijekoviAntacidi i antisekretorni lijekovi
Antacidi i antisekretorni lijekovi
 
Emetici i antiemetici
Emetici i antiemeticiEmetici i antiemetici
Emetici i antiemetici
 
Lokalno liječenje dermatoza
Lokalno liječenje dermatozaLokalno liječenje dermatoza
Lokalno liječenje dermatoza
 
Hormonska terapija
Hormonska terapijaHormonska terapija
Hormonska terapija
 
Hipolipemici
HipolipemiciHipolipemici
Hipolipemici
 
Antitusici i ekspektoransi
Antitusici i ekspektoransiAntitusici i ekspektoransi
Antitusici i ekspektoransi
 

Dišni sustav

  • 1. DIŠNI SUSTAV ANTONIO KOBAŠ, DR.MED. PR E UZE TI N A : W W W.S LIDES H A RE.NET/KOBA S
  • 2. Ustrojstvo dišnog sustava •dišni sustav (apparatus respiratorius) tvore dišni putevi, koji dovode atmosferski zrak u pluda gdje se zbiva izmjena plinova •dišni putovi počinju: nosnom šupljinom ↓ždrijelo ↓grkljan ↓dušnik ↓dušnice pluda
  • 3. Nosna šupljina (cavitas nasi) •prostor podijeljen nosnom pregradom (septum nasi) na dva dijela •nosnice (nares) dio nosa kojim se nosna šupljina otvara prema van •na lateralnim stijenkama nosne šupljine ispupčuju se tri nosne školjke (conchae nasales), koje omeđuju gornji, srednji i donji nosni hodnik (meatus superior, medius et inferior)
  • 4.
  • 5. •stjenke nosne šupljine obložene su sluznicom s trepetljikavim epitelom, koja izlučuje sluz, a ispod koje se nalazi gusti splet krvnih žila •sluznica sadrži i osjetne živčane završetke, za osjet njuha •straga se nosna šupljina otvara nosnim lijevcima (choanae) u ždrijelo •uloga nosa (nosne sluznice): a) vlaži i grije zrak pri disanju b) trepetljike zadržavaju čestice prašine i nečistode • udahnuti zrak stvara vrtloge u nosnoj šupljini, pa se nečistode i čestice prašine lijepe na sluz koju izlučuju žlijezde u sluznici
  • 6. Nosni (paranazalni) sinusi • parne, zrakom ispunjene šupljine u: • gornjoj čeljusti – sinus maxillares • čeonoj kosti – sinus frontales • klinastoj kosti – sinus sphenoidales • labirinti rešetnice – sinus ethmoidales • • • uloga sinusa nije sasvim jasna – pneumatizacija lubanjskih kostiju da budu lakše svi se sinusi otvaraju (dreniraju) u nosnu šupljinu, u području nosnih hodnika sluznica sinusa je također obložena trepetljikavim (dišnim) epitelom
  • 7.
  • 8. Grkljan (larynx) •smješten između ždrijela i dušnika •oblikuje ga pet hrskavica, međusobno spojenih ligamentima: ◦ ◦ ◦ ◦ štitasta hrskavica (cartilago thyroidea) – najveda, na prednjoj strani vrata u sredini, ispupčuje se u adamovu jabučicu (izraženija u muškaraca) prstenasta hrskavica (cartilago cricoidea) –ispod štitaste 2 vrčolike hrskavice (cartilagines arytenoideae) – na stražnjem dijelu prstenaste hrskavice, na njih se vežu glasničke sveze grkljanski poklopac (epiglottis) – zasebna hrskavica iznad grkljana
  • 9.
  • 10.
  • 11. • grkljan iznutra oblaže sluznica, koja oblikuje 2 nabora - glasnice (plicae vocales) • osnovu glasnica čine glasničke sveze (ligamenta vocalia), koje polaze straga s aritenoidnih hrskavica • između dviju glasničkih nabora nalazi se glasnička pukotina (rima glottidis) • glasnični mišidi (mm. vocalia) aktivno napinju glasnice pa nastaju vibracije • glasnice su tijekom disanja razmaknute (olakšan prolaz zraka), a pri govoru i pjevanju su priljubljene, te prolaskom zraka vibriraju i stvaraju glasove • glasovi se stvaraju: • fonacijom – glasnice koje titraju, promjenama napetosti i oblika stvaraju zvukove različite visine • artikulacijom – sudjeluju usne, obrazi, jezik i nepce, te se oblikuju glasovi određene kvalitete • rezonancijom – u ustina, nosu ždrijelu, toraksu
  • 12.
  • 13. Dušnik i dušnice DUŠNIK (trachea) • cijev koja se nastavlja na grkljan i prednjom stranom vrata spušta u prsnu šupljinu, gdje je smještena ispred jednjaka • oblikuje ga 16 - 20 potkovastih hrskavica, iznutra obloženih trepetljikavim (dišnim) epitelom • hrskavice su međusobno povezane elastičnim vezivom • u razini Th4 dušnik se rašlja na 2 dušnice (bifurcatio tracheae)
  • 14.  DUŠNICE (bronchi) • u razini Th12 dušnik se račva na 2 dušnice – lijevi i desni glavni bronh (bronchus dexter et sinister), koji potom ulaze u istostrano pludno krilo • lijeva dušnica se podijeli na 2 režanjske (lobarne) dušnice • desna dušnica se podjeli na 3 režanjske (lobarne) dušnice • lobarne (primarne) dušnice se dijele na sve manje (sekundarne  tercijarne) i tako nastaje bronhalno stablo • velike dušnice također izgrađuju hrskavični prsteni, dok manje dušnice (bronchioli) umjesto hrskavice izgrađuje elastično vezivo i glatko mišičje • u pludnom tkivu dišni putovi završavaju malim vodovima – ductuli alveolares, u koje se otvaraju pludni mjehuridi – alveole
