SlideShare a Scribd company logo
Poremećaji krvnog
optoka
ANTONIO KOBAŠ, DR.MED.
DOM ZDRAVLJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE – ISPOSTAVA SAMOBOR
Krvni optok (krvotok)
a) plućni (mali)
b) sustavni (veliki)
• vrste krvnih žila:
1. arterije  arteriole
2. vene  venule
3. kapilare
Poremećaji krvnog optoka
a) krvarenje
b) tromboza
c) embolija
d) infarkt
e) šok (urušaj)
Krvarenje (lat. haemorrhagia)
•izlaženje krvi iz krvnih žila u patološkim uvjetima
•uzroci krvarenja:
a) oštećenje stijenke krvnih žila
• traume – udarci tupim predmetom, ubodi oštrim predmetima
• upalne i metaboličke bolesti – npr. mikro- i makroangiopatija u šećernoj bolesti
b) poremećaj zgrušavanja krvi
◦ trombocitopenija, hemofilija, ( faktor VIII / IX), jatrogeni uzroci (npr. pacijenti na Martefarin-u)
•anatomska podjela krvarenja:
a. srčana – najopasnija, dovode do gubitka svijesti i brze smrti, npr. penetrantna ozljeda srca
b. arterijska – opasna, dovode do značajnog gubitka krvi – jak mlaz svijetle krvi, na mahove
c. venska – manje opasno, tamna krv koja sporo curi
d. kapilarna – relativno bezopasna
Klinički značajna krvarenja
a) epistaksa – krvarenje iz nosa (prehlada, rinitis, hipertenzija)
b) hematemeza – povraćanje krvi (tamno crni sadržaj, poput taloga kave)
c) hematohezija – krvarenje iz debelog crijeva – svijetle boje, svježa krv (npr. polip)
• melena – crna stolica neugodnog mirisa, zbog želučanog krvarenja
d) hematurija – krvarenje u mokraći (uroinfekcija, bubrežni kamenac)
e) menoragija – obilno krvarenje iz maternice u vrijeme menstruacije
f) metroragija – učestalo krvarenje iz maternice, u bilo kojem dijelu ciklusa
g) purpura – krvarenje u kožu i sluznice
• petehije – manja točkasta krvarenja
• ekhimoze – mrljasta krvarenja
h) hematom – veće krvarenje u koži, potkožju i drugim tkivima
i) hematotoraks – nakupljanje krvi u prsnoj šupljini
Kliničke posljedice krvarenja
• ovisno o:
a) količini izgubljene krvi,
b) brzini istjecanja
c) mjestu krvarenja
1) akutni gubitak velike količine krvi = šok, smrt (npr. disekcija aorte, ruptura
aneurizme aorte, ubodne rane u srce ili veće krvne žile)
• gubitak do 20% bez većih posljedica (donori krvi)
2) kronični gubitak malih količina krvi = slabokrvnost, umor (npr. polipi crijeva, ulkus
želuca, obilna menstrualna krvarenja)
 hemostaza – prestanak krvarenja (spontan ili izazvan), obrambena reakcija organizma
koja dovodi do zaustavljanja krvarenja nakon ozljede krvne žile
Poremećaji zgrušavanja krvi
•zaustavljanje krvarenja – hemostaza – rezultira stvaranjem ugruška na mjestu ozljede
•ugrušak koji nastaje unutar krvne žile čija stijenka nije oštećena nazivamo tromb, a
proces stvaranja takvog ugruška – tromboza
Mehanizam zgrušavanja krvi (hemostaze)
1. Stezanje krvnih žila (kontrakcija, vazokonstrikcija)
◦ započinje odmah nakon oštećenja krvne žile
◦ stezanju manjih krvnih žila pridonose trombociti koji otpuštaju tromboksan A2 – vazokonstrikcijski
učinak
2. Stvaranje trombocitnog čepa
◦ omogućuje zatvaranje malih krvnih žila i malih oštećenja na većim žilama
◦ pri oštećenju endotela krvne žile dolazi do prijanjanja trombocita uz oštećenu stijenku – ti
trombociti potom luče tromboksan A2 i ADP koji potiču daljnje nakupljanje trombocita
(agregaciju) uz oštećenu stijenku i stvaranje čepa
◦ započinje 15 – 20s nakon oštećenja krvne žile
◦ obuhvaća 3 razvojna stupnja:
1. prvo se na mjestu oštećenja krvožilne stijenke stvara
aktivator protrombina
2. aktivator protrombina uz pomoć koagulacijskih faktora
i Ca2+ iona pretvara protrombin u trombin
3. trombin poput enzima djeluje na fibrinogen u krvnoj
plazmi i potiče njegovu polimerizaciju, tj. pretvara
fibrinogen u niti fibrina, koje oblikuju fibrinsku mrežicu
 veže se uz rubove oštećenja na krvnoj žili i oko
trombocitnog čepa, u njoj se nakupljaju stanice i stvara
se krvni ugrušak (coagulum)
◦ krvni ugrušak se ubrzo nakon stvaranja počinje
stezati – približavanje rubova oštećene krvne žile
3. Zgrušavanje krvi (coagulatio sanguinis) – stvaranje krvnog ugruška
Colorized scanning electron micrograph
of a coronary artery thrombus taken
from a patient who had a heart attack.
Fibrin fibers are brown; platelet
aggregates are gray; red blood cells in
red; leukocytes are depicted in green.
• čimbenici zgrušavanja (faktori koagulacije)
◦ nastaju u jetri
◦ manjak bilo kojeg faktora uzrokuje sklonost krvarenjima (hemofilije)
◦ za sintezu pojedinih faktora (protrombin, faktori VII, IX, X) potreban je vitamin K - manjak može
izazvati krvarenja
• otapanje krvnih ugrušaka (fibrinolisis)
◦ nastaje djelovanjem aktiviranog plazmina (fibrinolizina)
◦ korisna je pri uklanjanju krvnih ugrušaka u malim krvnim žilama
