SlideShare a Scribd company logo
1 of 40
Download to read offline
Probavni sustav
ANTONIO KOBAŠ, DR.MED.
preuzeti na: www.slideshare.net/kobas
Uvod
•Probavni sustav (apparatus digestorius) sustav je organa koji omoguduje unošenje potrebnih
tvari u organizam iz okoline:
• vode
• elektrolita
• hranjivih tvari (ugljikohidrati, masti, proteini)
•osnovne zadade probavnog sustava:
• primanje, prenošenje i prerada hrane
• uklanjanje štetnih proizvoda
•hrana je osnovni izvor energije, potrebne za različite djelatnosti u stanicama
• potrebna je za rast i obnovu stanica, za sintezu enzima…
•hrana koju unosimo u organizam mora se mehanički i kemijski preraditi do jednostavnih
sastavnica koje se mogu upiti (apsorbirati) u probavnom sustavu
• veliki dio progutane hrane koji ostaje neprobavljen biva izbačen u obliku fecesa
• probavni sustav se sastoji od:
a) cjevolikih organa koji tvore probavnu cijev
• usna šupljina s pridruženim žlijezdama
slinovnicama
• ždrijelo
• jednjak
• tanko crijevo
• debelo crijevo
b) žljezdanih organa – jetra sa žučnim
putevima i gušterača
• cjevoliki organi oblikuju probavnu cijev koja počinje usnom šupljinom, a
završava analnim otvorom
• stijenka svih cjevolikih organa ima nekoliko slojeva:
1. sluznica (tunica mucosa)
2. podsluznica (tela submucosa)
3. mišidni ovoj (tunica muscularis)
4. serozni ovoj (tumica serosa)
5. vezivni ovoj (tumica adventitia)
• žljezdani (parenhimni) organi stvaraju posebne izlučevine (sekrete) i
ispražnjuju ih u cjevaste organe
jednjak
želudac
tanko crijevo
debelo crijevo
Usna šupljina (cavitas oris)
•seže od usana do ždrijela
•krov čini tvrdo i meko nepce, a dno izgrađuju mišidi
dna usne šupljine
•dijelovi usne šupljine obavljaju brojne djelatnosti:
• usitnjavanje, prerada i potiskivanje hrane u ždrijelo
• osjet okusa
• sudjelovanje pri disanju
• sudjelovanje u tvorbi riječi i glasova
•ulaz u usnu šupljinu čini gornja i donja usna
(labium superius et inferius)
Zubi (dentes)
• usađeni su u zubištima (processus alveolaris) gornje i donje čeljusti, koja su
prekrivena zubnim mesom, desni (gingiva)
• otkidaju, sijeku, drobe i melju hranu
• oblici zubi:
• sjekutidi – prihvadaju, otkidaju ili sijeku hranu
• očnjaci – trgaju hranu
• pretkutnjaci – drobe hranu
• kutnjaci – hranu usitnjavaju i melju
• dijelovi (građa) zuba:
• zubno tkivo (dentinum)
• korijen (radix dentis)
• vršak (apex)
• zubni cement (cementum)
• zubni vrat (collum dentis)
• zubna kruna (corona dentis)
• caklina (enamelum)
• iznutra – šupljina (cavitas dentis) ispunjena srži (pulpa dentis)
• dvije su vrste zubala:
1. mliječno zubalo (dentes decidui)
• niču od 6. mjeseca do 2. godine života
• ispadaju od 6 – 12 godine
• sadrži 20 zubi – 4 sjekutida, 2 očnjaka i 4 kutnjaka na svakoj čeljusti
2. trajno zubalo (dentes permanentes)
• u odrasla čovjeka ima 32 zuba – 4 sjekutida, 2 očnjaka, 4 pretkutnjaka,
6 kutnjaka na svakoj čeljusti
Nepce (palatum)
• oblikuje krov usne šupljine
• prednji dio ima koštanu osnovu – tvrdo nepce (pallatum durum)
• stražnji dio je mišidna ploča – meko nepce (pallatum molle)
• meko nepce prema ždrijelu završava resicom (uvula), koja se postrance
nastavlja u nepčane lukove
• između nepčanih lukova nalaze se krajnici (tonsille palatinae)
Jezik (lingua)
• tvore ga mišidi na površini obloženi sluznicom, koja oblikuje jezične
bradavice (papillae linguales) važne za osjet okusa
• prednji je kraj vrh jezika (apex), a straga je korijen jezika (radix linguae)
• mehanički sudjeluje u oblikovanju zalogaja
Žlijezde slinovnice (glandulae salivariae)
• tri para sa svake strane lica:
1. doušne žlijezde (glandula parotis) – najveda slinovnica
2. podjezične žlijezde (glandula sublingualis)
3. podčeljusne žlijezde (glandula submandibularis)
• odvodni vodovi tih žlijezda otvaraju se u usnu šupljinu
• stvaraju slinu (saliva)  oko 1 – 1.5 L dnevno
• smjesa vode (99%), iona (Na, K, Cl) i proteina
• sudjeluje u oblikovanju zalogaja i olakšava njegovo klizanje
• sadrži enzim ptijalin (α-amilaza) – za razgradnju škroba
Ţdrijelo (pharynx)
•križište probavnog i dišnog puta
•razlikujemo 3 dijela:
1) nosni dio (nasopharynx)
• u nazofarinks se otvaraju dvije slušne
cjevčice (tubae auditive Eustachii), koje
spajaju srednje uho sa ždrijelom
2) usni dio (oropharynx)
3) grkljanski dio (laryngopharynx)
•sažvakana hrana oblikuje zalogaj
(bolus), koji se potiskuje gutanjem
• postoje 3 faze gutanja zalogaja:
1. voljna faza
• započinje pritiskom jezika gore i unatrag,
zalogaj voljno potisnemo u ždrijelo
2. ždrijelna (faringealna) faza
• spušta se epiglotis, zatvara se i podiže
grkljan, a otvara se jednjak 
onemoguduje se ulazak hrane u dišne
putove
3. jednjačka (ezofagealna) faza
• nastaje ulaskom zalogaja u jednjak, kada
se potiče peristaltički val koji potiskuje
hranu prema želucu
Jednjak (oesophagus)
•cjevasti mišidni organ s unutarnje strane obložen sluznicom
•smješten ispred kralješnice, prolazi kroz ošit i otvara se u želudac
•mišidi u stijenci jednjaka ritmičnim prstenastim stezanjem (peristaltikom)
pridonose prolasku hrane
•sluzne žlijezde smještene u tunici mukozi jednjaka luče sluz, koja omoguduje
da zalogaj lakše klizi niz jednjak
•donji dio jednjaka sadrži velik broj sluznih žlijezda – štite jednjak od kiselog
sadržaja iz želuca
•na ulasku u želudac nalazi se kružni mišid – sfinkter jednjaka spriječava
