Dokument detaljno objašnjava krvni sustav, uključujući sastav krvi, tipove krvnih stanica (eritrocite, leukocite i trombocite) te procese poput zgrušavanja krvi i zadaće koje krv obavlja. Navodi se značaj eritrocita u prijenosu kisika, važnost bijelih krvnih stanica u obrani organizma, te funkcije trombocita u hemostazi. Također se opisuje sustav krvnih grupa i Rh faktore koji su ključni za sigurne transfuzije krvi.

1. KRVNI
SUSTAV
ANTONIO KOBAŠ, DR.MED.
preuzeti na: www.slideshare.net/kobas

2. SASTAV KRVI
• KRV, sanguis (haema)
• neprozirna tekućina crvene boje, osebujna mirisa i slana okusa
• u odraslog čovjeka ima oko 5 litara krvi (8% tjelesne mase)
• ima tekući dio – krvnu plazmu, i stanični dio – crvene i bijele
krvne stanice te krvne pločice (trombocite)
• ima brojne zadaće:
1. prijenos – hranjive tvari, O2, CO2, hormoni, enzimi, otpadne tvari..
2. održavanje – acidobazne ravnoteže (pH), volumena tjel. tekućina
3. zaštita – od infekcija, zaustavljanje krvarenja (stvaranje ugrušaka)

3. KRVNA PLAZMA (PLASMA SANGUINIS)
•
tekući dio krvi kojeg najvećim dijelom čini voda (90%) i u njoj otopljene
različite organske i anorganske tvari
•
uklanjanjem fibrinogena iz krvne plazme nastaje krvni serum
•
organske tvari u krvnoj plazmi:
•
pretežno proteini (73g/L) koji se sintetiziraju u jetri
1. albumini – važni za održavanje koloidno–osmotskog tlaka plazme
2. globulini – alfa(α)1, alfa(α)2, beta(β) i gama(γ)
• α i β – važni za prijenos tvari putem krvi (Fe, hormoni štitnjače) i za
zgrušavanje krvi
• γ – obuhvaćaju većinu imunoglobulina (protutijela) – važni za obranu
organizma
3. fibrinogen – protein važan u zgrušavanju krvi (polimerizira se u dugačke
niti fibrina – osnova ugruška)
•
•
glukoza, lipidi, aminokiseline, enzimi, hormoni, ureja, kreatinin...
anorganske tvari u krvnoj plazmi:
•
različiti ioni – Na, Ca, K, Cl, fosfati, otopljeni plinovi (O2, CO2)

4. KRVNE STANICE
•
tri osnovne vrste krvnih
stanica:
1. Eritrociti (crvene
krvne stanice)
2. Leukociti (bijele
krvne stanice)
3. Trombociti (krvne
pločice)
• količina stanica u krvi određuje se hematokritom
• određuje se centrifugiranjem krvi  stanični i tekući dio
• Muškarci 42 – 47%, Žene 38 – 42%
• vrijednosti variraju – ovisno o konc. kisika (nadmorska visina)

5. ERITROCITI
• crvene krvne stanice diskoidnog (bikonkavnog) oblika –
povećava površinu i olakšava izmjenu plinova
• specijalizirane stanice koje tijekom sazrijevanja gube jezgru i
većinu organela  odrasli eritrociti nemaju jezgru!
• najbrojnije (oko 4,6x1012/L u muškaraca i 4,1x1012/L u žena)
• membrana eritrocita vrlo je fleksibilna – mogućnost savijanja
stanica i prolazak kroz najmanje kapilare
• životni vijek im je oko 120 dana – potom se razlažu u slezeni
• sadrže hemoglobin metaloprotein važan za prijenos O2 i CO2
• tvore ga protein globin (alfa i beta lanci) i boja hem (sadrži 4
porfirinska prstena sa željezom u sredini) – crvena boja krvi
• u žena oko 140 g/L krvi, a u muškaraca oko 160 g/L krvi
• osim prijenosa i izmjene plinova, druga važna zadaća eritrocita je
stvaranje bikarbonatnih iona
• uz pomoć enzima ugljikove anhidraze
• značajni u održavanju acidobazne ravnoteže (pH)

7. • brzina sedimentacije eritrocita
• dijagnostička pretraga
• izražava se milimetrima krvne plazme iznad stupca istaloženih
eritrocita, a rezultati se očitavaju nakon 1 i nakon 2 sata
• normalno iznosi od 0-15mm u muškaraca, a 0-20mm u žena
nakon 1h
• na brzinu najviše utječe sastav proteina krvne plazme  u
akutnoj fazi upale, anemijama, zloćudnim tumorima – brzina
sedimentacije povećana