◦ terapija moždanih udara, dubinske venske tromboze...
• u neoštećenim krvnim žilama normalno NEMA zgrušavanja  ako ima riječ je o trombozi
◦ tvari koje spriječavaju stvaranje krvnog ugruška – antikoagulansi
◦ najpoznatiji endogeni antikoagulans antitrombin III – veže se za trombin i spriječava polimerizaciju
fibrinogena u fibrin
◦ varfarin (Martefarin) – egzogeni antikoagulans, antagonist vit. K  daje se u stanjima kada je poželjno
smanjiti koagulabilnost krvi (fibrilacija atrija, DVT, nakon prijeloma i imobilizacija...)
Uzroci tromboze
• tri važna čimbenika koja dovode do nastanka tromba:
1) oštećenje endotela krvnih žila
• npr. zbog hipertenzije, ateroskleroze, pušenja, traume (prijelomi)...
2) poremećaji krvnog optoka
• vrtložasti tok krvi u npr. varikoznim venama, srcu (fibrilacija atrija)
3) poremećaji sastava krvi
• npr. hiperkoagulabilna stanja – stečena ili nasljedna  sklonost pretjeranom
zgrušavanju krvi
Morfologija tromba
• tromb se sastoji od zgrušane krvi  crveno-plavkaste boje s bijelim tračcima fibrina
• ovisi o mjestu nastanka:
a) srčani (muralni) tromb – nastaju na stijenci srčanih komora ili zalistaka (FA!)
b) arterijski – nastaju na oštećenom endotelu arterija
c) venski – obično u patološki promjenjenim venama – npr. varikozne vene nogu
d) mikrotrombi – u arteriolama, venulama i kapilarama
Ishod i kliničke posljedice tromboze
• ako pacijent ne umre od tromboze, ishodi su sljedeći:
1) propagacija – progresivan rast tromba i potpuno začepljenje žile
2) fragmentacija – usitnjavanje / raspadanje tromba na manje dijelove koji
potom stvaraju tromboemboluse  putuju nošeni krvnom strujom
3) resorpcija – tromb se razgrađuje pod utjecajem fibrinolitičkih enzima iz krvi
4) organizacija – urastanje granulacijskog tkiva u tromb  postaje vezivni ožiljak
5) rekanalizacija – kroz tromb se stvore kanali tj. urastu krvne žile kojima se
ponovo uspostavi krvni optok
• glavna posljedica tromboze je prekid krvotoka
• potpuno začepljenje – opstrukcija optoka, klinički se očituje ishemijom
u području koje ta žila opskrbljuje krvlju  nekroza tkiva koja nastaje
zbog ishemije naziva se infarkt
• fragmentacija tromba može dovesti do stvaranja tromboembola, koji
nošeni krvlju mogu otići u bilo koji organ i napraviti male infarkte
Embolija
•embol (lat. embolus) – krvni ugrušak ili bilo koja druga čvrsta, tekuća i plinovita masa, koja se krvotokom
prenosi s jednog mjesta na drugo i posljedično začepljuje krvnu žilu u kojoj se zaustavi
• embolija – proces prijenosa embola od mjesta gdje je nastao ili ušao u krvotok
Vrste (uzroci) embolija
•u 99% slučajeva embolija je uzrokovana trombom = tromboembolija
•u ostale uzroke embolije ubrajamo:
a) kapljice masti – masna embolija
◦ prilikom kompliciranih prijeloma, iz koštane srži kapljice masti mogu dospjeti u krvotok
b) mjehurići zraka ili dušikova plina – zračna (plinska) embolija
◦ npr. prilikom kir. zahvata na plućima, nestručnom davanju i.v. injekcija...
◦ kesonska (dekompresijska) bolest – npr. kod naglog izranjanja iz vode, nagle promjene visine u avionu  naglom dekompresijom
(smanjenjem tlaka) oslobađa se veća količina dušika koji stvori mjehuriće i začepi žilu
c) plodova voda iz maternice – embolija amnijskom tekućinom – ulazak plodove vode u venski sustav majke pri porođaju
Vrste tromboembola
a) arterijski – nastaju kao posljedica fragmentacije tromba nastalog u lijevom srcu (često
zbog fibrilacije atrija) ili u drugom dijelu arterijskog sustava (npr. aneurizma aorte)
• putuju art. cirkulacijom i mogu uzrokovati začepljenje moždanih arterija ili drugih
organa (bubrezi, crijeva, noge – prsti...) – uzrokuju mikroinfarkte
b) venski – nastaju zbog stvaranja tromba u venama
• najčešće nastaju u venama nogu, te putem venske cirkulacije putuju do srca i pluća te
uzrokuju plućnu emboliju (začepe neki od ogranaka a. pulmonalis
• jašući tromb  na bifurkaciji (račvištu) a. pulmonalis = masivna plućna embolija
Kliničko značenje embolije
• plućna tromboembolija – nastaje najčešće nakon što se venski trombi
iz nogu fragmentiraju (otkinu) i venskom krvlju dođu u plućnu arteriju
ili neki od njezinih ogranaka i začepe ih
• simptomi i znakovi: nagli nastanak zaduhe (dispneje), cijanoza, ↑d-dimeri
• do tromboze dolazi zbog: trauma (prijeloma) i imobilizacije, dugog ležanja,
uzimanja hormonske kontracepcije, hiperkoagulabilnosti...
• čest uzrok nagle smrti
• moždana tromboembolija – nastaje nakon fragmentacije tromba iz
lijevog srca i odlaska u moždanu arterijsku cirkulaciju – ishemijski MU
• simptomi: gubitak osjetnih i motoričkih funkcija, kljenut, nerazgovijetan govor
• najčešći uzrok je neliječena fibrilacija atrija – važna antikoagulantna th.
