Dokument opisuje različite oblike smrti stanica, uključujući apoptozu i nekrozu, te uzroke i mehanizme tih procesa. Apoptoza je programirana smrt stanice koja može biti fiziološka ili patološka, dok nekroza predstavlja patološku smrt skupine stanica uslijed ireverzibilnog oštećenja. Također, dokument objašnjava definiciju smrti organizma, oblike smrti, te znakove koji se javljaju nakon smrti.

1. Smrt
Antonio Kobaš, dr. med.
DOM ZDRAVLJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE – ISPOSTAVA SAMOBOR

2. Smrt stanice i tkiva
•ukoliko se stanica ne uspije prilagoditi djelovanju promjena iz
okoliša, oštećenje stanice postaje ireverzibilno, što u konačnici
vodi u smrt stanica
•dva su klinički bitna oblika smrti stanice:
a) apoptoza
b)nekroza

3. Apoptoza
•grč. apo – dolje, ptosis – padati  kao opadanje lišća sa drveta u jesen
•programirana smrt stanice
•oblik stanične smrti koji zahtijeva aktivaciju endogenog genskog sustava za samouništenjem stanice – dolazi
do aktivacije samoubilačkih gena u stanici i staničnog samoubojstva
•aktivacija samoubilačkih gena potiče sintezu apoptotičnih enzima u stanici i njenu razgradnju
•Uzroci staničnog samoubojstva (apoptoze) su:
a) Egzogeni
1. nedostatak egzogenih čimbenika rasta i hormona ili blokada njihovog djelovanja
◦ npr. nedostatak gonadotropnih hormona hipofize uzrokuje umiranje sjemenih stanica muškaraca i neplodnost
2. negativni vanjski poticaj
◦ npr. steroidni hormoni iz nadbubrega mogu uzrokovati apoptozu stanica timusa
b) Endogeni
1. Endogena aktivacija samoubilačkih gena bez nekog poznatog razloga
◦ svakodnevno nam odumire na tisuće neurona u mozgu, bez jasnog razloga – samo jer je tako zapisano u genima

4. Apoptoza može biti:
a) FIZIOLOŠKA
•bitna za normalan razvoj tkiva i organa, održavanje tkiva
odraslog tijela
a. održavanje normalne kože
•površinske stanice višeslojnog pločastog epitela kože
redovno odumiru apoptozom, a nadomjeste ih stanice iz
nižih slojeva
•poremećaj = hiperkeratoza, npr. psorijaza
a. menstrualno krvarenje
•nastaje zbog programirane apoptoze krvnih žila
endometrija uslijed hormonskog djelovanja
•izostanak apoptoze  hiperplazija endometrija = kiretaža
b) PATOLOŠKA
•nastaje uslijed djelovanja nepovoljnih čimbenika
a. imunosni čimbenici
•npr. kod transplantacije organa – primateljev
imunosni sustav izaziva apoptozu stanica u
doniranom organu
•autoimune bolesti
b. endogena apoptoza nepoznatog uzroka
•npr. odumiranje neurona kod neurodegenerativnih
bolesti – Alzheimerova bolest

5. Izostanak apoptoze u psorijazi

6. Nekroza (grč. nekros – mrtav)
•smrt stanica ili tkiva unutar živog organizma
•nastaje zbog ireverzibilnog oštećenja skupine stanica, tkiva, organa ili cijelog tijela
•uvijek je patološka! (ne postoji fiziološka nekroza ≠ apoptoza)
Mehanizam nekroze – usporedba apoptoze i nekroze:
APOPTOZA NEKROZA
UZROCI endogeni i egzogeni egzogeni
MEHANIZAM genski programirani proces uz
utrošak energije
inhibicija vitalnih procesa i prestanak potrošnje
energije
STANIČNO OŠTEĆENJE pojedinačne stanice skupine stanica
VRSTA OŠTEĆENJA fragmentacija u apoptotička tijelešca hidropičko bubrenje, napuknuće stanične membrane
UPALA ne akutna upala (leukociti)

7. Uzroci / vrste nekroze:
a) ishemijska nekroza
• najčešći uzrok nekroze je ishemija – prekid dotoka krvi u tkivo, organ ili dio tijela
• posljedica ishemije je nekroza tkiva, na primjer:
a. infarkt srca – ateroskleroza / tromboza koronarnih arterija  nekroza miokarda
b. infarkt mozga – FA  mikrotromb  tromboembolija cerebralnih arterija = MU
b) nekroza uzrokovana kemijskim tvarima
• brojne kemijske tvari djeluju kao otrovi tako što inhibiraju bitne stanične procese
• npr. živine soli (živin klorid) - inhibira stanične enzime  uzrokuju nekrozu bubrega,
neurona, crijevne sluznice…
c) nekroza zbog kombiniranog djelovanja više čimbenika
• GANGRENA – oblik nekroze koji najčešće nastaje na okrajinama zbog ishemije, a takvo
nekrotično područje je podložno infekciji bakterijama iz okoline  kombinacija ishemijske
nekroze i bakterijske infekcije
• u podlozi gangrene je često periferna ateroskleroza i šećerna bolest

