Skip to main content
RESPIRATORNI SISTEM
Lekar Otto Warburg, koji je ne jednom nego dva puta
osvojio Nobelovu nagradu, šokirao je svet kada je
otkrio da je većina bolesti uzrokovana nedovoljnim
količinama kiseonika u telu. U stvari, njegova su
istraživanja pokazala da ako ćeliji uskratimo 35%
potrebnog nivoa kiseonika, za 48 sati postaje
postati kancerogenom.
Respiratorni sistem
vrsi
razmenu gasova između okolnog, spoljašnjeg vazduha i krvi,
što je omogućeno postojanjem sprovodnog, respiratornog i ventilacionog dela

1.Sprovodni deo
nosna duplja sa odgovarajućim sinusima,
nazofarings,
Larings,
traheja,
Bronhije,
bronhiole i
terminalne bronhiole.

Uloga sprovodnog dela je da sprovodi, prečišćava, zagreva i vlaži vazduh koji dolazi iz
spoljašnje sredine.
2.Respiratorni deo

Respiratorni deo se sastoji od:

respiratornih bronhiola,
alveolarnih duktusa i
Alveola.
Na nivou ovog dela se vrši
razmena gasova.
3.Ventilacioni deo
Ventilacioni deo omogućava

udisanje (inspiracija)
i izdisanje (ekspiracija),

što se postiže angažovanjem dijafragme, rebara, interkostalne muskulature
, abdominalne muskulature i elastičnog veziva u plućima.
Respiracija uključuje
1.Plućnu ventilaciju



Vazduh ulazi i izlazi iz pluća

2.Spoljašnje disanje
Razmenu gasova između krvi i vazduha u alveolama
O2 (kiseonik) iz vazduha prelazi u krv
CO2 (ugljen dioksid)iz krvi prelazi u vazduh

3.Transport respiratornih gasova
Između pluća i ćelija tela (izvodi kardiovaskularni sistem)
4.Interno disanje
Razmena gasova u kapilarima između krvi i tkiva ćelija
O2 u krvi ulazi u tkiva
CO2 otpada u tkivima raspršuje u krvi
6
Ćelijsko disanje
O2 služi za pretvaranje glukoze u aktivnu
energiju (ATP)
CO2 se proizvodi kao otpad
Ćelije organizma će umreti ako bilo koji
deo respiratornog ili kardiovaskularnog sistema
ne funkcioniše
7
Respiratorni Organi
Provodni deo
Putevi koji nose vazduh na mesto
razmene gasova
( Filtrira precišćava i zagreva
vazduh)

Respiratorni deo
Mesta razmene gasova:
Respiratory bronhiole
alveolarnog kanala
alveola

Conducting zone labeled
8
Nos
*Vlaži i greje vazduh
*Filtrira vazduh
*Rezonanantna komora
za govor
*Početak disajnih
puteva

External nose

9
Spoljašnji nos (Nasus externus)












oblika je piramide, sa bazom koja je pričvršćena uz lice
(apex nasi), gornja strana, bočne strane
korijen nosa (radix nasi)
nosne kosti i nosne hrskavice čine skelet nosa
nosna pregrada (septum nasi) dijeli nos na dvije
nozdrve
otvori nosne duplje: naprijed – nozdrva (nares); nazad –
choanae (otvaranje u nosni sprat ždrijela)
kroz nozdrve se ulazi u vestibulum; tu su smještene
vibrisae (nosne dlačice)
iza vestibuluma je nosna duplja u pravom smislu riječi
11
NOSNA DUPLJA (CAVITAS NASI)








Položaj: ispod
baze lobanje,
iznad usne
duplje, a
između očnih
duplji
Iza nosne
duplje se
nalazi nosni
sprat ždrela
Ispred nosne
duplje je
spoljašnji nos
(nasus
externus)
Uloga nosne
duplje:
zagrijavanje,
vlaženje i
prečišćavanje
udahnutog
vazduha
Nosne školjke(konhe nazales)
iymedju sebe grade nosne
hodnike(meatus nasi)
Povećavaju turbulenciju
vazduha
Vraćaju vlažnost
*
*

