1.
Živčani sustav
(systema nervosum)
ANTONIO KOBAŠ, DR.MED.
preuzeti na: www.slideshare.net/kobas

2.
Uvod
•živčani sustav nadzire i usklađuje djelovanje svih dijelova tijela
•u svakom trenutku živčani sustav putem osjetila prima velik broj podražaja
(impulsa), koje rasčlanjuje i integrira, te ovisno o njihovoj važnosti, prenosi
odgovore izvršnim organima
• velika većina tih informacija se odmah odbacuje jer su nevažne
• manji dio informacija uporabi se odmah (refleksne radnje)
•podjela živčanog sustava na 3 cjeline:
1. središnji živčani sustav – mozak i moždina
2. periferni živčani sustav – mozgovni i moždinski živci
3. autonomni živčani sustav – simpatikus i parasimpatikus

3.
Živčane stanice i živci
ŽIVČANE STANICE (neuroni)
• osnovne funkcijske jedinice živčanog sustava
• smješteni su u:
a) središnjem živčanom sustavu
b) živčanim čvorovima priključenim uz periferne živce – ganglijima
• građa:
• dendriti – kratki citoplazmatski izdanci
• primaju impuls od drugih neurona
• soma – tijelo
• sadrži jezgru
• aksoni (neuriti) – dugi citoplazmatski izdanci
• prenose podražaj drugim neuronima
• mogu biti vrlo dugački, do 1m

4.
Sinapsa (synapsis) – veze između pojedinih neurona ili između
neurona i ciljnog tkiva (npr. mišić)

5.
Moždane ovojnice, mozgovnice (meninges)
•sustav ovojnica koji omata središnji živčani sustav (CNS)
•primarna uloga je zaštita CNS-a
•razlikujemo 3 moždane ovojnice:
1. tvrda mozgovnica – dura mater
• vanjska ovojnica građena od gustog veziva
• čine ju 2 međusobno spojena lista, od kojeg je vanjski ujedno i periost lubanjskuh kosti
• sadrži venske sinuse – ravni, poprečni i zatiljni, u kojima se skuplja lubanjska venska krv
• podvostručenja dure čine pregrade koje odjeljuju lubanjsku šupljinu (falx cerebri, tentorium cerebelli)
2. paučinasta ovojnica – arachnoidea mater
• srednja ovojnica koja nalikuje paučini
• vezivnim nitima povezuje vanjsku i unutarnju ovojnicu
3. meka ovojnica – pia mater
• unutarnja nježna ovojnica
• prislanja se na površinu mozga i moždine, prati površinu mozga, uvlači se u brazde..

6.
• vanjsku ovojnicu – duru mater, nazivamo još i pachymeninx
• meke ovojnice – pia mater i arachnoidea, nazivaju se još i leptomeninx
• između ovojnica se nalaze prostori:
a) subarahnoidalni prostor (lat. spatium subarachnoideum)
• prostor između arahnoideje i pije mater
• u normalnim uvjetima njime protječe cerebrospinalna tekućina (mozgovnomoždinska tekućina -
lat. liquor cerebrospinalis)
• krvarnje u taj prostor naziva se SAH (subarahnoidalna hemoragija)
• u normalnim uvjetima dura mater je pričvršćena uz kosti lubanje i kralješke sa jedne strane, a sa druge
povezna je sa paučinastom ovojnicom - ako usljed nekih uzroka (trauma) slojevi se odvoje može
nastati:
b) subduralni prostor
• između dure i paučinaste ovojnice
• nakupljanje krvi – subduralni hematom
c) epiduralni prostor
• između kosti i dure mater
• nakupljanje krvi – epiduralni hematom

7.
Cerebrospinalni likvor (CSL)
•mozgovno-moždinska tekućina (liquor cerebrospinalis) je bezbojna bistra
tekućina koja se stvara u koroidnim spletovima (plexus choroideus)
mozgovnih klijetki
•protječe kroz subarahnoidalni prostor mozga i moždane komore
•tvori tekući zaštitni omotač oko mozga i kralješnične moždine
• štiti od ozljeda pri naglim kretnjama
• ublažava udarce (amortizira lubanju)
• usklađuje tlak u lubanji i kralješničnom kanalu  kod edema mozga se smanji količina
CSL, a nakon izliječenja se ponovno poveća
• prenosi tvari iz mozga i moždine u krvni optjecaj i obratno
•likvor se pretežno apsorbira u arahnoidalnim resicama (villima)