  • 15.
  • 16.
  • 17. Pluća (pulmones) • lijevo (pulmo sinister) i desno (pulmo dexter) pludno krilo • ispunjavaju vedi dio prsišta (thoraxa) • pluda sadrže: • vrh (apex pulmonis) • osnovicu (basis pulmonis), koja je uleknuta • pludnu stapku (hilum pulmonis), kroz koju prolaze krvne i limfne žile, živci, dušnice, te se tu nalaze skupine limfnih čvorova
  • 18. • pluda su dubokim urezima podijeljena na režnjeve (lobi pulmones) • desno pludno krilo podijeljeno je na tri režnja – gornji, srednji i donji (lobus superior, medius, et inferior) • lijevo pludno krilo podijeljeno je na dva režnja – gornji i donji (lobus superior et inferior)
  • 19.
  • 20. • pludni mjehuridi (alveoli pulmonis) • prostori (mjehuridi) s tankim stijenkama obloženima jednoslojnim pločastim epitelom, koji se međusobno dotiču • u stijenke alveola uložena je mreža kapilara – izmjena plinova između zraka u alveolama i kapilarne krvi • stanice u stijenci alveola izlučuju surfaktant – tvar koja sprječava sljepljivanje (kolabiranje) alveola
  • 21. Porebrica (pleura) •tanka, vlažna i glatka serozna opna koja izvana oblaže pluda – kao zatvorena vreda •ima 2 lista: • unutarnji – pleura visceralis  priljubljena uz pluda • vanjski – pleura parietalis  oblaže rebra i gornju površinu ošita • između listova nalazi se pleuralna šupljina (cavitas pleuralis), ispunjena tankim slojem tekudine – smanjuje trenje pri disanju; U pleuralnoj šupljini je negativni pleuralni tlak •oštedenjem pleure (traumatskim ili spontanim) nastaje po život ugrožavajude stanje - pneumotoraks
  • 22. Disanje (respiratio) •ritmično prozračivanje pluda uz izmjenu plinova •centar za disanje (u produženoj moždini) ne djeluje izravno na pluda ved na dišnu muskulaturu – ošit, međurebrene i trbušne mišide – podražuje ih i dovodi do njihove kontrakcije i relaksacije
  • 23.
  • 24. •VENTILACIJA – izmjena zraka između okoline i pluća a) Udisaj (inspirium) – aktivni dio ventilacije u kojemu zrak ulazi u pluda zbog smanjenja tlaka •tlak zraka u pludima se smanjuje zbog povedanja njihovog volumena, koje nastaje širenjem prsnog koša •kontrakcija međurebrenih mišida dovodi do odizanja rebara i sternuma, te poprečnog širenja prsne šupljine •kontrakcija ošita dovodi do spuštanja ošita prema dolje i okomitog širenja prsne šupljine •pleura slijedi pokret stijenke prsne šupljine jer se na nju naslanja i djelomično povlači pluda uz koja je priljubljena b) Izdisaj (expirium) – pasivni dio ventilacije • ošit se opušta i opet poprima kupolasti oblik • opuštanje međurebrenih mišida vrada rebra u prijašnji položaj • pluda se smanjuju  u njima raste tlak zraka koji počinje izlaziti van • u forsiranom izdisaju uključuju se unutarnji međurebreni mišidi
  • 26. • PLUĆNI VOLUMENI I KAPACITETI • Ukupni pludni kapacitet – količina zraka koja može stati u pluda, a zbroj je svih dolje navedenih volumena a) dišni (respiracijski) volumen - količina zraka koja se udahne jednim udisajem, oko 500 mL b) rezervni inspiracijski volumen – količina zraka koja se maksimalno još može udahnuti nakon normalnog udisaja, oko 3000 mL c) rezervni ekspiracijski volumen – volumen koji se još može izdahnuti nakon normalnog izdisaja, oko 1100 mL d) ostatni (rezidualni) volumen – zrak koji ostaje u pludima nakon maksimalnog izdisaja i koji se ne može izdahnuti, oko 1200 mL • Vitalni kapacitet – najveda količina izdahnutog zraka nakon maksimalnog udisaja, oko 5800 mL • forsirani vitalni kapacitet – izvodi se najvedom brzinom i snagom • sekundarni kapacitet (FEV1) – količina zraka koja se pri forsiranome izdisaju izdahne u prvoj sekundi; trebao bi biti >80% fors. vit. kapaciteta  dijagnoza ASTMe i KOPBa • svi navedeni respiracijski volumeni mjere se postupkom zvanim spirometrija, a govore nam o pludnoj funkciji
  • 27.
  • 28. Regulacija (usklađivanje) disanja •disanje se u različitim uvjetima mora prilagoditi tjelesnim potrebama, npr. povedana fizička aktivnost, govorenje, kihanje, stres… •usklađivanje obavlja živčani sustav, putem dišnih središta smještenih u produženoj moždini i ponsu •osnovna frekvencija disanja je od 12 – 17 puta u minuti •disanje se u centrima prilagođava ovisno o razini CO2, O2, H+ u krvi, koju bilježe kemoreceptori na periferiji •svako povedanje ugljikova dioksida u krvi izravno potiče aktivaciju dišnih središta, te disanje postaje produbljeno i ubrzano