Imunološki sustav štiti organizam od patogenih mikroorganizama i alergena prepoznajući strane tvari (antigene) i reagirajući formiranjem antitijela ili uništavanjem tih tvari leukocitima. Sastoji se od imunosnih stanica, organa i tkiva, pri čemu specifična (stečena) i nespecifična (prirođena) imunost igraju ključnu ulogu u obrani organizma. Autoimuni odgovori mogu uzrokovati bolesti kada imunološki sustav napada vlastite stanice kao strane.

1. IMUNOLOŠKI SUSTAV
http://www.youtube.com/watch?v=CyxZjmgf3Pc

2. • Živa bića → neprestano izložena
mikroorganizmima i tvarima iz okoliša:
virusi bakterije paraziti
gljivice
biljni i životinjski proizvodi:
pelud, dlake, perje, grinje…
=
A N T I G E N I

3. PATOGENI MIKROORGANIZMI
ulaze u naše tijelo kroz
• dišni sustav
• probavni sustav
• mokraćni sustav
• spolni sustav
• rane na koži
a sadrže toksine koji izazivaju bolest i smrt

4. Bolest
• narušavaju fiziološke uvjete i/ili luče otrovne
metaboličke produkte (toksine)
• povišena tjelesna temperatura – posljedica
imunološke reakcije u borbi s patogenima
• izazivaju mikroorganizmi
koji u tjelesnim tekućinama
pronalaze pogodnu sredinu
(temperaturu, hranu…)
za život i razmnožavanje

5. Alergije
• izazivaju alergeni
• Alergeni i mikroorganizmi =
ANTIGENI

6. ŠTO JE ANTIGEN ili IMUNOGEN?
• svaka “tuđa” stanica ili tvar koja može
pokrenuti IMUNOLOŠKU REAKCIJU
• virusi, bakterije, gljivice, endoparaziti,
bjelanjak, serumi, toksini, enzimi, pelud,
dlake, lipoproteini, glikoproteini…. →
PROTEINI ili BJELANČEVINE
• što veća Mr – jači antigen; u organizmu
pokreće jaču imunološku reakciju

7. ANTIGENI se međusobno razlikuju po
GRAĐI BJELANČEVINA
smještenih u membranama
tuđih stanica;
•nije cijela bjelančevina antigenična nego
njezin dio → antigena determinanta
•Antigenost se temelji na prostornom
rasporedu aminokiselina, tj. kemijskih
skupina koje “strše” iz sklupčanog proteina

8. • tijekom evolucije i embrionalnog
razvitka → razvili smo fiziološke
mehanizme koji mogu:
1. prepoznati tuđe stanice od vlastitih
2. zapamtiti koje su to strane tvari
3. specifično reagirati na točno
određenu stranu tvar i uništiti je =
obraniti tijelo →
s t e ć i i m u n o s t
→ uloga imunološkog sustava

9. Tijekom evolucije, embrionalnog
razvitka i prvih dana života razvio se
mehanizam kojim naše tijelo:
• Svoje stanice i molekule prepoznaje i
tolerira = imunološka tolerancija
• Tuđe stanice odbacuje i uništava =
imunološka reakcija
• Ako vlastite stanice počne prepoznavati
kao tuđe, usmjeri protiv njih I.R. =
autoimunost (autoimune bolesti)

10. ŠTO JE IMUNOST?
• prirođena ili stečena fiziološka
sposobnost organizma da se brani od
štetnih djelovanja vanjskih čimbenika
(npr. mikroorganizama)

11. PREPOZNAVANJE ANTIGENA odvija se
u krvi ili LIMFOIDNIM (imunosnim)
ORGANIMA domaćina
U njima leukociti:
prepoznaju antigen,
reagiraju tako da:
a) stvaraju specifična ANTITIJELA
b) ili cijeli leukociti uništavaju antigen,
te stvaraju stanice s memorijom = pamte
antigen u svakom idućem susretu