Infarkt
•lokalizirano područje nekroze tkiva
•nastaje zbog sprječavanja dotoka arterijske krvi u dio nekog organa
•najčešći uzrok infarkta je začepljenje žile uslijed tromboze ili tromboembolije
 rijeđi su uzroci začepljenje žile tumorima, pritiskom izvana (hematom)...
Patologija infarkta
• infarkti unutarnjih organa obično su bijele boje
• u organima s dvojnim dotokom krvi infarkti su crvene boje
• npr. jetra i pluća (primaju krv iz plućnih i bronhalnih arterija)
• težina oštećenja tkiva u infarktu ovisi o:
a) veličini (kalibru) arterije
• veća arterija – veće oštećenje tkiva
b) brzini začepljenja
• brzo nastajuće infarkte tijelo ne može kompenzirati smrt
c) osjetljivosti tkiva na ishemiju (manjak kisika)
• mozak i stanice SŽS-a su najosjetljivije na ishemiju  u kratkom vremenu nastaju velika oštećenj
• stanice vezivnog tkiva, masne i koštane stanice – manje osjetljive na ishemiju
Kliničko značenje infarkta
a) Infarkt srca (lat. infarctus myocardii)
• vodeći uzrok smrtnosti u svijetu, češći u muškaraca
• rizični čimbenici: HT, ateroskleroza, dislipidemija, dijabetes, pušenje, stres, neaktivnost
• u 95% oboljelih infarkt je posljedica ateroskleroze jedne od triju grana koronarnih arterija
• najčešća srčana bolest koja za posljedicu ima oštećenje srčane funkcije ili smrt
• oko 25% pacijenata umre unutar tjedan dana od nastanka infarkta
• do 90% pacijenata nakon preboljelog infarkta ima neku od komplikacija:
a) aritmije
b) kronično zatajenje rada srca (srčana insuficijencija)
c) tromboembolije
d) aneurizme srca na mjestu nekroze
b) Infarkt mozga (lat. infarctus cerebri, CVI)
• mozak ima paralelni arterijski sustav – krvlju ga opskrbljuju
dva parna arterijska ustava - a. carotis interna i aa. vertebrales
 circulus art. Willisi
• patološki se očituje kao likvefakcijska nekroza
• u podlozi su ateroskleroza, tromboza ili (trombo)embolija
• mozak je vrlo osjetljiv na ishemiju  težina oštećenja ovisi o
lokalizaciji i opsegu inzulta, a simptomi su:
a. neurološki ispadi
b. oduzetost dijelova tijela
c. nemogućnost govora ili nerazumljiv govor
d. sljepoća i drugi osjetni ispadi
Šok (krvotočni urušaj)
•težak poremećaj krvnog optoka tijekom kojega dolazi do nedostatne opskrbe
vitalnih organa krvlju i posljedične ishemije brojnih tkiva i organa
•krvotok ovisi o 3 čimbenika:
1. pravilni rad srca
• nepravilan rad = hipotenzija i reaktivna tahikardija
2. zdrav krvožilni sustav
• 3 sloja stjenke KŽ: intima, medija i adventicija
• hipotonija – smanjen tonus KŽ = hipotenzija
3. dostatna količina krvi u optoku
• gubitak krvi = hipovolemija  hipotenzija
šok nastaje zbog poremećaja
jednog od ova tri čimbenika
Vrste šoka
a) kardiogeni
• nastaje zbog naglog srčanog zatajenja (aritmije, IM)
b) hipovolemijski
• nastaje zbog gubitka krvi ili plazme (krvarenje)
c) septički
• nastaje uslijed sistemne infekcije (sepse)
Šok se očituje smanjenjem arterio-venske razlike tlakova, što
rezultira višesustavnim zatajenjem brojnih organa
Kardiogeni šok - patogeneza
• nastaje zbog zatajenja srčane crpke, najčešće uslijed infarkta
• rezultira značajnim smanjenjem srčanog minutnog volumena
↓ art. tlak (hipotenzija)
↓ perfuzija tkiva i organa (hipoperfuzija) hipoksija
dilatacija kapilara i vena te nakupljanje krvi u njima
zgrušavanje krvi i stvaranje mikrotromba =
diseminirana intravaskularna koagulacija (DIK)
smanjen dijastoločki dotok krvi u srce
plućni edem
ŠOKsmrt
Hipovolemijski šok - patogeneza
• nastaje zbog gubitka krvi ili plazme, najčešće uslijed krvarenja, opsežnih opeklina...
smanjen intravaskularni volumen (hipovolemija)
hipoperfuzija tkiva
hipoksija tkiva
oštećenje endotela
krvnih žila
dilatacija kapilara
i venula
mikrotromboza - DIK ŠOK smrt
Septički šok – patogeneza
• nastaje kao posljedica bakterijske infekcije i oslobađanja njihovih toksina
bakterije uđu u krvotok – bakterijemija (sepsa)
oslobađanje bakterijskih toksina
(endotoksemija, septikemija)
dilatacija perifernih krvnih žila
(arteriola, venula i kapilara)
hipotenzija  hipoperfuzija  hipoksija
DIK
ŠOK
SMRT
↓srčani minutni volumen
Kliničke manifestacije šoka
• postupno zatajivanje svih organa:
a) zatajivanje srca – hipotenzija, aritmije, tahikardija
b) zatajivanje pluća – ubrzano (tahipneja) i plitko disanje  akutni respiratorni
distresni sindrom (ARDS) – intubacija, respirator
c) zatajivanje jetara – žutica
d) zatajivanje bubrega – oligurija  anurija i azotemija (nakupljanje štetnih tvari)
e) moždano oštećenje – neurološki simptomi, promjena stanja svijesti
(somnolencija  sopor  koma)
f) DIK - stvaraju se brojni mikrotrombi koji na kraju „potroše” sve faktore
koagulacije  krvarenje