povratak želučanog sadržaja
Ţeludac (gaster)
•vredasti mišidni organ u kojem se hrana nakuplja i
istovremeno probavlja
•smješten je u srednjem i lijevom gornjem
kvadrantu abdomena
•anatomski dijelovi želuca:
• cardia (želučani ulaz)
• fundus (dno)
• pylorus (vratarnik)
• sadrži m. sphyncter pylori
• curvatura minor (mala krivina / zavojak)
• curvatura major (velika krivina / zavojak)
• facies anterior et posterior
•izvana je želudac obložen tankom, seroznom opnom –
potrbušnicom (peritoneum), a iznutra je debela i vrlo
otporna sluznica, koja je nabrana u nabore
• u sluznici želuca nalaze se brojne žlijezde (glandulae gastricae):
1. sluzne (mukozne) žlijezde
− izlučuju gustu lužnatu sluz koja kao omotač oblaže epitelne stanice sluznice
− sloj sluzi podmazuje i štiti želučanu sluznicu (tunicu mucosu) od oštedenja
solnom kiselinom
− debeo oko 1 – 1,5 mm
2. gastrične (fundusne) žlijezde
− čine ih 3 različite vrste stanica:
1) sporedne (mukoidne) stanice – izlučuju sluz
2) glavne stanice – izlučuju proenzim pepsinogen, koji se pod utjecajem
želučane kiseline pretvara u pepsin – važan za razgradnju proteina
3) obložne (parijetalne) stanice, koje izlučuju:
• solnu kiselinu (HCl) – pH≈2, inaktivacija ptijalina, baktericidni učinak
• unutarnji (intriznični) faktor – važan za apsorpciju vit. B12
3. pilorične žlijezde
− izlučuju sluz – štiti pilorus
− sadrže endokrine st. koje izlučuju gastrin
• u želucu se hrana miješa sa želučanim sokom, te nastaje polutekuda želučana kaša
(himus), koja se peristaltikom potiskuje u dvanaesnik
• peristaltika se pojačava širenjem stijenke želuca (više hrane, jača peristaltika)
• gastrin je hormon kojeg izlučuju pilorične žlijezde, a ima dvojaku ulogu:
− snažno potiče izlučivanje solne kiseline i pepsina
− blago potiče želučana gibanja (peristaltiku)
• hrana se nakon unosa u želucu zadržava 3 – 4h
• postoje 3 faze (mijene) želučane sekrecije:
1) cefalična
• zbiva se prije uzimanja hrane i na početku jela, a potiču je okus i miris hrane
2) gastrična
• izlučuje se najveda količina probavnih sokova (70%), a započinje ulaskom
hrane u želudac
3) intestinalna
• posljedica je ulaska himusa u dvanaesnik
Tanko crijevo (intestinum tenue)
•dugo je oko 6 metara (4 – 7m)
•ima tri dijela:
1. dvanaesnik (duodenum)
2. tašto crijevo (jejunum)
3. vito crijevo (ileum)
DUODENUM
• početni dio tankog criijeva, dug oko 30 cm
• oblikom nalik na slovo C u koje je umetnuta glava
gušterače
• na početku oblikuje proširenje (ampulla duodeni)
• u silazni dio, na mjestu ispupčenom poput velike
bradavice (papilla duodeni major), ulijeva se:
a) gušteračni vod (ductus pancreaticus)
b) glavni žučovod (ductus choledocus)
JEJUNUM
• nastavlja se na duodenum
ILEUM
• završava u donjem desnom dijelu trbuha, gdje
se ulijeva u početni (uzlazni) dio debelog crijeva
ušdem – ostium ileale (ileocekalna valvula)
• tanko crijevo je svinuto u mnoštvo vijuga koje ispunjavaju trbušnu šupljinu
• u mukozi i submukozi tankog crijeva nalaze se brojne žlijezde (glandulae
intestinales), koje tvore kripte (cryptae)
• jejunum i ileum imaju manje žlijezda, a sluznica im je nabrana u nabore koji tvore crijevne
resice (vili intestinales) – upijaju hranu
• stjenka tankog crijeva sadrži i dva sloja glatkog mišičja (kružni i uzdužni), te je izvana
obavijeno glatkom seroznom ovojnicom
• sa stražnje strane, stijenka crijeva je pričvršdena opornjakom (mesenterium) za stražnju
stijenku trbušne šupljine
• u tankom crijevu se dovršava probava hrane i vrši apsorpcija hranjivih tvari
• hrana kroz tanko crijevo prolazi 3 – 5h
• pojavom himusa u T.C. počinju se lučiti crijevni sokovi (probavni enzimi) i hormoni
• sekretin – neutralizira kiselost himusa
• kolecistokinin – izlučuje se ako u duodenum dođe previše masti
• probavni crijevni enzimi: peptidaze, lipaze, saharaze, laktaze
Debelo crijevo (intestinum
crassum, colon)
•dužine oko 1,5 m
•u donjem desnom abdominalnom kvadrantu tanko crijevo postrance ulazi u
debelo crijevo
• ispod mjesta ulaska nalazi se slijepo crijevo (caecum) na čijem je dnu crvuljak (appendix
vermiformis)
• početni dio debelog crijeva usmjeren je prema gore kao uzlazno crijevo (colon ascendens)
• potom zakrede ulijevo i formira poprečno crijevo (colon transversum)
• po lijevom rubu abdomena spušta se kao silazno crijevo (colon descendens)
• prije ulaska u malu zdjelicu crijevo zavija u obliku slova S, te formira zavojito crijevo (colon
sigmoideum), te završava ravnim crijevom (rectum) koje leži ispred križne kosti i otvara se
prema van analnim otvorom (anus)
• u području anusa postoje 2 mišida sfinktera – unutarnji (nevoljni) i vanjski (voljni)
• debelo crijevo je vedeg promjera od tankog
i izvana je nabrano
• izvana uzdužno mišidje formira 3 uzdužne
trake (teniae coli) koje su krade od crijeva
pa ga mjestimično nabiru u poprečne
ispupčine (haustrae coli) između kojih su
brazde
• u području brazda s unutarnje strane
crijeva, kružni mišidi u stijenci oblikuju
polumjesečaste nabore (plicae
semilunares), koji odjeljuju odsječke
debelog crijeva
• debelo crijevo je kao i tanko, učvršdeno
opornjakom (mesocolon) uz stražnju
stijenku trbušne šupljine
• sluznica debelog crijeva obiluje sluznim žlijezdama, koje izlučuju sluz (mucus)
• zadada sluzi je zaštita crijevne sluznice i oblikovanje fekalnih masa