8.
4 mozgovne klijetke / komore (ventriculi cerebri)
• prostori u mozgu ispunjeni likvorom
• 2 postrane klijetke (ventriculus lateralis)
• treća klijetka – s 4. klijetkom povezana je uskom cjevčicom – vodovodom (aqueductus mesencephali)
• četvrta klijetka

9.
Slika: Lumbalna punkcija

10.
Središnji živčani sustav (CNS)
•obuhvaća mozak i kralješničnu moždinu smještene u lubanjskoj šupljini i u
kralješničnom kanalu
•zaštićen je koštanom oblogom, ovojnicama i CSL-om
•sastoji se od 2 vrste stanica:
1) živčane stanice (neuroni)
2) potporne stanice (glija-stanice)
• živčane se stanice uvijek nalaze u skupinama
• osjetni neuroni nalaze se uz motoričke neurone, te pružaju izdanke do ciljnih organa
• u mozgu i moždini nalazimo područja:
a) sive tvari – ispunjena neuronima (tijelima neurona)
b) bijele tvari – ispunjena mijeliniziranim živčanim vlaknima

11.
Kralješnična moždina (medulla spinalis)
•smještena u kralješničnom kanalu gdje je pričvršćena zupčastim svezama
•valjkasta tvorba duga oko 40-50 cm, a debela oko 1 cm
•naglo završava u razini L-2, u obliku čunja (conus medullaris)
•ima 2 odebljanja (intumescencije):
• vratno (intumescentia cervicalis) – nastaje ručni splet (plexus brachialis)
• slabinsko–križno (intumescentia lumbosacralis) – polaze živci za noge i
zdjelične organe
•na obje strane moždine iz pojedinih segmenata izlaze po 2 snopa živčanih
vlakana koji oblikuju korjene moždinskih živaca:
a) prednji korijen (radix anterior)
b) stražnji korijen (radix posterior)

12.
• korjeni moždinskih živaca su vlakna neurona koji se
nalaze u sivoj kralješničnoj moždini, te oblikuju
osjetne, motorne ili mješovite živce
• postoji 31 par živčanih korjenova
• izlaze kroz međukralješnične otvore (formanina
intervertebralia)
• u svakom stražnjem korjenu uklopljen je čvor –
ganglion spinale, koji oblikuju osjetne živč. stanice
• ispod razine L-2, u donjem slabinskom i križnom
dijelu kralješničnog kanala nalaze se samo završni
dijelovi živčanih korjenova, koji nalikuju na konjski
rep – cauda equina
• prednji i stražnji korjenovi se ubrzo nakon izlaska
spajaju u spinalne živce, koji u cervikalnom i
lumbalnom dijelu čine živčane spletove

13.
• sredinom kralješnične moždine prolazi kanal – canalis centralis
• siva tvar (substantia grisea) nalazi se u sredini moždine
• nalik je na slovo H ili leptira
• sadrži odebljanja koja se nazivaju rogovi, a čine ih nakupine tijela
neurona
• prednji rog (cornu anterius) – iz njega izlaze prednji korjenovi
 sadrže motoričke stanice (motoneurone)
• stražnji rog (cornu posterius) – iz njega izlaze stražnji korjenovi
 sadrže osjetne stanice (senzorni neuroni)
• bijela tvar (substantia alba) okružuje sivu tvar
• tvore ju živčana vlakna (aksoni) bogati mijelinom
• postoje uzlazna dovodna (aferentna) i silazna odvodna
(eferentna) vlakna

14.
Refleksni luk
•refleks je urođena, nesvjesna (automatska) reakcija na izvanjski podražaj
•refleksni luk ima 5 osnovnih sastavnica:
1. receptore
2. dovodna (aferentna) osjetna živčana vlakna
3. integracijsko središte
4. odvodna (eferentna) motorička vlakna
5. izvršitelj (efektor) – skeletni/glatki mišići, žlijezde…