Of ethmoid
(its own bone)

*

13
Kosti i hrskavičavo tkivo grade nos i nosnu šupljinu.
Na ulazu u nozdrve se nalaze dlačice
koje treba da zaustave protok čestica pri disanju.
Dve nosne šupljine su odvojene nosnom pregradom ( septum
nasi). U nosnoj šupljini je nosna mukoza koja proizvodi
„mucus“.
U toku udisanja vazduh se greje i vlaži.
Bakterije i nečistoće se „lepe“ za mukus.
Najveći deo mukusa čovek proguta,
a bakterije bivaju uništene od kiselina koje učestvuju u
varenju.
U gornjem delu nosne duplje su receptori mirisa (olfactorni
receptori) koji detektuju isparljive materije koje su udahnute.
Olfaktorni nervi prolaze kroz sitastu kost ka mozgu
Pod nosne duplje cine tvrdo I meko nepce(palatum durum et
molle)
Resica (uvula)sprecava da hrana ode u nos
14
Unutrašnjost nosa oblaže
Vestibulni deo * (iznad nozdrva)
+U sklopu sa kožom sadrži lojne i znojne žlezde i dlake u nosu
(Filteri velikih čestica (insekati, vlakna, itd))
Ostatak nosne šupljine: 2 vrste sluznice
+Manji deo je mirisna sluznica krova (cribriform ploča)
+Respiratorna sluznica: oblaže većinu šupljina

15
Nosna duplja (Cavitas nasi)






nosna pregrada (septum nasi) nazad grade ralasta kost
(vomer) i lamina perpendikularis etmoidalne kosti, dok je
prednji deo hrskavica
krvni splet lokusa Kiesselbachi na ulazu u nos (izvor
krvarenja)
sluznica nosa: trepljasti epitel; receptori za miris
Devijacija nosnog septuma

17
Angelina Jolie

18
Scarlett Johansson

19
. Beyoncé

20
Michael Jackson

21
Lady Gaga

22
PARANAZALNI SINUSI












sinusi su koštane šupljine ispunjene vazduhom i
obložene sluzokožom
otvaraju se u nosnu duplju
povećavaju zapreminu disajnih puteva
sinus maxillaris, sinus ethmoidallis, sinus frontalis i
sinus sphenoidalis
zapaljenje sinusa – sinusitis
nosni hodnici (prostori u konkavitetima nosnih školjki)
sinusi imaju otvore u gornjem i srednjem nosnom
hodniku
u donjem nosnom hodniku se otvara nazolakrimalni
kanal
24
25
Pharynx- ždrelo
 3 dela: naso, oro, laryngo pharynx tj. epi-mezo I
hipopharynx
Tonzile( krajnici )reaguju na inhalacijske antigene
Resica uvulazatvara epifarinx tokom gutanja pa hrana ne ide u
nos
Epiglotis drži hranu izvan dišajnih puteva
laryngopharynx služi kao zajednički prolaz za hranu i vazduh

*
*
26
The Larynx (grkljan)
Proteže od 4. do 6.pršljena vratne kicme
ispod hyoidne kosti
iznad dušnika (trachea)
Tri funkcije:
- (govor)
- (disanje)
- za usmeravanje puta vazduha i hrane
Zatvoren tokom gutanja
Otvoren tokom disanja

27
Grkljan čine:
hrskavice povezane membranama i ligamentima
1.Štitna hrskavica:cartilago thyroidea grkljana sa spojem (Adamova
jabučica) anteriorno
2.Cricoidna hrskavica (prstenasta) :čini potpuni prsten pečatnjak oblika i
širok pozadi a napred je uži luk

28
Iza štitne hrskavice i iznad cricoidne:
3.Aritenoidne: sidro glasnice-male trouglaste
4. Kapačna hrskavica na prednjem zidu grkljana: epiglotis
liči na laticu ruže pričvršćenu za štitnu hrskavicu