• sluznica debelog crijeva (naročito početni dio) ima sposobnost apsorpcije soli i vode
• crijevni sadržaj preostao nakon apsorpcije vode i soli izbacuje se iz tijela u obliku
izmeta (feces)
• pražnjenje izmeta (defecatio) nastupa kada fekalna masa dovoljno rastegne stijenku
rektuma - podražaj za defekaciju
• to uzrokuje refleksnu peristaltiku silaznog i sigmoidnog kolona koja de feces
potisnuti prema anusu
• peristaltički val popušta tonus unutarnjeg sfinktera, dok je vanjski sfinkter pod
utjecajem naše volje, te tako kontroliramo defekaciju
• izmet (feces) različita je sastava, boje i konzistencije, a sadrži neprobavljene
ostatke hrane te crijevne bakterije (važne za razgradnju, sint. vitamina B, K…)
• smeđa boja izmeta potječe od sterkobilina i urobilina, koji nastaju iz bilirubina
Jetra (hepar)
•najveda žlijezda u ljudskom tijelu
•crvenkasto-smeđe je boje
•nalazi se u gornjem desnom kvadrantu abdomena, odmah ispod ošita
•jetru tvore jetrene stanice (hepatociti), koji su zvjezdoliko raspoređeni oko
središnjih vena oblikujudi acinuse koji čine jetrene režnjide (lobulus)
•nakupine režnjida tvore 4 velika režnja (lobus) jetre:
1. desni režanj (lobus dexter)
2. lijevi režanj (lobus sinister)
3. repasti režanj (lobus caudatus) – u sredini
4. četverokutni režanj (lobus quadratus)
Ustrojstvo jetrenog režnjida (lobulusa)
• cijela jetra je obavijena čvrstom vezivnom čahurom
(capsula fibrosa), koja ulazi između pojedinih režnjeva i
odjeljuje ih činedi vezivne pregrade
• gornja (prednja) površina jetre je konveksna, a donja
(stražnja) je ravna i sadrži jetrenu vratnicu (porta
hepatis)
• u području portae hepatis u jetru ulaze a. hepatica
i v. portae, a iz nje izlaze vv. hepatice i zajednički
jetreni vod (ductus hepaticus communis)
• žučni mjehur (vesica biliaris, vesica fellea)
• kruškolika mišidna vreda u kojoj se pohranjuje žuč
stvorena u jetri
• vod žučnog mjehura (ductus cysticus) se spaja sa
zajedničkim jetrenim vodom (ductus hepaticus
communis) u glavni žučovod (ductus choledochus)
što se otvara u duodenum
DJELATNOSTI (ULOGA) JETRE
• jetra ima značajnu ulogu u pročišdavanju krvi
− makrofagi (Kupfferove stanice) uklanjaju bakterije iz krvi koja portalnim krvotokom
dođe iz probavnog sustva venom porte
• značajno sudjeluje u izmjeni tvari i metabolizmu ugljikohidrata (stvaranje glikogena,
glukoneogeneza), proteina (sinteza proteina krvne plazme i neesencijalnih AK) i masti
(sinteza lipida, kolesterola..)
• pohranjuje vitamine (D, K, A, B12), željezo (u obliku feritina)
• stvara žuč (bilis / fel) - 600-1000mL dnevno
− pohranjuje i koncentrira žuč u žučnom mjehuru
• pod utjecajem sekretina, kolecistokinina i parasimpatikusa žuč se izlučuje u
duodenum sve dok se u njemu nalazi himus
− ŽUČ – gusta zelenožuta tekudina koju čini voda (97%), žučne soli i žučne boje
(bilurubin)
• žučne soli nastaju u hepatocitima iz kolesterola i značajno sudjeluju u probavi
masti  djeluju tako da raspršuju (emulgiraju) velike kapljice masti u himusu i
tako olakšavaju djelovanje lipaza
• žučne soli koje se izluče u crijevo ponovno se resorbiraju i iskorištavaju
Gušterača (pancreas)
•žlijezda položena poprijeko uz stražnju
trbušnu stijenku, iza želuca, u razini L1
•lijevi, tanji kraj formira rep (cauda pancreatis),
a desni, deblji kraj oblikuje glavu (caput
pancreatis)
• rep i glava spojeni su tijelom (corpus pancreatis)
•kroz cijelu gušteraču prolazi gušteračni vod
(ductus pancreaticus) koji se kroz papilu
duodeni major (papila Vateri) zajedno sa
žučovodom otvara u duodenum
o gušterača je žlijezda s vanjskim (egzokrinim) i unutarnjim (endokrinim) izlučivanjem
• egzokrina funkcija gušterače
− pod utjecajem je parasimpatikusa te probavnih hormona (sekretina i kolecistokinina)
− čine ju stanice žljezdanog epitela nakupljene u acinuse, od kojih izlaze odvodni vodovi
− proizvodi razne probavne enzime i hidrogenkarbonatne ione, koji se kroz ductus pancreaticus
izlučuju u duodenum
• hidrogenkarbonatni ioni neutraliziraju kiseli himus u duodenumu te tako omoguduju
aktivaciju probavnih enzima iz gušterače
− probavni enzimi sudjeluju u razgradnji hrane:
• tripsin i kimotripsin (proteolitički enzimi) razlažu bjelančevine do peptida
• karboksipolipeptidaza razlaže peptide do aminokiselina
• amilaza razlaže ugljikohidrate do disaharida
• lipaza, fospolipaza i kolesterolesteraza razgrađuju lipide (masti)
• endokrina funkcija gušterače
− tvore ju nakupine alfa i beta stanica Langerhansovih otočida (insulae pancreaticae)
• alfa stanice izlučuju hormon glukagon (potiče razgradnju glikogena u glukozu)
• beta stanice izlučuju inzulin (omoguduje ulazak glukoze u stanice)
Slika: acinusi i Langerhansov otočid
Potrbušnica (peritoneum)
•glatka, sjajna i vlažna opna koja oblaže trbušnu šupljinu i njezine organe
•peritoneum parietale oblaže unutarnju stranu stijenke trbušne šupljine
•peritoneum viscerale oblaže trbušne organe s vanjske strane
•potrbušnicu tvore vezivno tkivo i endotel, a obilno je prokrvljena – sposobnost
resorpcije i eksudacije tekudine
•mala pregača (omentum minus) – podvostručenje peritoneuma koje počinje od
curvaturae minoris želuca prema jetri, a sadrži jetrenu arteriju, portalnu venu i
glavni žučovod
•velika pregača (omentum majus) - podvostručenje peritoneuma koje se pruža s
velike krivine želuca prema dolje
Probavni sustav