12. IMUNOLOŠKI SUSTAV
• dio krvotvornog
(limfatičkog) sustava
• nije lokaliziran
• organi i tkiva su
“razbacani” unutar
organizma
• sastoji se od
imunosnih tkiva,
organa i stanica
(fagocita i limfocita)

13. SREDIŠNJI organi i tkiva:
• primarna uloga u proizvodnji i raseljavanju
obrambenih stanica te održavanje imunosti
timus koštana srž

14. • pod kontrolom središnjih organa
• slezena
• limfni čvorovi
PERIFERNI ORGANI:

15. 1) NESPECIFIČNA
(PRIROĐENA)
a) fagocitoza mikro i
makrofagima
b) limfokini
c) Limfociti 0
d) postojeća antitijela
e) enzimatska razgradnja
mikroorganizama
2) SPECIFIČNA
(STEČENA)
 mnogi mikroorganizmi se ne
mogu fagocitirati (teško
prijanjaju uz fagocit,
stvaraju antifagocitne tvari)
 tada organizam treba stvoriti
(steći) imunost:
a) stvaranjem humoralnih
(specifičnih) antitijela
b) pomoću T-limfocita
IMUNOST

17. NESPECIFIČNA (PRIROĐENA)
IMUNOST
Postoji neovisno o ulasku antigena

18. Obuhvaća:
• A) fagocitozu mikrofagima i makrofagima
• B) limfokine
• C) limfocite NK
• D) majčina nespecifična AT
• E) enzime

19. A)
FAGOCITOZA

20.  FAGOCITOZA – proces unosa krutih čestica i mikroorg.
u stanicu
 PINOCITOZA – proces unosa kapljica
 ANTIGENI – luče tvari koje privlače fagocite
 FAGOCITI – kreću prema antigenu = kemotaksija
 antigen se priljubi na membranu fagocita
 fagocit ispruži pseudopodije, omota antigen = FAGOSOM
– uvuče ga u citoplazmu (endocitoza)
 u citoplazmi se fagosom spaja s lizosomom (H2O2, kiseli
pH) → FAGOLIZOSOM ili FAGOCITOSOM
 ostaci se izbace → egzocitoza

21. Što su fagociti?
MAKROFAGI – monociti
• pokretni, cirkulirajući (u krvi ili limfi)
• nepokretni → usidreni u tkivima, ne mogu se ameboidno
kretati – tkivni makrofagi tzv. HISTOCITI – npr.
Kupferove stanice u jetri
• fagocitiraju do 100 mikroorganizama, mrtve stanice, stare
proteine; ako ne uspiju uništiti antigen, obrade antigen
te
• predočuju antigen limfocitima (obrada antigena)
MIKROFAGI – neutrofilni,
bazofilni, eozinofilni leukociti →
• kratko žive, ne dijele se
• mogu fagocitirati od 5–25 bakterija

22. d) gotova ANTITIJELA
• reagiraju na neke mikroorganizme ili njihove
toksine ali nisu stvorena u našem tijelu
• nalaze se u krvotoku od rođenja (placenta ili
majčino mlijeko i kolostrum)
• kemijska građa: globulini (imunoglobulini)
• možemo ih smatrati i izvršiteljima pasivno
stečene imunosti prirodnim putem

23. GRAĐA ANTITIJELA:
• 4 proteinska lanca → međusobno
povezani disulfidnim vezama (–S–S- )
• 2 “teška” lanca → ~ 440 aminokiselina
• 2 “laka” lanca → ~ 214 aminokiselina
• svaki lanac ima:
• konstantni kraj - veže se na određeni tip
stanica
• varijabilni kraj – različit kod specifičnih
antitijela, veže se na specifični antigen

24. • vezanjem varijabilnog kraja za antigen nastaje
kompleks antigen-antitijelo → antigen gubi
reaktivnost