8. Ishemijska nekroza miokarda

9. Presjek mozga kod pacijenta s moždanim udarom
izazvanim začepljenjem desne srednje moždane arterije.

10. Gangrena – kombinacija ishemijske nekroze i bakterijske infekcije

11. Ishod nekroze ovisi o:
a) mjestu nekroze (lokalizaciji)
• nekroza vitalnih organa (srce, mozak) ima mnogo teže posljedice
nego nekroza manje važnih organa, npr. kože i kostiju
• jetra i endokrini organi nakon nekroze se mogu regenerirati
• srce i mozak građeni su od stanica koje se ne dijele
• na mjestu nekroze moždanog tkiva stvara se pseudocista
• na mjestu nekroze srca stvara se vezivo – ožiljkasto cijeljenje
b) veličini zahvaćenog područja
• o veličini zahvaćene površine vitalnih organa ovisi prognoza bolesti
• OVAPNJENJE (kalcifikacija) – nakon nekroze ili oštećenja stanice iz nje
izlazi kalcij koji se potom veže na nekrotično tkivo

12. lijevo: ožiljkasto cijeljenje miokarda nakon nekroze
desno: kalcifikacija aorte

13. Definicija smrti organizma
•SMRT (lat. mors) je stanje nastalo prestankom rada srca, prestankom disanja i
gubitka moždanih funkcija
•agonija – stanje neposredno prije smrti obilježeno pojavama koje su posljedica
popuštanja glavnih životnih funkcija – optoka krvi, disanja i živčanih centara
•oblici smrti:
a) klinička smrt
◦ nastaje prestankom rada srca i prestankom disanja, uz prekid moždane aktivnosti
b) moždana smrt
◦ nastaje zbog hipoksije mozga uslijed srčanog zatajenja (>4 min) ili prestanka disanja
◦ vrijeme nakon nastupa moždane do biološke smrti pogodno je za transplantaciju organa
c) biološka smrt
◦ nastaje nakon moždane smrti, kad u idućim satima nastupi smrt drugih stanica i tkiva
◦ nakon biološke smrti u organizmu nema više živih stanica

14. Vrste smrti prema uzroku
a) prirodna smrt – posljedica prirodnog oštećenja organizma (bolest, starost)
b) nasilna smrt – posljedica nasilnog oštećenja organizma ((samo)ubojstvo)
c) sumnjiva smrt – kad je uzrok smrti nejasan, možda nasilan
d) nagla prirodna smrt – iznenadna, neočekivana prirodna smrt (embolija, infarkt)
e) prividna smrt – stanja koja znatno oslabe / umanje vitalne funkcije, da ih svojim
osjetilima ne možemo otkriti (obamrlost)  intoksikacije, potres mozga…

15. Znakovi smrti
•promjene koje nakon smrti nastaju na tijelu - služe kako bi se smrt objektivno utvrdila
•s obzirom na vrijeme nastanka dijele se na:
1) rane znakove smrti – nesigurni, javljaju se neposredno nakon smrti
◦ prestanak rada srca, prestanak disanja, gubitak refleksa
2) sigurne znakove smrti – pouzdani, javljaju se više minuta ili sati nakon smrti
◦ mrtvačka bljedoća (lat. palor mortis) – zbog prestanka optoka krvi
◦ mrtvačka hladnoća – posljedica prestanka metabolizma, oko 1 °C/h
◦ mrtvačka ukočenost (lat. rigor mortis) – 2 do 4 h nakon smrti, traje do 72h, od prox.  dist.
◦ mrtvačke pjege (livores m.) – slijeganje krvi pod utjecajem sile teže, nakon 30 min (fix. 12h)
3) kasne znakove smrti
◦ truljenje, mumifikacija (suhi i topao zrak), saponifikacija (vlažan medij uz manjak kisika)

16. Mrtvačka ukočenost i pjege – sigurni znakovi smrti

17. mrtvačke pjege i blijedoća – pouzdani znakovi smrti

18. mumifikacija (topla i suha lokalizacija) – kasni znak smrti