15.
• refleksi mogu biti:
a) monosinaptički – uključena je samo 1 sinapsa,
tj. sudjeluju samo 1 aferentni i eferentni neuron
• vrlo brzi, događaju se u djeliću sekunde
• refleksi rastezanja – npr. patelarni refleks
b) multisinaptički – veći broj neurona i sinapsi
• sporiji od monosinaptičkih
• npr. naglo odmicanje ruke od užarene peći

16.
Mozak (encephalon)
•obuhvaća:
a) mozgovno deblo
• povezuje mozak s kralješničnom moždinom
• čine ga:
1) srednji mozak
2) most
3) produžena moždina
b) mali mozak
• prekriva dorzalnu stranu mozgovnog debla
c) veliki mozak
• čine ga dvije polutke odijeljene uzdužnom pukotinom, fissura longitudinalis
• prosječno teži oko 1400g

17.
Mozgovno deblo (truncus encephali)
•sačinjava ga:
a) srednji mozak (mesencephalon)
• povezuje most s međumozgom
• sadrži jezgre živaca pokretača oka (III. i IV. mozgovni živac)
b) most (pons)
• sadrži važna autonomna središta, mozgovne putove, jezgre V. – VIII. mozgovnog živca
c) produžena moždina (medula oblongata)
• sadrži dno rombičnu jamu koja čini dno 4. mozgovne klijetke
• s prednje (ventralne) strane nalazi se fissura mediana anterior, koja ju dijeli na dvije polovice
• siva tvar u produženoj moždini sadržava motoričke i osjetne jezgre IX., X., XI., XII. mozg. živca
• sadrži vitalna središta – dišni (respiracijski) centar + središta za kašalj i kihanje, središte za
regulaciju srčanog rada i arterijskog tlaka, središta za žvakanje, gutanje, sisanje, povraćanje…
• bijelu tvar čine uzlazni i silazni putovi
• mrežasta tvorba (formatio reticularis) – usklađuje djelovanje vitalnih centara

18.
Mali mozak (cerebellum)
•smješten u stražnjoj lubanjskoj jami, izsredišnji crvoliki
dio što ih spaja (vermis)
•nad mozgovnog debla (dorzalno)
•ima 2 polutke (hemispheria) i sadrži:
• koru (cortex cerebelli) – siva tvar
• bijelu tvar (subastantia alba)
• supkortikalne jezgre
•na presjeku kroz vermis raspored sive i bijele tvari
oblikuje crtež nazvan životno stablo ili drvo života
(arbor vitae)

19.
• osnovne zadaće malog mozga su:
1) prigušivanje i usklađivanje pokreta
• prima informacije iz motoričke mozgovne kore te iz izvršnih organa sa periferije
• raščlanjuje i procjenjuje željenu kretnju, te po potrebi šalje ispravljačke
(inhibicijske) impulse u motoričku mozgovnu koru
• brze i fine (istančane) kretnje prilikom oštećenja malog mozga naročito izostaju
• također je poremećen i govor – usklađen rad velikog broja mišića
2) održavanje ravnoteže
• obavlja zajedno s vestibularnim aparatom u srednjem uhu
• oštećenja malog mozga uzrokuju poremećaje ravnoteže pri obavljanju brzih i
naglih pokreta

20.
Veliki mozak (cerebrum)
•smješten u lubanjskoj šupljini
•površina velikog mozga je neravna
 sastoji se od mozgovnih vijuga (gyri), između kojih se nalaze brojne brazde (sulci)
•s gornje strane mozak je razdijeljen vrlo dubokom uzdužnom pukotinom (fissura
longitudinalis) na dvije polutke (hemispheria)
 polutke međusobno povezuje žuljevito tijelo (corpus callosum)
•na svakoj od hemisfera mozga razlikujemo 4 režnja:
1) čeoni (lobus frontalis)
2) slijepoočni (lobus temporalis)
3) tjemeni (lobus parietalis)
4) zatiljni (lobus occipitalis)

