Patologija i patofiziologija, Škola za medicinske sestre Vinogradska - Prilagodbe (atrofija, hipertrofija i hiperplazija, metaplazija), Barrettov jednjak, bronhalna metaplazija
Škola za medicinske sestre Vinogradska,
Smrt stanice, tkiva i organizma, apoptoza i nekroza, ishemija, vrste i oblici smrti, znakovi smrti - rani, vjerojatni (sigurni) i kasni. Mrtvačka ukočenost, pjege, hladnoća i blijedoća.
Poremećaj prometa vode i elektrolita, odjeljci tjelesnih tekućina, dehidracija, hipokalijemija, dehidracija, edemi, patofiziologija i podjela edema, onkotički i hidrostatski edem
Patologija i patofiziologija, Škola za medicinske sestre Vinogradska - Prilagodbe (atrofija, hipertrofija i hiperplazija, metaplazija), Barrettov jednjak, bronhalna metaplazija
Škola za medicinske sestre Vinogradska,
Smrt stanice, tkiva i organizma, apoptoza i nekroza, ishemija, vrste i oblici smrti, znakovi smrti - rani, vjerojatni (sigurni) i kasni. Mrtvačka ukočenost, pjege, hladnoća i blijedoća.
Poremećaj prometa vode i elektrolita, odjeljci tjelesnih tekućina, dehidracija, hipokalijemija, dehidracija, edemi, patofiziologija i podjela edema, onkotički i hidrostatski edem
This document provides information about HIV/AIDS, including:
- It defines endemic, epidemic, and pandemic, with AIDS classified as a pandemic.
- As of 2003, it was estimated that 40 million people worldwide were living with HIV/AIDS, with 25-28.2 million in Sub-Saharan Africa.
- HIV attacks and destroys CD4 cells, weakening the immune system and leaving the body vulnerable to opportunistic infections over time without treatment.
- HIV is transmitted through direct contact with infected bodily fluids like blood, semen, vaginal fluids. It cannot be transmitted by casual contact.
- Prevention strategies include blood screening, education on safer sex practices, STI treatment, and preventing mother
2. Uvod
„Zdravlje je najveće bogatstvo!”
Definicija zdravlja prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) iz 1947.g.
„Zdravlje je stanje potpunoga fizičkog, mentalnog i socijalnoga
blagostanja, a ne samo odsutnost bolesti i nemoći”
•prvi predsjednik i jedan od osnivača WHO bio je prof. dr. Andrija Štampar
3. Bolest (lat. morbus)
• poremećaj normalne funkcije ili građe tijela, dijelova tijela, organa ili tkiva i
stanica, koji se očituje prepoznatljivim simptomima ili znakovima
ANATOMSKA PODJELA BOLESTI
lokalizirane generalizirane
• ograničene na anatomski definirane dijelove tijela
ili pojedine organe
• npr. akutni apendicitis
npr. virusni faringitis („viroza”)
• zahvaćaju cijelo tijelo sistemne bolesti
• nisu ograničene na jednu regiju ili jedan organ
• npr. Diabetes mellitus oči, bubrezi, koža…
gripa (influenca)
4. Simptomi gripe – generalizirana bolest
Tonzilofaringitis – lokalizirana bolest
5. Simptomi i znakovi bolesti
a) SIMPTOMI BOLESTI
• subjektivni opis tegoba koje neka osoba navodi kao odstupanje od normale
• osobni „doživljaj” tegoba „mravci” u rukama, „bol u križima”, „pijesak u očima”, lupanje srca…
• obično ih pacijent opisuje prilikom liječničkog pregleda ili za vrijeme uzimanja anamneze
b) KLINIČKI ZNAKOVI BOLESTI
◦ promjene u funkciji ili građi tkiva ili organa koje se prepoznaju fizikalnim pregledom
◦ npr. žažareno ždrijelo i gnojni čepići na tonzilama prilikom gnojne angine
◦ npr. sistolički šum nad ušćem aorte zbog aortalne stenoze