26. PODJELA
ANTITIJELA
• razlika u Mr:
• IgG – najlakši, najviše ih je, dugo
žive, prolaze kroz placentu
• IgE – alergijske reakcije
• IgD – u membranama B-limfocita,
reguliraju aktivaciju stanica
• IgA – zaštita sluznice (suze, slina,
sekreti dišnog i probavnog sustava),
u majčinom mlijeku
• IgM – najteža, u primarnim
imunološkim reakcijama, u
majčinom mlijeku

27. e) ENZIMSKI SUSTAVI
• tijelo nastoji izbjeći infekciju
• ulazak mikroorganizama u tijelo sprječava:
1. neoštećena KOŽA – žlijezde luče baktericidne
tvari: znoj → mliječna i masne kiseline,
lojni sekreti
2. membrane koje obavijaju tjelesne šupljine →
luče sekrete (mukus);
suze i nosni sekret – LIZOZIM (baktericid)
3. trepetljike i dlačice → mehanički zadržavaju
strane čestice (nos, dušnik…) i izbacuju ih
(kihanje, kašljanje…)

28. 4. ŽELUČANA KISELINA – pH = 1 – 3
(baktericid)
5. SPERMA – SPERMIN (baktericid)
6. URIN – mokraćna kiselina (baktericid)
7. INTERFERON – tvar koja uništava viruse ili
inhibira replikaciju virusa unutar stanice
• iznimka: Staphylococcus aureus – inficira
folikul dlake i žlijezda

29. 2. SPECIFIČNA (STEČENA)
IMUNOST
Stječe se tijekom života, u susretu sa
antigenom

31. HUMORALNA (SERUMSKA)
IMUNOST
• izvršitelji: B-limfociti
• nastaju u koštanoj moždini (bone marrow)
• dozrijevaju u crijevnom limfoidnom tkivu,
slezeni, limfnim čvorovima i koštanoj srži
• kod ptica: u fabriciusovoj Bursi (ime!)
• na membrani sadrže receptore kojima raspoznaju
“tuđe” od “vlastitog”

32. • u dodiru s antigenom postaju
PLAZMA STANICE
→ stvaraju specifična antitijela →
• izlučuju ih u krv i druge tjelesne tekućine →
tzv. humoralna ili serumska ANTITIJELA
1. spajaju se s bakterijskim toksinima i
neutraliziraju ih
2. lijepe se na antigen stvarajući kompleks Ag-At
koji inaktivira ili uništi antigen
• istovremeno se stvaraju i B-stanice s memorijom

33. CELULARNA (STANIČNA)
IMUNOST
• izvršitelji: T-LIMFOCITI
• sazrijevaju u TIMUSU
• tijekom embrionalnog razvitka i ranog
djetinjstva, u timusu “nauče” razlikovati “tuđe”
od “vlastitih” bjelančevina
• odlaze u limfne čvorove i slezenu kao
imunološki kompetentne stanice

34. T-limfociti
• imaju na svojim membranama specifične
receptore kojima prepoznaju antigene
• T-limfocit + antigen → senzibilizirani
T-limfocit
• cjelovita T-stanica inaktivira antigen i
razori ga
• ili privuče
fagocite

35. • senzibilizirani T-limfocit u kontaktu s
antigenom - dijeli se i stvara više tipova
T-limfocita:
1. citotoksični T-limfociti (T8) – razaraju druge
stanice i tumore (izvršne, efektorske stanice)
2. pomoćnički T-limfociti (T4) – luče limfokine
kojima reguliraju i djelovanje B-limfocita
(regulacijske stanice) – domaćini za HIV
3. supresijske stanice– potiskuju djelovanje T i
B-limfocita
4. stanice s memorijom
• nikad ne stvaraju antitijela!
• sporije djelovanje, očituje se za 2 dana
(npr. test na TBC)

36. Primarna i sekundarna
imunološka reakcija
• Svaki prvi kontakt
sa određenim antigenom izazvat će
burnu imunološku reakciju
i pojavu simptoma bolesti
= primarna imunološka reakcija

37. • Svaki sljedeći kontakt sa istim antigenom:
brza imunološka reakcija,
bez simptoma bolesti =
sekundarna imunološka reakcija
jer
već postoje stanice s memorijom (T ili B)
koje brzo uništavaju antigen

