SlideShare a Scribd company logo
1 of 21
Lijekovi s
djelovanjem
na SŽS (CNS)
ANTONIO KOBAŠ. DR.MED.
• vrlo raznolika sredstva koja međusobno nemaju nikakvu srodnost, osim da utječu na
funkcionalnu aktivnost SŽS-a
• utječu na raspoloženje i ponašanje
• psihotropne lijekove prema kliničkoj uporabi dijelimo na:
1. anestetike
• lijekovi koji uzrokuju kiruršku anesteziju
• pr. halotan, propofol
2. anksiolitike i sedative
• lijekovi koji uzrokuju spavanje i smanjuju anksioznost
• pr. barbiturati, benzodiazepini
3. antipsihotike
• lijekovi učinkoviti u ublažavanju simptoma shizofrenije
• pr. klozapin, haloperidol, klorpromazin
4. antidepresive
• lijekovi za ublažavanje simptoma depresije
• pr. MAO-inhibitori, triciklički antidepresivi
5. analgetike – lijekovi za kontrolu boli (opijati, karbamazepin…)
6. psihomotorne stimulanse – uzrokuju budnost i euforiju (amfetamin, kokain, kofein)
DJELOVANJE LIJEKOVA U SŽS-u
• ciljna mjesta djelovanja ovih lijekova su kao i u
ostatku organizma – ionski kanali, receptori,
enzimi, prijenosni proteini
• mnogi danas dostupni psihofarmaci su relativno
nespecifični – djeluju na nekoliko ciljnih mjesta
• djeluju na oslobađanje pojedinih medijatora i
neurotransmitera (GABA, glutamat…)
• česti su sekundarni odgovori na primarnu
interakciju lijeka s ciljnim mjestom – odgođeno
djelovanje antidepresiva, tolerancija i ovisnost o
opijatima
Anestetici
•lijekovi za suzbijanje boli
•omogućuju nesmetane bolne kirurške zahvate, porođaje i dr.
•razlikujemo:
a) opće anestetike
• primjenjuju se sistemno
• djeluju na SŽS
b) lokalne anestetike
• primjenjuju se lokalno / regionalno
• djeluju na PŽS
c) miorelaksanse
OPĆI ANESTETICI
• sredstva za narkozu
• oduzimaju osjet i svijest izazivanjem prolazne paralize SŽS-a
• prestankom njihova djelovanja svijest se u potpunosti vraća
• postoje četiri stadija opće anestezije / narkoze:
1. prvi stadij – stadij omame (analgezije)
• ispad najviših moždanih funkcija
• postupno se gubi svijest i osjet za bol
2. drugi stadij – stadij uzbuđenosti
• do izražaja dolazi aktivnost nižih centara – duševni i tjelesni (motorni) nemir
• bolesnik je uzbuđen, nemiran te nesuvislo govori
3. treći stadij – stadij kirurške anestezije ili narkoze
• nastaje paraliza leđne moždine
• postupno nestaju refleksi te skeletni mišići olabave
4. četvrti stadij – toksični stadij
• ako se prekorači doza anestetika
• dolazi do paralize vitalnih centara u produženoj moždini i smrti
• nakon operacije bolesnika se ne smije
ostaviti sama sve dok ne dođe svijesti i dok
mu se ne vrate refleksi
• važno je nadzirati prohodnost dišnih puteva
za čitavo vrijeme anestezije
• nakon opće anestezije bolesnik ne smije jesti
nikakvu krutu hranu 12-24h, zbog
mogućnosti gušenja zalogajem
VRSTE OPĆIH ANESTETIKA
• razlikujemo inhalacijske i neinhalacijske opće anestetike
a) inhalacijski anestetici
• u tekućem ili plinovitom obliku
• vrlo su hlapljivi, brzo djeluju i brzo se izlučuju
1. Eter – najstariji i najvažniji tekući inhalac. anestetik
• uzrokuje nadražaj sluznice
• pare etera pomiješane sa zrakom i u dodiru s plamenom su eksplozivne
2. Halotan – snažan tekući inhalacijski anestetik, ne zapaljiv, ne nadražuje sluznice
• može uzrokovati depresiju disanja, a kod nekih pacijenata je hepatotoksičan
3. Kloroform – toksičan, više se ne upotrebljava
• danas se koristi srodan triklor-etilen (trilen) – u primaljstvu, zubarstvu..