◦ npr. prestanak (u)disanja prilikom pritiska pod DRL kod akutnog kolecistitisa –Murphyev znak
8. Povezivanje znakova i simptoma
opr. pacijent se žali na glavobolju (simptom)
• potrebno utvrditi objektivne znakove bolesti koji daju taj simptom:
krvni tlak (RR)
slabovidnost
slabokrvnost (sniženo Fe)
ukočenost vratne muskulature (C-B sindrom)
9. Klasifikacija bolesti
Bolesti razvrstavamo na više načina:
a) vremenska klasifikacija – prema duljini trajanja
• akutna bolest – nastaje naglo, traje kratko
• kronična bolest – traje dugo (mjesecima i godinama) i nema jasan početak
b) podjela prema prognozi bolesti
• dobra i loša prognoza izlječiva ili neizlječiva bolest
c) podjela prema uzrocima i mehanizmu nastanka (etiološka klasifikacija)
• zarazne, genske, metaboličke, kardio-vaskularne bolesti, novotvorine…
KLASIFIKACIJA (lat. classis – razred) razvrstavanje, podjela u razrede i skupine
ETIOLOGIJA (grč. aitia – uzrok) bavi se proučavanjem uzroka bolesti
PATOGENEZA (grč. pathos – bolest, genesis – nastajanje) proučavanje nastanka bolesti
PROGNOZA (grč. prognosis – predviđanje) – bavi se predviđanjem tijeka ili ishoda bolesti
10. Obilježja glavnih životnih dobi
a) NOVOROĐENAČKA DOB
• razdoblje od rođenja do navršenog 28. dana života (4 tjedna)
• završava zarastanjem pupka
• najčešće bolesti:
1. bolesti koje se prenose s majke na čedo
◦ HIV / AIDS, metaboličke bolesti (šećerna bolest), fetalni alkoholni sindrom – FAS (majke alkoholičarke)
◦ novorođenačka sepsa – po život ugrožavajuće stanje!
2. bolesti samog čeda
◦ najčešće genske bolesti i razvojne bolesti – npr. sy. Down (trisomija 21. kromosoma)
NEDONOŠĆAD (lat. prematurus) – djeca rođena prije 37. tjedna trudnoće
≠ NEDOSTAŠĆE – dijete rođeno u terminu (nakon 37. tj.) sa smanjenom tj. težinom (<2.500 g)
• posebno ugroženi zbog nezrelosti svih organa (pluća manjak surfaktanta)
11. a) Sy Down – trisomija 21
b) Sy Patau – trisomija 13
c) Sy Edwards – trisomija 18
a) c)b)
13. b) DOJENAČKA DOB
• razdoblje od navršenog 28. dana života (kraj novorođenačke dobi) do kraja prve godine
života (365. dana)
• tad se najčešće javljaju prvi znakovi urođenih genetskih bolest, prve zarazne bolesti
(najčešće dišnih puteva), alergijske reakcije (npr. atopijski dermatitis)
c) DJEČJA DOB
1) predškolska dob
• virusne infekcije dišnog sustava, prije dječje zarazne bolesti (ospice, kozice,
šarlah, mumps)
2) školska dob
• respiratorne infekcije, alergijske bolesti (npr. bronhalna astma)
• tumori dječje dobi – nefroblastom, ALL…
d) ODRASLA DOB
• širok spektar infektivnih, autoimunih, alergijskih, kroničnih bolesti..
• najčešće zloćudne novotvorine su: limfomi i leukemije, Ca testisa, Ca maternice..
16. e) STARAČKA DOB
• starenje – progresivno i nepovratno mijenjanje građe i funkcija ljudskog tijela,
koje nastaje tijekom života
• dužina života „zapisana je” u genima ovisi o duljini telomera
• staračku dob karakterizira opadanje brojnih funkcija - disanje, cirkulacija,
hormonske i mentalne funkcije slabe
• koža manje elastična, dehidrirana – naborana
• obilježavaju je brojne bolesti, a najčešće su kronične bolest
ateroskleroza
kronične metaboličke bolesti (Diabetes melitus typus II)
degenerativne bolesti zglobova (koksartroza, gonartroza)
brojni zloćudni tumori (kože i unutarnjih organa)
degenerativne moždane promjene (demencija, Alzheimer, Parkinson..)