More Related Content

What's hot (20)

Arterije
ArterijeArterije
Arterije
 
ANATOMIJA Kardiovaskularni sistem
 ANATOMIJA Kardiovaskularni sistem ANATOMIJA Kardiovaskularni sistem
ANATOMIJA Kardiovaskularni sistem
 
Bol
BolBol
Bol
 
Zdravlje i bolest
Zdravlje i bolestZdravlje i bolest
Zdravlje i bolest
 
Poremećaji krvnog optoka
Poremećaji krvnog optokaPoremećaji krvnog optoka
Poremećaji krvnog optoka
 
Hemodinamika
HemodinamikaHemodinamika
Hemodinamika
 
Upala
UpalaUpala
Upala
 
Srce (cor)
Srce (cor)Srce (cor)
Srce (cor)
 
Sastav krvi
Sastav krviSastav krvi
Sastav krvi
 
Uvod u fiziologiju, homeostaza
Uvod u fiziologiju, homeostazaUvod u fiziologiju, homeostaza
Uvod u fiziologiju, homeostaza
 
3.r.imunoloski sustav, 2012
3.r.imunoloski sustav, 20123.r.imunoloski sustav, 2012
3.r.imunoloski sustav, 2012
 
SRCE
SRCE SRCE
SRCE
 
Hipertrofija
HipertrofijaHipertrofija
Hipertrofija
 
Anatomija srca
Anatomija srcaAnatomija srca
Anatomija srca
 
Mokraćni sustav
Mokraćni sustavMokraćni sustav
Mokraćni sustav
 
Krv
KrvKrv
Krv
 
Difuzija,osmoza i osmotski tlak
Difuzija,osmoza i osmotski tlakDifuzija,osmoza i osmotski tlak
Difuzija,osmoza i osmotski tlak
 
Živčani sustav
Živčani sustavŽivčani sustav
Živčani sustav
 
Uvod u patologiju
Uvod u patologijuUvod u patologiju
Uvod u patologiju
 
GRADJA SRCA
GRADJA SRCAGRADJA SRCA
GRADJA SRCA
 

Viewers also liked

Lijekovi s djelovanjem na sžs (cns)
Lijekovi s djelovanjem na sžs (cns)Lijekovi s djelovanjem na sžs (cns)
Lijekovi s djelovanjem na sžs (cns)Antonio Kobaš
 
Liječenje infekcije helicobacter pylori i mukoprotektivi
Liječenje infekcije helicobacter pylori i mukoprotektiviLiječenje infekcije helicobacter pylori i mukoprotektivi
Liječenje infekcije helicobacter pylori i mukoprotektiviAntonio Kobaš
 
Povijesni razvoj mikrobiologije
Povijesni razvoj mikrobiologijePovijesni razvoj mikrobiologije
Povijesni razvoj mikrobiologijeAntonio Kobaš
 
Antacidi i antisekretorni lijekovi
Antacidi i antisekretorni lijekoviAntacidi i antisekretorni lijekovi
Antacidi i antisekretorni lijekoviAntonio Kobaš
 
Purgativi i antidiaroici
Purgativi i antidiaroiciPurgativi i antidiaroici
Purgativi i antidiaroiciAntonio Kobaš
 
Lokalno liječenje dermatoza
Lokalno liječenje dermatozaLokalno liječenje dermatoza
Lokalno liječenje dermatozaAntonio Kobaš
 
Medicinska bakterilogija
Medicinska bakterilogijaMedicinska bakterilogija
Medicinska bakterilogijaAntonio Kobaš
 
Antitusici i ekspektoransi
Antitusici i ekspektoransiAntitusici i ekspektoransi
Antitusici i ekspektoransiAntonio Kobaš
 
Kontracepcijske metode
Kontracepcijske metodeKontracepcijske metode
Kontracepcijske metodeAna Crnadak
 
Lijekovi s djelovanjem na srčanu aktivnost
Lijekovi s djelovanjem na srčanu aktivnostLijekovi s djelovanjem na srčanu aktivnost
Lijekovi s djelovanjem na srčanu aktivnostAntonio Kobaš
 
Poremećaji prometa vode i elektrolita
Poremećaji prometa vode i elektrolitaPoremećaji prometa vode i elektrolita
Poremećaji prometa vode i elektrolitaVinko Bubic, MD
 
Živa i njena jedinjenja- Milena Nikolić- Milena Andrić
Živa i njena jedinjenja- Milena Nikolić- Milena AndrićŽiva i njena jedinjenja- Milena Nikolić- Milena Andrić
Živa i njena jedinjenja- Milena Nikolić- Milena Andrićnasaskolatakmicenja
 

Viewers also liked (20)

Lijekovi s djelovanjem na sžs (cns)
Lijekovi s djelovanjem na sžs (cns)Lijekovi s djelovanjem na sžs (cns)
Lijekovi s djelovanjem na sžs (cns)
 