More Related Content

What's hot (20)

ANATOMIJA Polni organi
 ANATOMIJA Polni organi ANATOMIJA Polni organi
ANATOMIJA Polni organi
 
Živčani sustav
Živčani sustavŽivčani sustav
Živčani sustav
 
Arterije
ArterijeArterije
Arterije
 
Sistem organa za varenje
Sistem organa za varenjeSistem organa za varenje
Sistem organa za varenje
 
Sistem organa za razmnožavanje
Sistem organa za razmnožavanjeSistem organa za razmnožavanje
Sistem organa za razmnožavanje
 
Vene
VeneVene
Vene
 
Sistem organa za izlučivanje
Sistem organa za izlučivanjeSistem organa za izlučivanje
Sistem organa za izlučivanje
 
Osjetila čovjeka
Osjetila čovjekaOsjetila čovjeka
Osjetila čovjeka
 
ANATOMIJA Kardiovaskularni sistem
 ANATOMIJA Kardiovaskularni sistem ANATOMIJA Kardiovaskularni sistem
ANATOMIJA Kardiovaskularni sistem
 
Srce, krvni i limfni sudovi
Srce, krvni i limfni sudoviSrce, krvni i limfni sudovi
Srce, krvni i limfni sudovi
 
Zglobovi
Zglobovi Zglobovi
Zglobovi
 
Sistem organa za disanje
Sistem organa za disanjeSistem organa za disanje
Sistem organa za disanje
 
Krvni sustav
Krvni sustavKrvni sustav
Krvni sustav
 
Unutrasnji i spoljasnji zenski i muski polni organi Jovana Jovanovic
Unutrasnji i spoljasnji zenski i muski polni organi  Jovana JovanovicUnutrasnji i spoljasnji zenski i muski polni organi  Jovana Jovanovic
Unutrasnji i spoljasnji zenski i muski polni organi Jovana Jovanovic
 
Anatomija karlice
Anatomija karliceAnatomija karlice
Anatomija karlice
 
Čulo sluha i ravnoteže
Čulo sluha i ravnotežeČulo sluha i ravnoteže
Čulo sluha i ravnoteže
 
Limfni sustav
Limfni sustavLimfni sustav
Limfni sustav
 
Sistem organa za izlučivanje
Sistem organa za izlučivanjeSistem organa za izlučivanje
Sistem organa za izlučivanje
 
Limfni sustav
Limfni sustavLimfni sustav
Limfni sustav
 
Gradja i funkcija digestivnog trakta
Gradja i funkcija digestivnog traktaGradja i funkcija digestivnog trakta
Gradja i funkcija digestivnog trakta
 

Viewers also liked (12)

Organi za kretanje
Organi za kretanjeOrgani za kretanje
Organi za kretanje
 
2. Trajna tkiva
2. Trajna tkiva2. Trajna tkiva
2. Trajna tkiva
 
Biljna tkiva 2.
Biljna tkiva 2.Biljna tkiva 2.
Biljna tkiva 2.
 
1. Tvorna tkiva
1. Tvorna tkiva1. Tvorna tkiva
1. Tvorna tkiva
 
Digestivni trakt
Digestivni traktDigestivni trakt
Digestivni trakt
 
Digestivni sistem
Digestivni sistemDigestivni sistem
Digestivni sistem
 
Biljna Tkiva
Biljna TkivaBiljna Tkiva
Biljna Tkiva
 
Sistem organa za varenje
Sistem organa za varenjeSistem organa za varenje
Sistem organa za varenje
 
Систем за варење
Систем за варењеСистем за варење
Систем за варење
 
Sistem organa za varenje
Sistem organa za varenjeSistem organa za varenje
Sistem organa za varenje
 
Organi za varenje
Organi za varenjeOrgani za varenje
Organi za varenje
 
Sistem organa za varenje coveka
Sistem organa za varenje covekaSistem organa za varenje coveka
Sistem organa za varenje coveka
 

Similar to Probavni sustav

Similar to Probavni sustav (6)

Pogled unutra
Pogled unutraPogled unutra
Pogled unutra
 
Mokraćni organi
Mokraćni organiMokraćni organi
Mokraćni organi
 
Zenska karlica predavanje
Zenska karlica predavanjeZenska karlica predavanje
Zenska karlica predavanje
 
Prir 08 09-15_o_covjeku (1)
Prir 08 09-15_o_covjeku (1)Prir 08 09-15_o_covjeku (1)
Prir 08 09-15_o_covjeku (1)
 