29
Velike hrskavice
grkljana









cartilago tyroidea
cartilago
epiglotica
cartilago
cricoidea
cartilago
arytenoidea
postoji i nekoliko
malih hrskavica
grkljana
31
*

*
Posterior views

Epiglottis
Elastična hrskavica pokrivena sluznicom
Tokom gutanja, ide nazad i dole
pokriva i zatvara ulaz u grkljan(aditus
laryngeum)
Održava hranu van donjih disajnih puteva
32
Šupljina grkljana obložena sluznicom
-sluznica formira nabore(duplikaturu)koje zovemo
Glasnice ili plicae vocaliale i to
1.gornje lažne glasne žice plicae vestibularis
2.donje-prave glasne žice plicae vocales

33






šupljina grkljana je
obložena
sluzokožom
nabori na bočnim
zidovima: donji par plica vocalis (prave
glasnice) i gornji par
plica vestibularis
(lažne glasnice)
mišići regulišu
promjer otvora
između glasnica
Rima glotis i uz
strujanje vazduha
tako nastaje glas








ova dva para nabora
dijele šupljinu
grkljana naspratove:
gornji sprat –
predvorje
(vestibulum) koji se
pruža od ulaza u
grkljan (aditus
laryngis) do plica
vestibularis
srednji sprat –
komora grkljana
(ventriculus
laryngis) smješten
je između lažnih i
pravih glasnica, a
služi za rezonanciju
glasa
donji sprat – pruža
se od pravih
glasnica do dušnika
 Prave glasne žice su bele jer su avaskularne

36
RimaGlotis je prostor između glasnica
Laringealni mišići kontroliraju dužinu i veličinu otvora pomicanjem aritenoidne
hrskavice
Zvuk se proizvodi vibracijom glasnica kod izdisanja vazduha

37
Innervacija grkljana (čini operaciju na vratu rizičnom)
-Povratni laringealni živac(nervus rekurens)
Šteta na jednom: promuklost
Šteta na oba: mogu samo šaputati

38
DUŠNIK (TRACHEA) I DUŠNICE
(BRONCHI)








dušnik pripada donjim
disajnim putevima
nastavlja se na grkljan,
prolazi kroz donji deo
vrata i gornji deo
grudne duplje i
završava u nivou petog
grudnog pršljena
podjelom u dvije glavne
dušnice (desnu i lijevu)
račva dušnika se zove
bifurcatio tracheae
na mjestu račvanja se
nalazi carina tracheae
(resica)
Trachea (dušnik)




Spušta se ispod grkljana kroz vrat
u medijastinumu
Deli se u grudnom košu u dve
glavne ( primarne ) bronhije



16-20 hrskavica u obliku prstena



od hijalina hrskavice



Pridružuju se fibroelasticno



vezivno tkivo



Fleksibilne za savijanje



ali ostaje otvorena unatoč



promjene pritiska prilikom disanja
40




dušnik je
cjevast
građa:
hrskavice
oblika luka ili
poluprstena
(1-20),
ligamenti,
dušnični
mišić,
trepljasti
epitel, žlijezde
koje vlaže
dušnik
 Zadnji delovi traheje naslanjaju se na jednjak
 Trachealni mišići mogu smanjiti promer dušnika
 Zid traheje ima slojeva zajednička mnogim cjevastim organima filtrira , zagreva i vlaži dolazni vazduh
 Sluznice lamina propria elastina )
 Submukoze ( sa seromucous žlezde )
 Adventicije - vezivnog tkiva

42
43
 u unutrašnjem
delu zadnje
trahealne
hrskavice
 Nalazi se se
u visiniTh7
 Sluznica vrlo
osjetljiva na
iritanse :
 Refleks kaslja

Carina (resica trahee)

*

44
 Bifurkacija trahee
 Tako je desni glavni bronh ( podložniji
aspiraciji
 Lijevo glavna bronha kraca I sira
 Svaki glavni ili primarni bronh ulazi u hilus
pluća
1. Oblique fissure
2. Vertebral part
3. Hilum of lung
4. Cardiac impression
5. Diaphragmatic surface
(Wikipedia)