Liječenje infekcije helicobacter pylori i mukoprotektivi
Liječenje infekcije helicobacter pylori i mukoprotektiviLiječenje infekcije helicobacter pylori i mukoprotektivi
Liječenje infekcije helicobacter pylori i mukoprotektivi
 
Povijesni razvoj mikrobiologije
Povijesni razvoj mikrobiologijePovijesni razvoj mikrobiologije
Povijesni razvoj mikrobiologije
 
Medicinska virologija
Medicinska virologijaMedicinska virologija
Medicinska virologija
 
Antacidi i antisekretorni lijekovi
Antacidi i antisekretorni lijekoviAntacidi i antisekretorni lijekovi
Antacidi i antisekretorni lijekovi
 
Purgativi i antidiaroici
Purgativi i antidiaroiciPurgativi i antidiaroici
Purgativi i antidiaroici
 
Medicinska mikologija
Medicinska mikologijaMedicinska mikologija
Medicinska mikologija
 
Lokalno liječenje dermatoza
Lokalno liječenje dermatozaLokalno liječenje dermatoza
Lokalno liječenje dermatoza
 
Emetici i antiemetici
Emetici i antiemeticiEmetici i antiemetici
Emetici i antiemetici
 
Medicinska bakterilogija
Medicinska bakterilogijaMedicinska bakterilogija
Medicinska bakterilogija
 
Antitusici i ekspektoransi
Antitusici i ekspektoransiAntitusici i ekspektoransi
Antitusici i ekspektoransi
 
Hormonska terapija
Hormonska terapijaHormonska terapija
Hormonska terapija
 
Antihipertenzivi
AntihipertenziviAntihipertenzivi
Antihipertenzivi
 
Antiasmatici
AntiasmaticiAntiasmatici
Antiasmatici
 
Elektrolitička disocijacija
Elektrolitička disocijacija Elektrolitička disocijacija
Elektrolitička disocijacija
 
Kontracepcijske metode
Kontracepcijske metodeKontracepcijske metode
Kontracepcijske metode
 
Lijekovi s djelovanjem na srčanu aktivnost
Lijekovi s djelovanjem na srčanu aktivnostLijekovi s djelovanjem na srčanu aktivnost
Lijekovi s djelovanjem na srčanu aktivnost
 
Hipolipemici
HipolipemiciHipolipemici
Hipolipemici
 
Poremećaji prometa vode i elektrolita
Poremećaji prometa vode i elektrolitaPoremećaji prometa vode i elektrolita
Poremećaji prometa vode i elektrolita
 
Živa i njena jedinjenja- Milena Nikolić- Milena Andrić
Živa i njena jedinjenja- Milena Nikolić- Milena AndrićŽiva i njena jedinjenja- Milena Nikolić- Milena Andrić
Živa i njena jedinjenja- Milena Nikolić- Milena Andrić
 

Similar to Poremećaji krvnog optoka

Duboka tromboza vena (dtv)
Duboka tromboza vena (dtv)Duboka tromboza vena (dtv)
Duboka tromboza vena (dtv)Domina Petric
 
Cerebrovaskularna insuficijencija
Cerebrovaskularna insuficijencijaCerebrovaskularna insuficijencija
Cerebrovaskularna insuficijencijaDomina Petric
 
Bolesti mitralnog zaliska
Bolesti mitralnog zaliskaBolesti mitralnog zaliska
Bolesti mitralnog zaliskaDomina Petric
 
Okluzivne bolesti perifernih arterija (obpa)
Okluzivne bolesti perifernih arterija (obpa)Okluzivne bolesti perifernih arterija (obpa)
Okluzivne bolesti perifernih arterija (obpa)Domina Petric
 

Similar to Poremećaji krvnog optoka (8)

Akutna ishemija
Akutna ishemijaAkutna ishemija
Akutna ishemija
 
Duboka tromboza vena (dtv)
Duboka tromboza vena (dtv)Duboka tromboza vena (dtv)
Duboka tromboza vena (dtv)
 
Embolija
EmbolijaEmbolija
Embolija
 
Cerebrovaskularna insuficijencija
Cerebrovaskularna insuficijencijaCerebrovaskularna insuficijencija
Cerebrovaskularna insuficijencija
 
Bolesti mitralnog zaliska
Bolesti mitralnog zaliskaBolesti mitralnog zaliska
Bolesti mitralnog zaliska
 
Vaskulitisi
VaskulitisiVaskulitisi
Vaskulitisi
 
Aneurizme arterija
Aneurizme arterijaAneurizme arterija
Aneurizme arterija
 
Okluzivne bolesti perifernih arterija (obpa)
Okluzivne bolesti perifernih arterija (obpa)Okluzivne bolesti perifernih arterija (obpa)
Okluzivne bolesti perifernih arterija (obpa)
 