69. 70. nastavna jedinica
69. 70. nastavna jedinica69. 70. nastavna jedinica
69. 70. nastavna jedinica
 
Oblići
Oblići Oblići
Oblići
 

More from Antonio Kobaš

Medicinska bakterilogija
Medicinska bakterilogijaMedicinska bakterilogija
Medicinska bakterilogijaAntonio Kobaš
 
Povijesni razvoj mikrobiologije
Povijesni razvoj mikrobiologijePovijesni razvoj mikrobiologije
Povijesni razvoj mikrobiologijeAntonio Kobaš
 
Uvod u patologiju i patofiziologiju
Uvod u patologiju i patofiziologijuUvod u patologiju i patofiziologiju
Uvod u patologiju i patofiziologijuAntonio Kobaš
 
Poremećaji krvnog optoka
Poremećaji krvnog optokaPoremećaji krvnog optoka
Poremećaji krvnog optokaAntonio Kobaš
 
Lijekovi s djelovanjem na sžs (cns)
Lijekovi s djelovanjem na sžs (cns)Lijekovi s djelovanjem na sžs (cns)
Lijekovi s djelovanjem na sžs (cns)Antonio Kobaš
 
Purgativi i antidiaroici
Purgativi i antidiaroiciPurgativi i antidiaroici
Purgativi i antidiaroiciAntonio Kobaš
 
Liječenje infekcije helicobacter pylori i mukoprotektivi
Liječenje infekcije helicobacter pylori i mukoprotektiviLiječenje infekcije helicobacter pylori i mukoprotektivi
Liječenje infekcije helicobacter pylori i mukoprotektiviAntonio Kobaš
 
Antacidi i antisekretorni lijekovi
Antacidi i antisekretorni lijekoviAntacidi i antisekretorni lijekovi
Antacidi i antisekretorni lijekoviAntonio Kobaš
 
Lokalno liječenje dermatoza
Lokalno liječenje dermatozaLokalno liječenje dermatoza
Lokalno liječenje dermatozaAntonio Kobaš
 
Antitusici i ekspektoransi
Antitusici i ekspektoransiAntitusici i ekspektoransi
Antitusici i ekspektoransiAntonio Kobaš
 

More from Antonio Kobaš (20)

Medicinska virologija
Medicinska virologijaMedicinska virologija
Medicinska virologija
 
Medicinska mikologija
Medicinska mikologijaMedicinska mikologija
Medicinska mikologija
 
Medicinska bakterilogija
Medicinska bakterilogijaMedicinska bakterilogija
Medicinska bakterilogija
 
Povijesni razvoj mikrobiologije
Povijesni razvoj mikrobiologijePovijesni razvoj mikrobiologije
Povijesni razvoj mikrobiologije
 
Smrt
SmrtSmrt
Smrt
 
Prilagodbe
PrilagodbePrilagodbe
Prilagodbe
 
Oštećenje stanice
Oštećenje staniceOštećenje stanice
Oštećenje stanice
 
Zdravlje i bolest
Zdravlje i bolestZdravlje i bolest
Zdravlje i bolest
 
Uvod u patologiju i patofiziologiju
Uvod u patologiju i patofiziologijuUvod u patologiju i patofiziologiju
Uvod u patologiju i patofiziologiju
 
Poremećaji krvnog optoka
Poremećaji krvnog optokaPoremećaji krvnog optoka
Poremećaji krvnog optoka
 
Lijekovi s djelovanjem na sžs (cns)
Lijekovi s djelovanjem na sžs (cns)Lijekovi s djelovanjem na sžs (cns)
Lijekovi s djelovanjem na sžs (cns)
 
Purgativi i antidiaroici
Purgativi i antidiaroiciPurgativi i antidiaroici
Purgativi i antidiaroici
 
Liječenje infekcije helicobacter pylori i mukoprotektivi
Liječenje infekcije helicobacter pylori i mukoprotektiviLiječenje infekcije helicobacter pylori i mukoprotektivi
Liječenje infekcije helicobacter pylori i mukoprotektivi
 
Antacidi i antisekretorni lijekovi
Antacidi i antisekretorni lijekoviAntacidi i antisekretorni lijekovi
Antacidi i antisekretorni lijekovi
 
Emetici i antiemetici
Emetici i antiemeticiEmetici i antiemetici
Emetici i antiemetici
 
Lokalno liječenje dermatoza
Lokalno liječenje dermatozaLokalno liječenje dermatoza
Lokalno liječenje dermatoza
 
Hormonska terapija
Hormonska terapijaHormonska terapija
Hormonska terapija
 
Hipolipemici
HipolipemiciHipolipemici
Hipolipemici
 
Antitusici i ekspektoransi
Antitusici i ekspektoransiAntitusici i ekspektoransi
Antitusici i ekspektoransi
 