38. Primarna i sekundarna imunološka
reakcija

39. INKUBACIJA
• razdoblje (sati, dani, mjeseci, godine…) koje
protekne od infekcije do pojave prvih simptoma
• u tom razdoblju u krvi ljudi i životinja zaraženih
nekim mikroorganizmom uočava se:
 povećan broj leukocita (=limfocita) –
STANIČNA (CELULARNA) IMUNOST ili
 povećana koncentracija antitijela –
HUMORALNA ili SERUMSKA IMUNOST

40. AKTIVNO STEČENA SPECIFIČNA
IMUNOST
• organizam dolazi u dodir s antigenom koji
pokreće imunološku reakciju
• PRIRODNI PUT – imunizacija nastala kod ljudi
koji su preboljeli neku zaraznu bolest ili su bili
u dodiru s antigenom, ali nisu oboljeli
• UMJETNI PUT – imunizacija nastala
cijepljenjem – u organizam je unesen oslabljeni
(nepatogeni) uzročnik koji će pokrenuti
imunološku reakciju, ali neće izazvati bolest

41. PASIVNO STEČENA SPECIFIČNA
IMUNOST
• organizam dobiva gotova antitijela protiv
određenih antigena
• PRIRODNI PUT – embrio i fetus dobivaju
antitijela kroz posteljicu (Ig-G), a novorođenče
sisanjem majčina mlijeka – KOLOSTRUMA
(Ig-A, Ig-M)
• UMJETNI PUT – ako se cijepljenjem u
organizam unose gotova antitijela dobivena
imunizacijom životinje, npr. protuotrov
(antiserum) protiv ugriza otrovnica

42. Alergijske reakcije
• Povišena razina IgE
• Za vrijeme alergijske reakcije reagiraju B-
limfociti i posredničke stanice - mastociti
• U prvom susretu s alergenom, B-limfociti
prihvaćaju alergen, te postaju plazma
stanice koje izlučuju IgE antitijela
• IgE antitijela vežu se za površinu mastocita

44. • U drugom susretu sa istim alergenom:
• Na tako vezana IgE antitijela na
mastocitima, vežu se novi alergeni – to
potiče mastocite da izlučuju:
histamin – širi krvne žile (vazodilatator),
snižava tlak, povećava propusnost kapilara
pa puno tekućine odlazi u tkiva (edemi)

45. Tako nastaju tipični simptomi alergije:
• koprivnjača i otjecanje ruku, nogu, dišnog
sustava, suzenje očiju, hunjavica, kihanje,
kašljanje, otežano disanje, astma,
anafilaktički šok
http://www.youtube.com/watch?
feature=player_detailpage&v=epEZoB5hVQw
• Liječenje: antihistaminicima, kalcijem,
adrenalinom, kortikosteroidima

46. Mastociti ili mast stanice
• Stanice koje se nalaze u TKIVIMA ispod
površine kože, u sluznici nosa, dišnog
sustava, očima i crijevima;
• Slične su bazofilima no pripadaju drugoj
staničnoj lozi
• Nastaju u koštanoj moždani, no smatramo
ih stanicama vezivnog tkiva

47. Mast stanice su slične bazofilima:
• A) imaju granule
u citoplazmi koje
poprimaju boju
kao u bazofila
• B) posjeduju receptore za IgE na svojoj
površini
• C) stvaraju protuupalne medijatore

48. Multipla skleroza
• Autoimunološka reakcija na mijelin – lipid
na aksonima živčanih stanica
• U pojedinca sa genetskom
predispozicijom, određeni mikroorganizmi
mogu potaknuti imunološki odgovor koji
dovodi do razaranja mijelina te pojave
simptoma bolesti

50. AIDS - pjesma TBF
http://www.youtube.com/watch?v=plXPa-
FftHM&feature=related

51. UMNOŽAVANJE HIV-a
• http://www.youtube.com/watch?
v=B7ITZgag6w0&feature=related