Poremećaji krvnog optoka

  • 1. Poremećaji krvnog optoka ANTONIO KOBAŠ, DR.MED. DOM ZDRAVLJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE – ISPOSTAVA SAMOBOR
  • 2. Krvni optok (krvotok) a) plućni (mali) b) sustavni (veliki) • vrste krvnih žila: 1. arterije  arteriole 2. vene  venule 3. kapilare
  • 3. Poremećaji krvnog optoka a) krvarenje b) tromboza c) embolija d) infarkt e) šok (urušaj)
  • 4. Krvarenje (lat. haemorrhagia) •izlaženje krvi iz krvnih žila u patološkim uvjetima •uzroci krvarenja: a) oštećenje stijenke krvnih žila • traume – udarci tupim predmetom, ubodi oštrim predmetima • upalne i metaboličke bolesti – npr. mikro- i makroangiopatija u šećernoj bolesti b) poremećaj zgrušavanja krvi ◦ trombocitopenija, hemofilija, ( faktor VIII / IX), jatrogeni uzroci (npr. pacijenti na Martefarin-u) •anatomska podjela krvarenja: a. srčana – najopasnija, dovode do gubitka svijesti i brze smrti, npr. penetrantna ozljeda srca b. arterijska – opasna, dovode do značajnog gubitka krvi – jak mlaz svijetle krvi, na mahove c. venska – manje opasno, tamna krv koja sporo curi d. kapilarna – relativno bezopasna
  • 5. Klinički značajna krvarenja a) epistaksa – krvarenje iz nosa (prehlada, rinitis, hipertenzija) b) hematemeza – povraćanje krvi (tamno crni sadržaj, poput taloga kave) c) hematohezija – krvarenje iz debelog crijeva – svijetle boje, svježa krv (npr. polip) • melena – crna stolica neugodnog mirisa, zbog želučanog krvarenja d) hematurija – krvarenje u mokraći (uroinfekcija, bubrežni kamenac) e) menoragija – obilno krvarenje iz maternice u vrijeme menstruacije f) metroragija – učestalo krvarenje iz maternice, u bilo kojem dijelu ciklusa g) purpura – krvarenje u kožu i sluznice • petehije – manja točkasta krvarenja • ekhimoze – mrljasta krvarenja h) hematom – veće krvarenje u koži, potkožju i drugim tkivima i) hematotoraks – nakupljanje krvi u prsnoj šupljini
  • 6.
  • 7. Kliničke posljedice krvarenja • ovisno o: a) količini izgubljene krvi, b) brzini istjecanja c) mjestu krvarenja 1) akutni gubitak velike količine krvi = šok, smrt (npr. disekcija aorte, ruptura aneurizme aorte, ubodne rane u srce ili veće krvne žile) • gubitak do 20% bez većih posljedica (donori krvi) 2) kronični gubitak malih količina krvi = slabokrvnost, umor (npr. polipi crijeva, ulkus želuca, obilna menstrualna krvarenja)  hemostaza – prestanak krvarenja (spontan ili izazvan), obrambena reakcija organizma koja dovodi do zaustavljanja krvarenja nakon ozljede krvne žile
  • 8. Poremećaji zgrušavanja krvi •zaustavljanje krvarenja – hemostaza – rezultira stvaranjem ugruška na mjestu ozljede •ugrušak koji nastaje unutar krvne žile čija stijenka nije oštećena nazivamo tromb, a proces stvaranja takvog ugruška – tromboza Mehanizam zgrušavanja krvi (hemostaze) 1. Stezanje krvnih žila (kontrakcija, vazokonstrikcija) ◦ započinje odmah nakon oštećenja krvne žile ◦ stezanju manjih krvnih žila pridonose trombociti koji otpuštaju tromboksan A2 – vazokonstrikcijski učinak 2. Stvaranje trombocitnog čepa ◦ omogućuje zatvaranje malih krvnih žila i malih oštećenja na većim žilama ◦ pri oštećenju endotela krvne žile dolazi do prijanjanja trombocita uz oštećenu stijenku – ti trombociti potom luče tromboksan A2 i ADP koji potiču daljnje nakupljanje trombocita (agregaciju) uz oštećenu stijenku i stvaranje čepa
  • 9. ◦ započinje 15 – 20s nakon oštećenja krvne žile ◦ obuhvaća 3 razvojna stupnja: 1. prvo se na mjestu oštećenja krvožilne stijenke stvara aktivator protrombina 2. aktivator protrombina uz pomoć koagulacijskih faktora i Ca2+ iona pretvara protrombin u trombin 3. trombin poput enzima djeluje na fibrinogen u krvnoj plazmi i potiče njegovu polimerizaciju, tj. pretvara fibrinogen u niti fibrina, koje oblikuju fibrinsku mrežicu  veže se uz rubove oštećenja na krvnoj žili i oko trombocitnog čepa, u njoj se nakupljaju stanice i stvara se krvni ugrušak (coagulum) ◦ krvni ugrušak se ubrzo nakon stvaranja počinje stezati – približavanje rubova oštećene krvne žile 3. Zgrušavanje krvi (coagulatio sanguinis) – stvaranje krvnog ugruška
  • 10. Colorized scanning electron micrograph of a coronary artery thrombus taken from a patient who had a heart attack. Fibrin fibers are brown; platelet aggregates are gray; red blood cells in red; leukocytes are depicted in green.