4. Dušični oksidul (rajski plin)
• plinoviti anestetik pogodan za kraću površinsku nekrozu, slabo toksičan
5. Ciklopropan - koristi se u određenim indikacijama
t
e
k
u
ć
i
p
l
i
n
b) neinhalacijski opći anestetici
• primjenjuju se intravenski ili rektalno
• upotrebljavamo ih za kraće anestezije ili kao uvod u dugotrajnu anesteziju
• za i.v. anesteziju najčešće se koriste barbiturati kratkog djelovanja
• najopasnija nuspojava je inhibicija centra za disanje
• predstavnici: Forane, Tiopental, Rapifen
Sredstva za premedikaciju
• premedikacija je priprema bolesnika prije opće anestezije
• koristi se za opuštanje uzbuđenih i strašljivih bolesnika prije operacije ili
dijagnostičkih postupaka – uzbuđene bolesnike je mnogo teže anestezirati
• neposredna premedikacija provodi se oko 1,5h prije samog zahvata
• najčešće se koriste preparati benzodijazepina (Dormicum), atropina, morfina
• poželjna je supkutana primjena
Lokalni anestetici
• blokiraju provođenje podražaja na mjestu primjene, a ne utječu
na svijest
• nakon njihove primjene najprije se gubi osjet boli, zatim
hladnoće i topline, pa dodira i na kraju duboki osjet
• djelovanje im je reverzibilno – prestankom djelovanja
uspostavlja se prijašnja podražljivost
• koristimo ih za površinsku i lumbalnu anesteziju
• prvi lokalni anestetik – kokain
• danas se rijetko koristi
• najčešće se danas koriste lidokain (2%,5%) i prokain (novokain)
• djelovanje im se produljuje kad se uz njih daju vazokonstriktori
(adrenalin)
• nuspojave su česte – alergijske reakcije
Antipsihotici (neuroleptici, psiholeptici)
•psihofarmaci jakog djelovanja – djelotvorno smiruju bolesnike
•primjenjuju se peroralno ili parenteralno (i.v., i.m.)
•djeluju tako što blokiraju dopaminske (D2) receptore
•potrebno je nekoliko dana ili tjedana da ostvare svoj klinički učinak
•različitog kemijskog sastava i djelovanja:
a) alkaloidi biljke rauvolfije (Rauwolfia serpentina)
 slabo djelovanje, česte nuspojave (mučnina, proljev, krvarenje iz želuca)
 često se koristi alkaloid rezerpin
b) fenotiazinski
 koriste se i kao antiemetici, pojačavaju djelovanje narkotika, suzbijaju eklampsiju
 nuspojave – pospanost, probavne smetnje, poremećaj krvne slike
 predstavnici: Prazine (promazin), Moditen (flufenazin), Haldol (haloperidol), Zyprexa, Leponex
c) butirofenonski
d) diazepini, oksazepini, tiazepini
e) benzamidi
f) ostali (litij – često u profilaksi bipolarnog poremećaja, risperidon - Rispolept)
• indikacije:
• liječenje duševnih bolesti
 shizofrenija
 organske psihoze
 neke vrste depresija
 agresivnost, manija, hiperreaktivnost
• primjena u neurologiji (liječenje Tourettovog sindroma)
• primjena u kirurgiji, gastroenterologiji…
• nuspojave su vrlo česte:
a) neurološke – ekstrapiramidalni sindrom (slično parkinsonizmu) - najčešće
• nevoljni pokreti lica i udova, tremor, ukočenost
b) psihičke – pospanost, hipnoza
c) neurovegetativne – ortostatska hipotenzija, suha usta, opstipacija
d) endokrinološke (zbog pojačanog lučenja prolaktina) - ginekomastija, galaktoreja
e) hematopoetske – leukopenija, agranulocitoza
f) maligna hipertermija – rijetka ali opasna nuspojava
• djeluju na psihofizičke sposobnosti – za vrijeme uzimanja ne smije se upravljati motornim vozilima
Hipnotici i sedativi
•sredstva koja ovisno o dozi djeluju sedativno (smiruju bolesnika) ili hipnotički (uspavljuju bolesnika)
•ta sredstva koče funkcije SŽS-a uzrokujući promjene od blagog smirujućeg učinka do dubokog sna
•alkohol je strogo zabranjen prilikom upotrebe ovih lijekova – depresija disanja!
