Osećajni (senzitivni)nervi
Prenosi nervni impuls od periferije ka centru
(mozgu i kičmenoj moždini)
Pokretački (motorni) nervi
Prenosi nervni impuls od centra (mozga i
kičmene moždine) ka periferiji (organa koji
vrše rad)
Mešoviti nervi
Imaju i osećajna i motorna vlakna
Ima dvostrukuulogu.
1. sakuplja informacije iz čulnih organa i
prenosi ih do CNS-a.
2. prenosi signale iz CNS-a do poprečno –
prugastih mišića
Stoga, periferni nervi sistem služi za prenošenje
senzorskih i motoričkih poruka izmedu CNS,
s jedne strane, i mišića, žlezda i organa čula,
s druge strane.
Deo perifernognervnog sistema
Upravlja radom unutrašnjih organa i
uklađuje njihov rad sa trenutnim potrebama
organizma
Na rad ovih organa ne možemo voljno
uticati
Povezan sa VEGETATIVNIM centrima u
mozgu
13.
Aktivira se ukritičnim situacijama, kada
je organizam pod stresom,
omogućavajući na taj način adekvatan
odgovor.
14.
Aktivira se poizlasku iz stresa, u
mirovanju, vraćajući rad organa na
normalni nivo.
Još jedna uspešnanedelja u školi. Vlada je
dobio petice iz matematike, istorije i
engleskog. Konačno je došao vikend i Vladda
je sa svojom porodicom otišao na izlet u
prirodu.
Objasniti stanje Vladinog organizma u ovoj
situaciji.
Koji deo ANS je aktivan?
18.
Nakon napornog danau školi, Maja se
uputila kući. Međutim, u blizini je
ugledala grupu pasa lutalica koji su
krenuli da laju na nju. Veoma se uplašila.
Objasniti stanje Majinog organizma u ovoj
situaciji.
Koji deo ANS je aktivan?
19.
organ stres mirovanje
Zenicaoka širenje sužavanje
Pluća i brohnije širenje sužavanje
Mentalna aktivnost pojačana smanjena
Bubrezi i bešika Smanjeno
izlučivanje
mokraće
Pojačano lučenje
Srce Ubrazan rad Usporen rad
Skeletni mišići Pojačana snaga Smanjena
aktivnost
Krvni sudovi u koži suženje širenje
Pljuvačne žlezde Smanjeno lučenje Pojačano lučenje
Želudac i creva Usporen rad Podstiče rad
Nadbubrežna
žlezda
Podstiče lučenje Usporeno lučenje
+ -
+ -
+ -
- +
+ -
+ -
- +
- +
- +
+ -
20.
Registruje aktivnostANS u stresnim situacijama
npr. Prilikom izgovaranja laži.
Registruje promene električne provodljivosti
kože, promenu u brzini rada srca i dr.
Koristi se u kriminalistici.
Editor's Notes
#8 Nema nikavu ulogu u analizi senzorskih signala, kao ni u iniciranju motoričkih signala.
Autonomni deo reguliše rad unutrašnjih organa i žlezda