8. • Nastanak eritrocita (eritropoeza)
• ovisi o potrebi organizma za kisikom  hipoksija (manjak kisika)
potiče u bubrezima povećano izlučivanje hormona eritropoetina
koji u koštanoj srži potiče i ubrzava eritropoezu – povećava se
broj eritrocita i oksigenacija (opskrbljenost kisikom)
• eritrociti nastaju u koštanoj srži plosnatih kostiju (prsne kosti,
rebara, lubanjskih kostiju i kralješaka)
• sve krvne stanice, pa tako i eritrociti nastaju od jedne, početne
matične stanice, koja ima višestruke razvojne mogućnosti
(pluripotentna matična stanica)
• za eritropoezu nužne su dostatne količine željeza i vitamina B12
•
•
željezo se apsorbira u crijevu u trovalentnom (feri) obliku, veže se
za proteine plazme (transferin) i tako se prenosi kroz krv, a po
potrebi se prenosi u eritrocit u dvovalentnom (fero) obliku
• zbog manjka željeza nastaje sideropenična anemija
vit B12 je važan za sintezu DNA i zrenje eritrocita – ako nedostaje,
nastaju veliki, krhki eritrociti – megaloblastična anemija

10. LEUKOCITI
•
bijele krvne stanice važne za obranu organizma
•
nastaju u koštanoj srži, a životni vijek u krvnom optoku im je oko 5 dana
(granulociti) do nekoliko godina (limfociti)
•
oko 6x109/L krvi, a broj ovisi o patološkim stanjima organizma (akutne upale,
infekcije, imunodeficijencije, leukemije...)
•
prema izgledu, mjestu nastanka i djelovanju razlikujemo:
1.
GRANULOCITE – zrnata citoplazma
a)
b)
2.
SEGMENTIRANI (režnjasta jezgra) – većina!
I.
neutrofili – oko 60%, blijedo-ljubičasta zrnca
•
sposobnost fagcitoze bakterija, virusa...
II.
eozinofili – oko 3%, crvena zrnca
•
važni u zaštiti od parazita i alergijskim reakcijama
III. bazofili – oko 1%, plava zrnca
•
sadrže heparin i histamin (alergije!)
NESEGMENTIRANI (mlađe stanice, štapićasta jezgra)
AGRANULOCITE – nemaju granule (zrnca) u citoplazmi
a)
b)
LIMFOCITI – oko 30%, velika jezgra, oskudna citoplazma
•
T-limfociti – stanična imunosti, sazrijevaju u timusu
•
B-limfociti – proizvode protutijela (imunoglobuline, antitijela)
MONOCITI – oko 5%, najveće bijele krvne stanice
•
kada iz krvi prijeđu u tkivo stječu sposobnost fagocitoze i postaju
makrofagi

12. TROMBOCITI
• krvne pločice - malena, bezbojna tjelešca bez jezgre
• imaju brojna svojstva i djelovanja kao prave stanice, zato ih
smatramo stanicama unatoč nedostatku jezgre
• ima ih oko 300 x109/L krvi
• nastaju u koštanoj srži iz vrlo velikih stanica – megakariocita
• od megakariocita u koštanoj srži se „otkidaju” dijelovi citoplazme,
malene pločice – trombociti, i odlaze u krvotok
• osnovna uloga trombocita je zaustavljanje krvarenja (hemostaza)
• u citoplazmi trombocita se nalaze tvari potrebne za zgrušavanje krvi

13. ZGRUŠAVANJE KRVI
• Zaustavljanje krvarenja (hemostaza) obrambena je reakcija
organizma pri oštećenjima stijenki krvnih žila
• mehanizmi zaustavljanja krvarenja (hemostaze) su:
1. Stezanje krvnih žila (kontrakcija, vazokonstrikcija)
•
•
započinje odmah nakon oštećenja krvne žile
stezanju manjih krvnih žila pridonose trombociti koji otpuštaju
tromboksan A2 – vazokonstrikcijski učinak
2. Stvaranje trombocitnog čepa
•
•
omogućuje zatvaranje malih krvnih žila i malih oštećenja na
većim žilama
pri oštećenju endotela krvne žile dolazi do prijanjanja
trombocita uz oštećenu stijenku – ti trombociti potom luče
tromboksan A2 i ADP koji potiču daljnje nakupljanje trombocita
(agregaciju) uz oštećenu stijenku i stvaranje čepa