21.
• središnja brazda (sulcus centralis) odjeljuje čeoni od
tjemenog režnja
• postrana brazda (sulcus lateralis) razdvaja čeoni od
sljepoočnog režnja
• dijelovi kore mozga ispred ovih brazda (frontalni režanj)
upravljaju pokretima (motorikom), a dijelovi iza sadrže
osjetna središta
• veliki mozak na presjeku sadrži:
a) sivu tvar (izvana) – tijela neurona
• 2-5 mm debljine
b) bijelu tvar (iznutra) – mijelinizirana živčana vlakna

22.
MOZGOVNA KORA (cortex cerebri) = siva tvar
• sloj stanica koje su razmještene u šest redova
• površina sive kore je brazdanjem znatno povećana – sadrži velik broj neurona
• područje kore ispred središnje brazde – precentralne vijuge (gyrus precentralis), jest
pokretačko (motoričko) područje
• sadrži primarna i sekundarna motorička središta
• primarno motoričko središte upravlja pojedinom skupinom mišića suprotne strane
tijela – npr. stiskanje šake, fleksija potkoljenice, ekstenzija podlaktice…
• sekundarna motorička središta omogućuju združene kretnje i smišljenu uporabu
mišića (npr. za govor, pisanje…)
• područje kore iza središnje brazde – postcentralna vijuga (gyrus postcentralis), jest
osjetno (senzibilno) područje
• sadrži primarna osjetna središta
• prihvaćaju osjetne informacije od receptora s periferije, npr. iz kože
• slušna središta smještena su u gornjem dijelu temporalnog režnja
• vidno središte smješteno je na medijalnoj strani okcipitalnog režnja

23.
Homunculus (čovječuljak)

24.
• BAZALNE JEZGRE (nuceli basales) – nakupine sive tvari u dubini bijele tvari
• važne za motoriku
• npr. nucleus caudatus, nucleus lentiformis…
• OBRUBNI (LIMBIČNI) SUSTAV
• usklađuje pamćenje i ponašanje, autonomne i endokrine funkcije,
spolni život, emocije…
• MEĐUMOZAK (diencephalon)
• između srednjeg mozga (mesencephalon) i polutki velikog mozga
• dijelovi:
a) brežuljak (thalamus)
• sadrži važna središta za osjet i pokrete
• kroz njega prolazi i prekapča se velik broj živčanih puteva
b) podbrežje (hypothalamus)
• nadzire za život vitalna zbivanja – spavanje, tjelesnu
temperaturu, izmjenu tvari…
• putem hipofize upravlja djelatnošću endokrinih žlijezda

25.
MOZGOVNA SRŽ – bijela mozgovna tvar
• oblikuju je mijelinizirani snopovi:
• projekcijskih vlakana
 dovodni putovi s periferije u mozak
 odvodni putovi iz mozga u periferiju
• združujućih (asocijacijskih) vlakana
 između pojedinih dijelova kore u istoj polutki
• spojnih (komisuralnih) vlakana
 povezuju lijevu i desnu moždanu polutku
 najvažnija spojnica je žuljevito tijelo (corpus calosum)

26.
Nastanak i prijenos osjetnih informacija
RECEPTOR (na periferiji)  osjetna dovodna (aferentna)
živčana vlakna kroz spinalne živce  stražnji rog sive
tvari kralješnične moždine  osjetna kora velikog
mozga (gyrus postcentralis)
• iz glave se osjet prenosi kranijalnim živcima do produžene
moždine
• na putu prema kori velikog mozga se uzlazna živč. vlakna
prekapčaju i tvore brojne sinapse
• većina osjetnih vlakana prolazi kroz talamus te se ukrižuje i
prelazi na suprotnu stranu (spinotalamički putevi)
•nesvjesni podražaji dubokog osjeta iz mišića i zglobova važni
za održavanje ravnoteže idu spinocerebelarnim putovima do
malog mozga