Antiasmatici
AntiasmaticiAntiasmatici
Antiasmatici
 

Probavni sustav

  • 1. Probavni sustav ANTONIO KOBAŠ, DR.MED. preuzeti na: www.slideshare.net/kobas
  • 2. Uvod •Probavni sustav (apparatus digestorius) sustav je organa koji omoguduje unošenje potrebnih tvari u organizam iz okoline: • vode • elektrolita • hranjivih tvari (ugljikohidrati, masti, proteini) •osnovne zadade probavnog sustava: • primanje, prenošenje i prerada hrane • uklanjanje štetnih proizvoda •hrana je osnovni izvor energije, potrebne za različite djelatnosti u stanicama • potrebna je za rast i obnovu stanica, za sintezu enzima… •hrana koju unosimo u organizam mora se mehanički i kemijski preraditi do jednostavnih sastavnica koje se mogu upiti (apsorbirati) u probavnom sustavu • veliki dio progutane hrane koji ostaje neprobavljen biva izbačen u obliku fecesa
  • 3. • probavni sustav se sastoji od: a) cjevolikih organa koji tvore probavnu cijev • usna šupljina s pridruženim žlijezdama slinovnicama • ždrijelo • jednjak • tanko crijevo • debelo crijevo b) žljezdanih organa – jetra sa žučnim putevima i gušterača
  • 4. • cjevoliki organi oblikuju probavnu cijev koja počinje usnom šupljinom, a završava analnim otvorom • stijenka svih cjevolikih organa ima nekoliko slojeva: 1. sluznica (tunica mucosa) 2. podsluznica (tela submucosa) 3. mišidni ovoj (tunica muscularis) 4. serozni ovoj (tumica serosa) 5. vezivni ovoj (tumica adventitia) • žljezdani (parenhimni) organi stvaraju posebne izlučevine (sekrete) i ispražnjuju ih u cjevaste organe
  • 6. Usna šupljina (cavitas oris) •seže od usana do ždrijela •krov čini tvrdo i meko nepce, a dno izgrađuju mišidi dna usne šupljine •dijelovi usne šupljine obavljaju brojne djelatnosti: • usitnjavanje, prerada i potiskivanje hrane u ždrijelo • osjet okusa • sudjelovanje pri disanju • sudjelovanje u tvorbi riječi i glasova •ulaz u usnu šupljinu čini gornja i donja usna (labium superius et inferius)
  • 7.
  • 8. Zubi (dentes) • usađeni su u zubištima (processus alveolaris) gornje i donje čeljusti, koja su prekrivena zubnim mesom, desni (gingiva) • otkidaju, sijeku, drobe i melju hranu • oblici zubi: • sjekutidi – prihvadaju, otkidaju ili sijeku hranu • očnjaci – trgaju hranu • pretkutnjaci – drobe hranu • kutnjaci – hranu usitnjavaju i melju • dijelovi (građa) zuba: • zubno tkivo (dentinum) • korijen (radix dentis) • vršak (apex) • zubni cement (cementum) • zubni vrat (collum dentis) • zubna kruna (corona dentis) • caklina (enamelum) • iznutra – šupljina (cavitas dentis) ispunjena srži (pulpa dentis)
  • 9. • dvije su vrste zubala: 1. mliječno zubalo (dentes decidui) • niču od 6. mjeseca do 2. godine života • ispadaju od 6 – 12 godine • sadrži 20 zubi – 4 sjekutida, 2 očnjaka i 4 kutnjaka na svakoj čeljusti 2. trajno zubalo (dentes permanentes) • u odrasla čovjeka ima 32 zuba – 4 sjekutida, 2 očnjaka, 4 pretkutnjaka, 6 kutnjaka na svakoj čeljusti Nepce (palatum) • oblikuje krov usne šupljine • prednji dio ima koštanu osnovu – tvrdo nepce (pallatum durum) • stražnji dio je mišidna ploča – meko nepce (pallatum molle) • meko nepce prema ždrijelu završava resicom (uvula), koja se postrance nastavlja u nepčane lukove • između nepčanih lukova nalaze se krajnici (tonsille palatinae)
  • 10. Jezik (lingua) • tvore ga mišidi na površini obloženi sluznicom, koja oblikuje jezične bradavice (papillae linguales) važne za osjet okusa • prednji je kraj vrh jezika (apex), a straga je korijen jezika (radix linguae) • mehanički sudjeluje u oblikovanju zalogaja Žlijezde slinovnice (glandulae salivariae) • tri para sa svake strane lica: 1. doušne žlijezde (glandula parotis) – najveda slinovnica 2. podjezične žlijezde (glandula sublingualis) 3. podčeljusne žlijezde (glandula submandibularis) • odvodni vodovi tih žlijezda otvaraju se u usnu šupljinu • stvaraju slinu (saliva)  oko 1 – 1.5 L dnevno • smjesa vode (99%), iona (Na, K, Cl) i proteina • sudjeluje u oblikovanju zalogaja i olakšava njegovo klizanje • sadrži enzim ptijalin (α-amilaza) – za razgradnju škroba
  • 11.
  • 12. Ţdrijelo (pharynx) •križište probavnog i dišnog puta •razlikujemo 3 dijela: 1) nosni dio (nasopharynx) • u nazofarinks se otvaraju dvije slušne cjevčice (tubae auditive Eustachii), koje spajaju srednje uho sa ždrijelom 2) usni dio (oropharynx) 3) grkljanski dio (laryngopharynx) •sažvakana hrana oblikuje zalogaj (bolus), koji se potiskuje gutanjem
  • 13. • postoje 3 faze gutanja zalogaja: 1. voljna faza • započinje pritiskom jezika gore i unatrag, zalogaj voljno potisnemo u ždrijelo 2. ždrijelna (faringealna) faza • spušta se epiglotis, zatvara se i podiže grkljan, a otvara se jednjak  onemoguduje se ulazak hrane u dišne putove 3. jednjačka (ezofagealna) faza • nastaje ulaskom zalogaja u jednjak, kada se potiče peristaltički val koji potiskuje hranu prema želucu
  • 14. Jednjak (oesophagus) •cjevasti mišidni organ s unutarnje strane obložen sluznicom •smješten ispred kralješnice, prolazi kroz ošit i otvara se u želudac •mišidi u stijenci jednjaka ritmičnim prstenastim stezanjem (peristaltikom) pridonose prolasku hrane •sluzne žlijezde smještene u tunici mukozi jednjaka luče sluz, koja omoguduje da zalogaj lakše klizi niz jednjak •donji dio jednjaka sadrži velik broj sluznih žlijezda – štite jednjak od kiselog sadržaja iz želuca •na ulasku u želudac nalazi se kružni mišid – sfinkter jednjaka spriječava povratak želučanog sadržaja