  • 11. • čimbenici zgrušavanja (faktori koagulacije) ◦ nastaju u jetri ◦ manjak bilo kojeg faktora uzrokuje sklonost krvarenjima (hemofilije) ◦ za sintezu pojedinih faktora (protrombin, faktori VII, IX, X) potreban je vitamin K - manjak može izazvati krvarenja • otapanje krvnih ugrušaka (fibrinolisis) ◦ nastaje djelovanjem aktiviranog plazmina (fibrinolizina) ◦ korisna je pri uklanjanju krvnih ugrušaka u malim krvnim žilama ◦ terapija moždanih udara, dubinske venske tromboze... • u neoštećenim krvnim žilama normalno NEMA zgrušavanja  ako ima riječ je o trombozi ◦ tvari koje spriječavaju stvaranje krvnog ugruška – antikoagulansi ◦ najpoznatiji endogeni antikoagulans antitrombin III – veže se za trombin i spriječava polimerizaciju fibrinogena u fibrin ◦ varfarin (Martefarin) – egzogeni antikoagulans, antagonist vit. K  daje se u stanjima kada je poželjno smanjiti koagulabilnost krvi (fibrilacija atrija, DVT, nakon prijeloma i imobilizacija...)
  • 12. Uzroci tromboze • tri važna čimbenika koja dovode do nastanka tromba: 1) oštećenje endotela krvnih žila • npr. zbog hipertenzije, ateroskleroze, pušenja, traume (prijelomi)... 2) poremećaji krvnog optoka • vrtložasti tok krvi u npr. varikoznim venama, srcu (fibrilacija atrija) 3) poremećaji sastava krvi • npr. hiperkoagulabilna stanja – stečena ili nasljedna  sklonost pretjeranom zgrušavanju krvi Morfologija tromba • tromb se sastoji od zgrušane krvi  crveno-plavkaste boje s bijelim tračcima fibrina • ovisi o mjestu nastanka: a) srčani (muralni) tromb – nastaju na stijenci srčanih komora ili zalistaka (FA!) b) arterijski – nastaju na oštećenom endotelu arterija c) venski – obično u patološki promjenjenim venama – npr. varikozne vene nogu d) mikrotrombi – u arteriolama, venulama i kapilarama
  • 13.
  • 14. Ishod i kliničke posljedice tromboze • ako pacijent ne umre od tromboze, ishodi su sljedeći: 1) propagacija – progresivan rast tromba i potpuno začepljenje žile 2) fragmentacija – usitnjavanje / raspadanje tromba na manje dijelove koji potom stvaraju tromboemboluse  putuju nošeni krvnom strujom 3) resorpcija – tromb se razgrađuje pod utjecajem fibrinolitičkih enzima iz krvi 4) organizacija – urastanje granulacijskog tkiva u tromb  postaje vezivni ožiljak 5) rekanalizacija – kroz tromb se stvore kanali tj. urastu krvne žile kojima se ponovo uspostavi krvni optok • glavna posljedica tromboze je prekid krvotoka • potpuno začepljenje – opstrukcija optoka, klinički se očituje ishemijom u području koje ta žila opskrbljuje krvlju  nekroza tkiva koja nastaje zbog ishemije naziva se infarkt • fragmentacija tromba može dovesti do stvaranja tromboembola, koji nošeni krvlju mogu otići u bilo koji organ i napraviti male infarkte
  • 15. Embolija •embol (lat. embolus) – krvni ugrušak ili bilo koja druga čvrsta, tekuća i plinovita masa, koja se krvotokom prenosi s jednog mjesta na drugo i posljedično začepljuje krvnu žilu u kojoj se zaustavi • embolija – proces prijenosa embola od mjesta gdje je nastao ili ušao u krvotok Vrste (uzroci) embolija •u 99% slučajeva embolija je uzrokovana trombom = tromboembolija •u ostale uzroke embolije ubrajamo: a) kapljice masti – masna embolija ◦ prilikom kompliciranih prijeloma, iz koštane srži kapljice masti mogu dospjeti u krvotok b) mjehurići zraka ili dušikova plina – zračna (plinska) embolija ◦ npr. prilikom kir. zahvata na plućima, nestručnom davanju i.v. injekcija... ◦ kesonska (dekompresijska) bolest – npr. kod naglog izranjanja iz vode, nagle promjene visine u avionu  naglom dekompresijom (smanjenjem tlaka) oslobađa se veća količina dušika koji stvori mjehuriće i začepi žilu c) plodova voda iz maternice – embolija amnijskom tekućinom – ulazak plodove vode u venski sustav majke pri porođaju
  • 16.
  • 17. Vrste tromboembola a) arterijski – nastaju kao posljedica fragmentacije tromba nastalog u lijevom srcu (često zbog fibrilacije atrija) ili u drugom dijelu arterijskog sustava (npr. aneurizma aorte) • putuju art. cirkulacijom i mogu uzrokovati začepljenje moždanih arterija ili drugih organa (bubrezi, crijeva, noge – prsti...) – uzrokuju mikroinfarkte b) venski – nastaju zbog stvaranja tromba u venama • najčešće nastaju u venama nogu, te putem venske cirkulacije putuju do srca i pluća te uzrokuju plućnu emboliju (začepe neki od ogranaka a. pulmonalis • jašući tromb  na bifurkaciji (račvištu) a. pulmonalis = masivna plućna embolija
  • 18. Kliničko značenje embolije • plućna tromboembolija – nastaje najčešće nakon što se venski trombi iz nogu fragmentiraju (otkinu) i venskom krvlju dođu u plućnu arteriju ili neki od njezinih ogranaka i začepe ih • simptomi i znakovi: nagli nastanak zaduhe (dispneje), cijanoza, ↑d-dimeri • do tromboze dolazi zbog: trauma (prijeloma) i imobilizacije, dugog ležanja, uzimanja hormonske kontracepcije, hiperkoagulabilnosti... • čest uzrok nagle smrti • moždana tromboembolija – nastaje nakon fragmentacije tromba iz lijevog srca i odlaska u moždanu arterijsku cirkulaciju – ishemijski MU • simptomi: gubitak osjetnih i motoričkih funkcija, kljenut, nerazgovijetan govor • najčešći uzrok je neliječena fibrilacija atrija – važna antikoagulantna th.