27.
Nastanak i prijenos motoričkih podražaja
1. primarno motoričko područje smješteno je u precentralnoj vijugi
frontalnog režnja
• najzastupljenija su područja za mišićje šake i za govorno mišićje
2. kortikospinalni (piramidni) put
• ukrižuje stranu i poput vrpce se spušta kralješničnom moždinom
• na putu dolazi do prekapčanja u različitim razinama prednjih rogova
kralj. moždine
• kortikonuklearni put – kratki put koji spaja motornu koru s jezgrama
kranijalnih živaca
3. prednji korjenovi spinalnih živaca
4. mišićno-živčane sinapse na periferiji
u usklađivanju motorike sudjeluju i bazalne jezgre,
mozgovno deblo i mali mozak

28.
Umne (intelektualne) funkcije
•najviše mozgovne djelatnosti – svijest i mišljenje, pamćenje
i učenje, osjećaji i ponašanje…
SVIJEST - spoznaja o vlastitom opstojanju i doživljaju sebe i
okoline
•uključuje sposobnost mišljenja, tj. oblikovanja pojmova,
rasuđivanja i zaključivanja
•sudjeluju različita područja kore velikog mozga, npr.:
• Wernickeovo interpretacijsko područje – pri oštećenju osoba
vidi slike ili riječi ali ih ne može povezati u suvisli smisao
• sekundarna (asocijacijska) vidna područja – kod oštećenja
osoba vidi napisanu riječ ali ne prepoznaje njezino značenje
• prefrontalno područje – oštećenja uzrokuju promjene
raspoloženja i nemogućnost koncentracije na određenu misao

29.
PAMĆENJE – sposobnost vraćanja u svijest neke spoznaje
• kratkotrajno
• dugotrajno – višekratnim ponavljanjem informacija, kratkotrajno pamćenje može
prijeći u dugotrajno – temelj učenja
OSJEĆAJI (emocije) – doživljaj su našeg vrednovanja i vlastitih odnosa prema ljudima i
predmetima, događanjima te osobnim postupcima
PONAŠANJE – ovisi o stečenim prijašnjim iskustvima
• osim kore mozga, odgovorni su i limbički sustav te hipotalamus
GOVOR – iznimno važan u komunikaciji među ljudima
• u ostvarenju govora sudjeluju brojna mozgovna središta, te različiti organi
• Wernickeovo govorno područje (area) – u stražnjem dijelu slijepoočnog režnja,
odgovorna za promišljanje i odabir riječi
• Brocino motoričko govorno područje (area) – u donjoj frontalnoj vijuzi, odgovorno za
aktivaciju i usklađivanje mišića važnih za govor (nakon što smo odlučili nešto izreći)

30.
Periferni živčani sustav
•povezuje središnji živčani sustav sa svim tkivima u tijelu
•periferne živce, prema području vezivanja sa CNS-om, dijelimo na:
• lubanjske (kranijalne, mozgovne)
• moždinske (spinalne)

31.
LUBANJSKI (KRANIJALNI) ŽIVCI – nn. craniales
• ima 12 parova kranijalnih živaca
• oživčuju područje glave i vrata
• označavamo ih rimskim brojevima od I. – XII.
I. Njušni živac (n. olfactorius)
• osjetni živac - vodi osjet njuha
• počinje u gornjem dijelu nosne šupljine, brojnim
snopićima (fila olfactoria) koji ulaze u lubanju kroz
laminu cribrosu etmoidne kosti
II. Vidni živac (n. opticus)
• osjetni živac – prenosi osjet vida
• počinje u očnoj jabučici od discusa vidnog živca, prolazi
kroz očnu šupljinu i ulazi u lubanju u području baze
• ispred hipofize se živci obiju strana djelomično ukrižuju i
tvore vidno raskrižje (chiasma opticum)

32.
III. Živac pokretač oka (n. oculomotorius)
• motorički živac
• inervira sve poprečno-prugaste mišiće koje pokreću
oko, osim gornjeg kosog mišića i lateralnog ravnog
mišića
IV. Koloturni živac (n. trochlearis)
• motorički živac
• inervira gornji kosi mišić oka (m. obliquus superiori)
VI. Živac odmicač (n. abducens)
• motorički živac
• inervira lateralni ravni mišić oka (m. rectus lateralis)
• sva tri živca ubrajamo u motoričke živce, čije se jezgre nalaze u ponsu moždanog debla
• odgovorni su za bulbomotoriku – pokretanje očne jabučice