45


Glavni = primarni bronh se deli u



sekundarne = lobarne bronhije



3 na desnoj



2 na levoj



Lobarni bronhi grana u tercijalni =



segmentalni bronhi



Nastavlja se dijeljenjem : oko 23 puta



Cevi manje od 1 mm zove bronhiole



Najmanja , terminalna bronhiole , manje su
promjera 0,5 mm



Tkiva menja kako postaje manji



Hrskavica nestaje





bez sluzi ili cilia
simpatikus opušta ( " bronchodilation " ) ,
parasimpatikus sužava ( " bronhokonstrikcija "

46
Respiratorna Zona






Kraj respiratornog stabla
Strukture koje sadrže komore koje se zovu alveole
respiratorne bronhiole granaju se u alveolarne kanale
Kanali vode u terminalu bronhiole a oni u zove alveolarne duktuse I sakuluse
Postoje 3 miliona alveola !

47
RAZMENA GASOVA











Vazduh ispunjava alveole
Vrlo veliki prostor za razmjenu gasova ( 1500 sq ft )
alveolarni zid
Jedan sloj epitelnih ćelija skvamozne ( tip 1 ćelije ) okružen
bazalnih slojem
0.5um ( 15 X tanji od papira tkiva )
Spoljni zid pokriven paučinom kapilara
Disajna membrana : difuzij kroz bazalne membranu
kroz
alveolarni zid
Kapilarni zid
Respiratory
bronchiole
Alveolar
duct
48

Alveoli
Alveolar sac
bronhijalno
" Drvo " i
povezane
plućne
arterije

49


Ova " vazdusno - krvna barijera "
( respiratorna membrana ) je mesto gde
dolazi do razmene gasova



Kiseonik se iz alveola prelazi u krv



Ugljen dioksid iz krvi u alveole

50
Surfactant
Surfaktant je supstanca što se luči , tečnost, premaz
alveolarne površine - smanjuje napetost
Bez toga zidovi bi kolabirali
Prevremeno rodjena beba – ima problem sa disanjem
uglavnom zbog nedostatka surfaktanta

51
Microscopski izgled alveola
Alveole okružene elastičnim vlaknima


Alveole povezane putem alveolarnih pora



Alveolarnog makrofagi - slobodno plutajući " ćelije prašine "



Napomena tip I i tip II ćelija i zajedničke membrane

52
53
RTG

54
PLUĆA (PULMONES)







razmena
gasova se
odvija na nivou
pluća
Imaju oblik kupe
pulmo dexter i
pulmo sinister
između pluća se
nalazi
mediastinum
(srce, veliki
krvni sudovi,
timus, jednjak,
aorta
descendens i
ductus
thoracicus)









na plućnom
krilu ralikujemo:
bazu
(dijafragmalna
strana)
vrh (apex)
spoljnja strana
(rebarna)
unutrašnja
strana
(medijastinalna
)
 Desno plucno krilo:
 3 lobus
Horizontal fissure
 Gornji lobus
Oblique fissure
 srednji lobus
 Donji lobus

 Levo krilo: 2 lobusa
Oblique fissure
 Gornji lobus
 donji lobus

57
Pulmo dexter


Pulmo
dexter je sa
dve pukotine
podeljeno na
3 lobusa
(režnja), a
svaki od
lobusa na
segmente:
−

−

−

lobus
superior (3
segmenta)
lobus
medius (2
segmenta)
lobus
inferior (5
segmenata
)
Pulmo
sinister






Pulmo sinister
je sa 1
pukotinom
podijeljen na 2
lobusa, koji su
takođe
podijeljeni na
segmente:
lobus superior
(4 segmenta)
lobus iinferior
(5 segmenata)
Svaki režanj je sastavljena od bronhopulmonalnih segmenata
odvojenih gustim vezivnim tkivom
Svaki segment dobija vazduh iz pojedinih segmentnih ( tercijarnih
) bronha
Oko 10 bronhopulmonalna segmenata u svakom plućnom krilu
Najmanja podela koja se moze videti golim okom je lobus
Šestougla na površini , veličine gumice na olovci
Vidljivi su kad vezivno tkivo odvaja lobulese kod pušača i
stanovnika zagadjenih gradova