  • 15.
  • 16. Ţeludac (gaster) •vredasti mišidni organ u kojem se hrana nakuplja i istovremeno probavlja •smješten je u srednjem i lijevom gornjem kvadrantu abdomena •anatomski dijelovi želuca: • cardia (želučani ulaz) • fundus (dno) • pylorus (vratarnik) • sadrži m. sphyncter pylori • curvatura minor (mala krivina / zavojak) • curvatura major (velika krivina / zavojak) • facies anterior et posterior •izvana je želudac obložen tankom, seroznom opnom – potrbušnicom (peritoneum), a iznutra je debela i vrlo otporna sluznica, koja je nabrana u nabore
  • 17. • u sluznici želuca nalaze se brojne žlijezde (glandulae gastricae): 1. sluzne (mukozne) žlijezde − izlučuju gustu lužnatu sluz koja kao omotač oblaže epitelne stanice sluznice − sloj sluzi podmazuje i štiti želučanu sluznicu (tunicu mucosu) od oštedenja solnom kiselinom − debeo oko 1 – 1,5 mm 2. gastrične (fundusne) žlijezde − čine ih 3 različite vrste stanica: 1) sporedne (mukoidne) stanice – izlučuju sluz 2) glavne stanice – izlučuju proenzim pepsinogen, koji se pod utjecajem želučane kiseline pretvara u pepsin – važan za razgradnju proteina 3) obložne (parijetalne) stanice, koje izlučuju: • solnu kiselinu (HCl) – pH≈2, inaktivacija ptijalina, baktericidni učinak • unutarnji (intriznični) faktor – važan za apsorpciju vit. B12 3. pilorične žlijezde − izlučuju sluz – štiti pilorus − sadrže endokrine st. koje izlučuju gastrin
  • 18. • u želucu se hrana miješa sa želučanim sokom, te nastaje polutekuda želučana kaša (himus), koja se peristaltikom potiskuje u dvanaesnik • peristaltika se pojačava širenjem stijenke želuca (više hrane, jača peristaltika) • gastrin je hormon kojeg izlučuju pilorične žlijezde, a ima dvojaku ulogu: − snažno potiče izlučivanje solne kiseline i pepsina − blago potiče želučana gibanja (peristaltiku) • hrana se nakon unosa u želucu zadržava 3 – 4h • postoje 3 faze (mijene) želučane sekrecije: 1) cefalična • zbiva se prije uzimanja hrane i na početku jela, a potiču je okus i miris hrane 2) gastrična • izlučuje se najveda količina probavnih sokova (70%), a započinje ulaskom hrane u želudac 3) intestinalna • posljedica je ulaska himusa u dvanaesnik
  • 19. Tanko crijevo (intestinum tenue) •dugo je oko 6 metara (4 – 7m) •ima tri dijela: 1. dvanaesnik (duodenum) 2. tašto crijevo (jejunum) 3. vito crijevo (ileum)
  • 20. DUODENUM • početni dio tankog criijeva, dug oko 30 cm • oblikom nalik na slovo C u koje je umetnuta glava gušterače • na početku oblikuje proširenje (ampulla duodeni) • u silazni dio, na mjestu ispupčenom poput velike bradavice (papilla duodeni major), ulijeva se: a) gušteračni vod (ductus pancreaticus) b) glavni žučovod (ductus choledocus) JEJUNUM • nastavlja se na duodenum ILEUM • završava u donjem desnom dijelu trbuha, gdje se ulijeva u početni (uzlazni) dio debelog crijeva ušdem – ostium ileale (ileocekalna valvula)
  • 21. • tanko crijevo je svinuto u mnoštvo vijuga koje ispunjavaju trbušnu šupljinu • u mukozi i submukozi tankog crijeva nalaze se brojne žlijezde (glandulae intestinales), koje tvore kripte (cryptae) • jejunum i ileum imaju manje žlijezda, a sluznica im je nabrana u nabore koji tvore crijevne resice (vili intestinales) – upijaju hranu • stjenka tankog crijeva sadrži i dva sloja glatkog mišičja (kružni i uzdužni), te je izvana obavijeno glatkom seroznom ovojnicom • sa stražnje strane, stijenka crijeva je pričvršdena opornjakom (mesenterium) za stražnju stijenku trbušne šupljine • u tankom crijevu se dovršava probava hrane i vrši apsorpcija hranjivih tvari • hrana kroz tanko crijevo prolazi 3 – 5h • pojavom himusa u T.C. počinju se lučiti crijevni sokovi (probavni enzimi) i hormoni • sekretin – neutralizira kiselost himusa • kolecistokinin – izlučuje se ako u duodenum dođe previše masti • probavni crijevni enzimi: peptidaze, lipaze, saharaze, laktaze
  • 22.
  • 23. Debelo crijevo (intestinum crassum, colon) •dužine oko 1,5 m •u donjem desnom abdominalnom kvadrantu tanko crijevo postrance ulazi u debelo crijevo • ispod mjesta ulaska nalazi se slijepo crijevo (caecum) na čijem je dnu crvuljak (appendix vermiformis) • početni dio debelog crijeva usmjeren je prema gore kao uzlazno crijevo (colon ascendens) • potom zakrede ulijevo i formira poprečno crijevo (colon transversum) • po lijevom rubu abdomena spušta se kao silazno crijevo (colon descendens) • prije ulaska u malu zdjelicu crijevo zavija u obliku slova S, te formira zavojito crijevo (colon sigmoideum), te završava ravnim crijevom (rectum) koje leži ispred križne kosti i otvara se prema van analnim otvorom (anus) • u području anusa postoje 2 mišida sfinktera – unutarnji (nevoljni) i vanjski (voljni)
  • 24.
  • 25.
  • 26. • debelo crijevo je vedeg promjera od tankog i izvana je nabrano • izvana uzdužno mišidje formira 3 uzdužne trake (teniae coli) koje su krade od crijeva pa ga mjestimično nabiru u poprečne ispupčine (haustrae coli) između kojih su brazde • u području brazda s unutarnje strane crijeva, kružni mišidi u stijenci oblikuju polumjesečaste nabore (plicae semilunares), koji odjeljuju odsječke debelog crijeva • debelo crijevo je kao i tanko, učvršdeno opornjakom (mesocolon) uz stražnju stijenku trbušne šupljine