33.
V. Trodjelni živac (n. trigeminus)
• počinje iz ponsa moždanog debla
• pri vrhu piramide sljepoočne kosti oblikuje trigeminalni ganglij
(ggl. trigeminale / ggl. Gasseri), gdje se dijeli na 3 grane:
1. ramus ophtalmicus
2. ramus maxillaris
3. ramus mandibularis
• ti živci sadrže osjetna vlakna za gotovo sve dijelove glave
• ramus mandibularis sadrži motorička vlakna za žvačne mišiće
VII. Lični živac (n. facialis)
• izlazi iz ponsa  prolazi kroz unutarnji sluhovod  kroz kanal u temporalnoj kosti izlazi
u područje lica
• sadrži:
a. motorička vlakna – za potkožne mišiće lica
b. senzorna vlakna – za prednji dio jezika
c. autonomna (parasimpatička) vlakna – za suznu žlijezdu i slinovnica

34.
Pareza n. facialisa (Bellova klijenut)

35.
VIII. Predvornopužnički živac (n. vestibulocohlearis)
• osjetni živac kojeg tvore:
a) n. vestibularis
• iz predvorja i polukružnih kanalića uha vodi statički
osjet, te obavijesti o položaju i kretanju glave
b) n. cohlearis
• vodi osjet sluha iz pužnice unutarnjeg uha
IX. Jezičnoždrijelni živac (n. glossopharyngeus)
• mješoviti živac koji sadrži:
• osjetna vlakna – srednje uho, stražnji dio jezika, ždrijelo
• motorička – inervira mišiće ždrijela
• autonomna vlakna

36.
X. Lutajući živac (n. vagus)
• najduži i vrlo razgranati kranijalni živac
• najveći je parasimpatički živac AŽS-a
• iz lubanje izlazi kroz jugularni otvor, spušta se kroz
vrat i prsni koš sve do trbušne šupljine
• mješoviti je živac koji sadrži:
• motorička vlakna za mišiće grkljana (larynx)
• osjetna vlakna za sluznicu jezika
• parasimpatička vlakna za srce, glatko mišićje i
žlijezde u jednjaku, dušniku, bronhima,
plućima, želucu, crijevima i zdjeličnim organima

37.
XI. Pridodani živac (n. accessorius)
• nosi motorička vlakna za mišiće vrata, ramena i ždrijela
XII. Podjezični živac (n. hypoglossus)
• motorički živac za mišićje jezika

38.
MOŽDINSKI (SPINALNI) ŽIVCI – nn. spinales
•povezuju kralješničnu moždinu s ostalim dijelovima tijela
•postoji 31 par spinalnih živaca segmentalno raspoređenih u:
− 8 vratnih
− 12 prsnih
− 5 slabinskih
− 5 križnih
− 1 trtični

39.
• VRATNI ŽIVČANI SPLET (plexus cervicalis)
• čine ga prva 4 vratna živca (C1-C4)
• osjetno oživčuju kožu vrata
• motorički ogranci inerviraju vratno mišičje
• važan motorički ogranak vratnog spleta je n. phrenicus
• RUČNI ŽIVČANI SPLET (plexus brachialis)
• čine ga donja 4 vratna živca i prvi prsni živac (C5-Th1)
• daje osjetne ogranke za kožu u području ramena i ruke
• motorni ogranci inerviraju pokretačko mišićje ramena i ruke
 Pazušni živac (n. axillaris)
• kratak mješoviti živac koji oživčuje kožu i mišiće ramena
 Palčani živac (n. radialis)
• motorno inervira m. triceps brachii, te lateralnu i stražnju skupinu podlaktičnih mišića
• osjetno inervira kožu stražnje strane nadlaktice i podlaktice, hrbat šake, kožu prstiju
 Središnji živac (n. medianus) – inervira kožu i mišiće podlaktice, šake i prstiju
 Lakatni živac (n. ulnaris) – djelomično inervira kožu i mišićje podlaktice, šake i prstiju