14. 3. Zgrušavanje krvi (coagulatio sanguinis) – stvaranje krvnog ugruška
•
započinje 15 – 20s nakon oštećenja krvne žile
•
obuhvaća 3 razvojna stupnja:
1. prvo se na mjestu oštećenja krvožilne stijenke
stvara aktivator protrombina
2. aktivator protrombina uz pomoć koagulacijskih
faktora i Ca2+ iona pretvara protrombin u trombin
3. trombin poput enzima djeluje na fibrinogen u
krvnoj plazmi i potiče njegovu polimerizaciju, tj.
pretvara fibrinogen u niti fibrina, koje oblikuju
fibrinsku mrežicu  veže se uz rubove oštećenja
na krvnoj žili i oko trombocitnog čepa, u njoj se
nakupljaju stanice i stvara se krvni ugrušak
(coagulum)
•
krvni ugrušak se ubrzo nakon stvaranja počinje
stezati – približavanje rubova oštećene krvne
žile

15. • čimbenici zgrušavanja (faktori koagulacije)
• nastaju u jetri
• manjak bilo kojeg faktora uzrokuje sklonost krvarenjima (hemofilije)
• za sintezu pojedinih faktora (protrombin, faktori VII, IX, X) potreban
je vitamin K - manjak može izazvati krvarenja
• Otapanje krvnih ugrušaka (fibrinolisis)
• nastaje djelovanjem aktiviranog plazmina (fibrinolizina)
• korisna je pri uklanjanju krvnih ugrušaka u malim krvnim žilama
• terapija moždanih udara, dubinske venske tromboze...
• u neoštećenim krvnim žilama normalno NEMA zgrušavanja
• tvari koje spriječavaju stvaranje krvnog ugruška – antikoagulansi
• najpoznatiji antikoagulans antitrombin III – veže se za trombin i
spriječava polimerizaciju fibrinogena u fibrin

17. KRVNE GRUPE I RH FAKTORI
• 2 vrste antigena na površini E:
1. AB0 antigeni
2. antigeni Rh sustava

18. • Sustav krvnih grupa AB0
• tvore ga četiri krvne grupe A, B, AB, 0
• krvna grupa ovisi o prisutnosti A i B antigena – aglutinogena na
površini eritrocita
• protutijela A i B antigenima koja se nalaze u krvnoj plazmi stvaraju se
odmah nakon rođenja i zovu se aglutinini
•
•
•
•
Krvna grupa A može primiti
samo krvnu grupu A i 0
Krvna grupa B može primiti
samo krvnu grupu B i 0
Krvna grupa AB - ona je
univerzalni primatelj krvi
(može primati sve grupe)
Krvna grupa 0 - ona je
univerzalni davatelj krvi
(može dati krv svim krvnim
grupama), a prima samo
krvnu grupu 0.

20. • određivanje krvnih grupa potrebno je kako bi se izbjegle
transfuzijske reakcije nakon transfuzije krvi nesukladnih krvnih
grupa
• ukoliko dođe do pogrešne transfuzije – protutijela (aglutinini) iz
primateljeve plazme reagiraju s unesenim antigenima
(aglutinogenima) na eritrocitima i sljepljuju ih u grudice – to se naziva
aglutinacija
• aglutinacija (sljepljivanje eritrocita) može prouzročiti začepljenja malih
krvnih žila, te začepljenje bubrežnih kanalića i zatajenje bubrega!
• unatoč tome što je krvna grupa 0 univerzalni davatelj, pri transfuziji
veće količine te krvne grupe osobi neke druge krvne grupe, može
doći do nastanka aglutinacije, zbog prijenosa veće količine aglutinina
koji će reagirati sa eritrocitima primatelja

22. • antigeni Rh sustava
• za razliku od AB0 antigena ne stvaraju se odmah nakon rođenja,
nego nastaju tek kada Rh negativna osoba dođe u doticaj s Rh
pozitivnom krvi
• Rh pozitivnim smatra se osoba koja na svojim eritrocitima ima
antigene D, a Rh negativnim ona koja ih nema
• Rh antigeni važni su u trudnoći – ako Rh negativna majka nosi Rh
pozitivno dijete – stvara protutijela protiv dječjih eritrocita (dolazi do
imunizacije majke)
•
ako u slijedećoj trudnoći ponovno nosi Rh pozitivno dijete, u
prethodnoj trudnoći stvorena protutijela reagirati će na Rh pozitivne
eritrocite djeteta – hemoliza  novorođenačka žutica