60








kretanje vazduha od ulaska u disajne puteve do
respiratorne membrane: nos i paranazalni
sinusi, usta, ždrijelo, grkljan, traheja, principalni
bronhi, lobarni bronhi, segmentalni bronhi
(račvaju se više puta), bronchioli terminalis
(ulaze u sekundarni plućni režnjić i račva se
više puta), bronhioli respiratori, alveolarni
kanalići, alveoli
respiratorna bronhiola sa alveolarnim
kanalićima i alveolama gradi primarni plućni
režnjić
300 miliona alveola u svakom plućnom krilu
površina alveola 70 m kvadratnih
respiratorna membrana
Topografija u grudnoj duplji
62


Hilus ili ( hilum)
u medijastinumu
( medijalna povrsina plucnih krila )

Mesto gde krvni sudovi , bronhija , limfni sudovi ,
i nervi ulaze i izlaze iz pluća

Medial view R lung

63
Medial view of L lung


Segment se sastoji od manjih anatomskih
jedinica koje se nazivaju režnjići (lobuli
pulmonis)
69
Pleura
Pleura/plucna maramica
Sastavljena:
Viscelarne
Parijentalne pleure
Pleuralna šupljina
prostor ispunjen pleuralnm
tecnoscu(pluće može da klizi )
Pluća u napetom stanju drzi
negativni pritisak u plucima

70
PLUĆNA MARAMICA (PLEURA)







pleura visceralis (srasla za pluća)
pleura parietalis (posuvraćeni deo koji
obavija unutrašnjost grudnog koša)
cavitas pleuralis (malo tečnosti i
negativan pritisak)
u alveolama je pritisak pozitivan i zbog
toga su pluća stalno priljubljena za zid
grudnog koša i prate njegove pokrete
 Pathologija
 Pleuritis
 Pleuralni izliv

72






delovi pleure:
cupula pleure,
rebarna pleura,
dijafragmalna pleura,
medijastinalna pleura
MISICI U INSPIRIJUMU
 Diaphragma
 Se spusta I povecava
zapreminu grudnog
kosa
Together:

 externi intercostalni
misici

74
Inspirijum pomazu
 U inspiraciji, ucestvuju






m.Scalenes
m.Sternocleidomastoid
mPectoralis minor
m.Quadratus lumborum on 12th rib
m.Erector spinae

75
Expirijum
 Kod zdravih ljudi uglavnom pasivno








Inspiratorni mišići se opuste
Grudni koš padne
Opuštajući membrane kreće ( gore )
Elastičnih vlakana u plućima trzaj
Povećava se pritisak
vazduh je prisiljen da izadje

76
Expirijum
 Kontrakcija mišića trbušnog zida
 m.obliqus i transversus pretežno
 Povećava intra - abdominalni pritisak prisiljavajući
dijafragmu da ide gore
 Pritiska rebra , smanjuje volumen torakalne duplje
 Uz internih intercostalne i m.latissimus dorsi

77
Pneumothorax
kolaps pluca zbog probijanja viscelarne pleure

78
79
Nervna kontrola
ventilacije

 Reticularna formacija
u medulli oblongati

Utice na bazicni rad I ritam
Cerebralni cortex – kontrolise sve

 Periferni hemoreceptori
u luku aorte (x n.vagus)
i karotidnoj arteriji
(IX n.glossopharyngeus)

80
 Mnogo bolesti javlja se u respiratornom traktu
 asthma, cysticna fibrosa, COPD (chronic obstructive
pulmonary disease – chronicni bronchitis
 Emphysema ,epiglottitis

normal

emphysema

81
Ako pusite ovako izgledaju
Vasa pluca….

82
83