  • 27. • sluznica debelog crijeva obiluje sluznim žlijezdama, koje izlučuju sluz (mucus) • zadada sluzi je zaštita crijevne sluznice i oblikovanje fekalnih masa • sluznica debelog crijeva (naročito početni dio) ima sposobnost apsorpcije soli i vode • crijevni sadržaj preostao nakon apsorpcije vode i soli izbacuje se iz tijela u obliku izmeta (feces) • pražnjenje izmeta (defecatio) nastupa kada fekalna masa dovoljno rastegne stijenku rektuma - podražaj za defekaciju • to uzrokuje refleksnu peristaltiku silaznog i sigmoidnog kolona koja de feces potisnuti prema anusu • peristaltički val popušta tonus unutarnjeg sfinktera, dok je vanjski sfinkter pod utjecajem naše volje, te tako kontroliramo defekaciju • izmet (feces) različita je sastava, boje i konzistencije, a sadrži neprobavljene ostatke hrane te crijevne bakterije (važne za razgradnju, sint. vitamina B, K…) • smeđa boja izmeta potječe od sterkobilina i urobilina, koji nastaju iz bilirubina
  • 28. Jetra (hepar) •najveda žlijezda u ljudskom tijelu •crvenkasto-smeđe je boje •nalazi se u gornjem desnom kvadrantu abdomena, odmah ispod ošita •jetru tvore jetrene stanice (hepatociti), koji su zvjezdoliko raspoređeni oko središnjih vena oblikujudi acinuse koji čine jetrene režnjide (lobulus) •nakupine režnjida tvore 4 velika režnja (lobus) jetre: 1. desni režanj (lobus dexter) 2. lijevi režanj (lobus sinister) 3. repasti režanj (lobus caudatus) – u sredini 4. četverokutni režanj (lobus quadratus)
  • 30.
  • 31. • cijela jetra je obavijena čvrstom vezivnom čahurom (capsula fibrosa), koja ulazi između pojedinih režnjeva i odjeljuje ih činedi vezivne pregrade • gornja (prednja) površina jetre je konveksna, a donja (stražnja) je ravna i sadrži jetrenu vratnicu (porta hepatis) • u području portae hepatis u jetru ulaze a. hepatica i v. portae, a iz nje izlaze vv. hepatice i zajednički jetreni vod (ductus hepaticus communis) • žučni mjehur (vesica biliaris, vesica fellea) • kruškolika mišidna vreda u kojoj se pohranjuje žuč stvorena u jetri • vod žučnog mjehura (ductus cysticus) se spaja sa zajedničkim jetrenim vodom (ductus hepaticus communis) u glavni žučovod (ductus choledochus) što se otvara u duodenum
  • 32.
  • 34. • jetra ima značajnu ulogu u pročišdavanju krvi − makrofagi (Kupfferove stanice) uklanjaju bakterije iz krvi koja portalnim krvotokom dođe iz probavnog sustva venom porte • značajno sudjeluje u izmjeni tvari i metabolizmu ugljikohidrata (stvaranje glikogena, glukoneogeneza), proteina (sinteza proteina krvne plazme i neesencijalnih AK) i masti (sinteza lipida, kolesterola..) • pohranjuje vitamine (D, K, A, B12), željezo (u obliku feritina) • stvara žuč (bilis / fel) - 600-1000mL dnevno − pohranjuje i koncentrira žuč u žučnom mjehuru • pod utjecajem sekretina, kolecistokinina i parasimpatikusa žuč se izlučuje u duodenum sve dok se u njemu nalazi himus − ŽUČ – gusta zelenožuta tekudina koju čini voda (97%), žučne soli i žučne boje (bilurubin) • žučne soli nastaju u hepatocitima iz kolesterola i značajno sudjeluju u probavi masti  djeluju tako da raspršuju (emulgiraju) velike kapljice masti u himusu i tako olakšavaju djelovanje lipaza • žučne soli koje se izluče u crijevo ponovno se resorbiraju i iskorištavaju
  • 35. Gušterača (pancreas) •žlijezda položena poprijeko uz stražnju trbušnu stijenku, iza želuca, u razini L1 •lijevi, tanji kraj formira rep (cauda pancreatis), a desni, deblji kraj oblikuje glavu (caput pancreatis) • rep i glava spojeni su tijelom (corpus pancreatis) •kroz cijelu gušteraču prolazi gušteračni vod (ductus pancreaticus) koji se kroz papilu duodeni major (papila Vateri) zajedno sa žučovodom otvara u duodenum
  • 36.
  • 37. o gušterača je žlijezda s vanjskim (egzokrinim) i unutarnjim (endokrinim) izlučivanjem • egzokrina funkcija gušterače − pod utjecajem je parasimpatikusa te probavnih hormona (sekretina i kolecistokinina) − čine ju stanice žljezdanog epitela nakupljene u acinuse, od kojih izlaze odvodni vodovi − proizvodi razne probavne enzime i hidrogenkarbonatne ione, koji se kroz ductus pancreaticus izlučuju u duodenum • hidrogenkarbonatni ioni neutraliziraju kiseli himus u duodenumu te tako omoguduju aktivaciju probavnih enzima iz gušterače − probavni enzimi sudjeluju u razgradnji hrane: • tripsin i kimotripsin (proteolitički enzimi) razlažu bjelančevine do peptida • karboksipolipeptidaza razlaže peptide do aminokiselina • amilaza razlaže ugljikohidrate do disaharida • lipaza, fospolipaza i kolesterolesteraza razgrađuju lipide (masti) • endokrina funkcija gušterače − tvore ju nakupine alfa i beta stanica Langerhansovih otočida (insulae pancreaticae) • alfa stanice izlučuju hormon glukagon (potiče razgradnju glikogena u glukozu) • beta stanice izlučuju inzulin (omoguduje ulazak glukoze u stanice)
  • 38. Slika: acinusi i Langerhansov otočid
  • 39. Potrbušnica (peritoneum) •glatka, sjajna i vlažna opna koja oblaže trbušnu šupljinu i njezine organe •peritoneum parietale oblaže unutarnju stranu stijenke trbušne šupljine •peritoneum viscerale oblaže trbušne organe s vanjske strane •potrbušnicu tvore vezivno tkivo i endotel, a obilno je prokrvljena – sposobnost resorpcije i eksudacije tekudine •mala pregača (omentum minus) – podvostručenje peritoneuma koje počinje od curvaturae minoris želuca prema jetri, a sadrži jetrenu arteriju, portalnu venu i glavni žučovod •velika pregača (omentum majus) - podvostručenje peritoneuma koje se pruža s velike krivine želuca prema dolje