  • 19. Infarkt •lokalizirano područje nekroze tkiva •nastaje zbog sprječavanja dotoka arterijske krvi u dio nekog organa •najčešći uzrok infarkta je začepljenje žile uslijed tromboze ili tromboembolije  rijeđi su uzroci začepljenje žile tumorima, pritiskom izvana (hematom)...
  • 20. Patologija infarkta • infarkti unutarnjih organa obično su bijele boje • u organima s dvojnim dotokom krvi infarkti su crvene boje • npr. jetra i pluća (primaju krv iz plućnih i bronhalnih arterija) • težina oštećenja tkiva u infarktu ovisi o: a) veličini (kalibru) arterije • veća arterija – veće oštećenje tkiva b) brzini začepljenja • brzo nastajuće infarkte tijelo ne može kompenzirati smrt c) osjetljivosti tkiva na ishemiju (manjak kisika) • mozak i stanice SŽS-a su najosjetljivije na ishemiju  u kratkom vremenu nastaju velika oštećenj • stanice vezivnog tkiva, masne i koštane stanice – manje osjetljive na ishemiju
  • 21. Kliničko značenje infarkta a) Infarkt srca (lat. infarctus myocardii) • vodeći uzrok smrtnosti u svijetu, češći u muškaraca • rizični čimbenici: HT, ateroskleroza, dislipidemija, dijabetes, pušenje, stres, neaktivnost • u 95% oboljelih infarkt je posljedica ateroskleroze jedne od triju grana koronarnih arterija • najčešća srčana bolest koja za posljedicu ima oštećenje srčane funkcije ili smrt • oko 25% pacijenata umre unutar tjedan dana od nastanka infarkta • do 90% pacijenata nakon preboljelog infarkta ima neku od komplikacija: a) aritmije b) kronično zatajenje rada srca (srčana insuficijencija) c) tromboembolije d) aneurizme srca na mjestu nekroze
  • 22.
  • 23.
  • 24.
  • 25.
  • 26. b) Infarkt mozga (lat. infarctus cerebri, CVI) • mozak ima paralelni arterijski sustav – krvlju ga opskrbljuju dva parna arterijska ustava - a. carotis interna i aa. vertebrales  circulus art. Willisi • patološki se očituje kao likvefakcijska nekroza • u podlozi su ateroskleroza, tromboza ili (trombo)embolija • mozak je vrlo osjetljiv na ishemiju  težina oštećenja ovisi o lokalizaciji i opsegu inzulta, a simptomi su: a. neurološki ispadi b. oduzetost dijelova tijela c. nemogućnost govora ili nerazumljiv govor d. sljepoća i drugi osjetni ispadi
  • 27.
  • 28.
  • 29. Šok (krvotočni urušaj) •težak poremećaj krvnog optoka tijekom kojega dolazi do nedostatne opskrbe vitalnih organa krvlju i posljedične ishemije brojnih tkiva i organa •krvotok ovisi o 3 čimbenika: 1. pravilni rad srca • nepravilan rad = hipotenzija i reaktivna tahikardija 2. zdrav krvožilni sustav • 3 sloja stjenke KŽ: intima, medija i adventicija • hipotonija – smanjen tonus KŽ = hipotenzija 3. dostatna količina krvi u optoku • gubitak krvi = hipovolemija  hipotenzija šok nastaje zbog poremećaja jednog od ova tri čimbenika
  • 30. Vrste šoka a) kardiogeni • nastaje zbog naglog srčanog zatajenja (aritmije, IM) b) hipovolemijski • nastaje zbog gubitka krvi ili plazme (krvarenje) c) septički • nastaje uslijed sistemne infekcije (sepse) Šok se očituje smanjenjem arterio-venske razlike tlakova, što rezultira višesustavnim zatajenjem brojnih organa
  • 31. Kardiogeni šok - patogeneza • nastaje zbog zatajenja srčane crpke, najčešće uslijed infarkta • rezultira značajnim smanjenjem srčanog minutnog volumena ↓ art. tlak (hipotenzija) ↓ perfuzija tkiva i organa (hipoperfuzija) hipoksija dilatacija kapilara i vena te nakupljanje krvi u njima zgrušavanje krvi i stvaranje mikrotromba = diseminirana intravaskularna koagulacija (DIK) smanjen dijastoločki dotok krvi u srce plućni edem ŠOKsmrt
  • 32. Hipovolemijski šok - patogeneza • nastaje zbog gubitka krvi ili plazme, najčešće uslijed krvarenja, opsežnih opeklina... smanjen intravaskularni volumen (hipovolemija) hipoperfuzija tkiva hipoksija tkiva oštećenje endotela krvnih žila dilatacija kapilara i venula mikrotromboza - DIK ŠOK smrt
  • 33. Septički šok – patogeneza • nastaje kao posljedica bakterijske infekcije i oslobađanja njihovih toksina bakterije uđu u krvotok – bakterijemija (sepsa) oslobađanje bakterijskih toksina (endotoksemija, septikemija) dilatacija perifernih krvnih žila (arteriola, venula i kapilara) hipotenzija  hipoperfuzija  hipoksija DIK ŠOK SMRT ↓srčani minutni volumen
  • 34. Kliničke manifestacije šoka • postupno zatajivanje svih organa: a) zatajivanje srca – hipotenzija, aritmije, tahikardija b) zatajivanje pluća – ubrzano (tahipneja) i plitko disanje  akutni respiratorni distresni sindrom (ARDS) – intubacija, respirator c) zatajivanje jetara – žutica d) zatajivanje bubrega – oligurija  anurija i azotemija (nakupljanje štetnih tvari) e) moždano oštećenje – neurološki simptomi, promjena stanja svijesti (somnolencija  sopor  koma) f) DIK - stvaraju se brojni mikrotrombi koji na kraju „potroše” sve faktore koagulacije  krvarenje