40.
PRSNI ŽIVCI (nn. thoracici) - 12 pari
• putem međurebrenih živaca (nn. intercostales) inerviraju međurebrene mišiće
• daju i osjetna živčana vlakna za pleuru i peritoneum, te kožu lateralne i prednje
stjenke prsnog koša i trbuha
SLABINSKI ŽIVČANI SPLET (plexus lumbalis)
• čine ga mješoviti živci koji inerviraju kožu i mišićje donjeg dijela trbuha i spolnih organa,
te bedra i golijeni
 Bedreni živac (n. femoralis)
• motorički inervira mišiće zdjelice i prednju skupinu bedrenih mišića
• osjetno inervira kožu prednje i medijalne strane bedara i golijeni
KRIŽNI ŽIVČANI SPLET (plexus sacralis)
 Živac kuka (n. ischiadicus)
• najveći je živac ljudskog tijela i dopire u stražnji dio bedara, gdje daje osjetne i
motoričke grane za kožu i mišiće stražnje bedrene skupine
• u poplitealnoj jami dijeli se na n. tibialis i n. peroneus  inerviraju kožu i mišićje
potkoljenice i stopala

41.
Autonomni (vegetativni) živčani sustav
•dio živčanog sustava koji nije pod utjecajem naše volje
•uloge:
• nadzire djelatnosti unutarnjih organa – samostalno upravlja vitalnim organima
• upravlja radom mišićja koje nisu pod utjecajem naše volje – srčani mišić, glatko
mišićje krvnih žila i crijeva i dr.
• upravlja radom žlijezda
•nadređeno središte cijelog AŽS nalazi se u hipotalamusu
•AŽS se sastoji od 2 dijela:
• simpatikus
• parasimpatikus
djelovanje u većini organa im je suprotno, ali je usklađeno i uravnoteženo

42.
SIMPATIČKI DIO (pars sympathica)
• započinje na lateralnoj strani prednjeg roga kralješnične
moždine, od C8-L3
• sa motoneuronima izlaze kroz prednje korijene, te se
potom odjeljuju i priključuju simpatičkom lancu
• simpatički lanac (truncus sympathicus) – tvori ga niz nakupina
neurona što oblikuju prevertebralne simpatičke ganglije
• u čvorovima lijevog i desnog simpatičkog lanca dio se
simpatičkih vlakana prespaja i priključuje mješovitim
živcima – odlaze do srca, glatkog mišićja krvnih žila, crijeva,
dišnih, mokraćnih i spolnih organa, žlijezda…

43.
PARASIMPATIČKI DIO (pars parasymphatica)
• oživčuje sve organe kao i simpatički dio, ali suprotno djeluju
• polazi iz mozgovnog debla i iz križnog dijela kralješnične moždine
• mozgovni dio
− parasimpatička vlakna se priključuju III., VII, IX. i X. kranijalnom živcu
− n. vagus (X.) – najvažniji parasimpatički živac, inervira srce, dišni i
probavni sustav
• križni dio
− parasimpatički opskrbljuje organe male zdjelice i donje udove

44.
• vlakna AŽS-a iz njihovih centara ne sežu neprekinuta do ciljnih organa i tkiva, već se
prekopčavaju u ganglijima
− preganglijska vlakna
− postganglijska vlakna
• simpatička i parasimpatička vlakna na svojim završecima izlučuju 2 vrste
neurotransmitera:
− postganglijska parasimpatička vlakna izlučuju acetilkolin – kolinergična vlakna
− acetilkolin se veže za muskarinske i nikotinske receptore
− postganglijska simpatička vlakna izlučuju adrenalin – adrenergična vlakna
− adrenalin se veže za alfa i beta receptore
− sva preganglijska vlakna su kolinergična
• simpatikus i parasimpatikus imaju oprečna djelovanja
SIMPATIKUS PARASIMPATIKUS
ubrzava i pojačava rad srca usporava frekvenciju i smanjuje
kontraktilnost miokarda
širi zjenice sužava zjenice
širi bronhe sužava bronhe