•u većim dozama mogu uzrokovati opću anesteziju i otrovanje koje završava komom
•u početku se koristio brom i njegovi spojevi – toksičan!
• zamjenili su manje toksični barbiturati i kloral-hidrat
•Barbituratni hipnotici/sedativi:
• ultrakratkog djelovanja – u premedikaciji anestezuje (heksobarbiton)
• kratkog djelovanja – kao sedativi / hipnotici, san nakon 20 min (pento- i ciklobarbiton)
• dugog djelovanja (fenobarbiton – Phenobarbiton, Phemiton) – djeluju nakon 45 min, djelovanje traje 6 – 8h
•Nebarbituratni hipnotici / sedativi: benzodijazepinski (Dormicum, Cerson, Sanval), Phenergan…
Anskiolitici (psihosedativi)
•trankvilizatori blagog djelovanja
•primjenjuju se peroralno ili parenteralno (i.v., i.m.)
•duševno smiruju bolesnika uklanjajući unutarnju napetost i strah
• vraćaju bolesniku mir i odmor
•najčešće se primjenjuju kod neuroza – stanja duševne napetosti (stresa) i
psihomotornog nemira
•u većim dozama uzrokuju umor i san
•zabranjeno uzimanje s alkoholom – depresija disanja
•zabranjeno upravljanje motornim vozilima prilikom korištenja
•dugotrajnim korištenjem stvara se jaka psihička ovisnosti
• pripravci anksiolitika:
a) derivati benzodijazepina
• alprazolam (Helex, Xanax)
• bromazepam (Lexaurin)
• diazepam (Apaurin, Normabel, Valium)
• lorazepam (Lorsilan)
• oksazepam (Praxiten)
b) ostali (Buspar, Meprobamat)
• farmakološki učinci benzodijazepina:
1) redukcija anksioznosti i agresivnosti
2) sedacija i indukcija sna
3) redukcija mišićnog tonusa i koordinacije
4) antikonvulzivni učinak
5) anterogradna amnezija
• u slučaju predoziranja benzodijazepinima,
antidot je flumazenil
Antidepresivi
•ubrajamo ih u psihoanaleptike (psihostimulanse)
•otklanjaju potištenost, depresiju – afektivni poremećaji
• pod njihovim djelovanjem bolesnici prestaju jadikovati, postaju pristupačniji i razgovorljiviji
•učestale su nuspojave, obično neurovegetativne naravi – suhoća usta, ortostatska
hipotenzija i kolaps, opstipacija, tahikardija, sedacija
• uzrokuju i porast očnog tlaka – oprez u bolesnika s glaukomom!
•bolesnici koji uzimaju antidepresive ne smiju uzimati alkohol
•kontraindicirani su u osoba s težim oštećenjima bubrega, jetre i srca
•svi antidepresivi utječu na psihofizičke sposobnosti – često ih smanjuju, pa korisnici ne
bi smjeli upravljati motornim vozilima ili strojevima
•svim antidepresivima, neovisno o vrsti treba barem dva tjedna kako bi počeli djelovati
• antidepresivi:
a) triciklički (TCA) – mnoge nuspojave!
• amitriptilinski (Amyzol, Tryptisol)
• ostali (Anafranil, Avoxin)
b) selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina (SSRI)
• fluvoksamin (Fevarin)
• fluoksetin (Fluval, Portal, Prozac)
• sertralin (Zoloft, Seroxat)
• citalopram
c) inhibitori monoaminooksidaze
Litij – djeluje na maniju i depresiju
• koristi se u prevenciji i liječenju bipolarnog poremećaja
Antiepileptici (antikonvulzivi)
•deprimiraju motorne funkcije SŽS-a, a svijest i druge funkcije
SŽS-a ostaju očuvane  zaustavljaju i preveniraju konvulzije
•od epilepsije boluje 0,5% svjetske populacije
•do epilepsije dolazi zbog pojačanog podraživanja određenog
dijela ili cijelog mozga
• najčešći uzroci tome su razni tumori, apscesi mozga, atrofija,
fibroza…
• karakterizira ju pojava parcijalnih ili generaliziranih napadaja
praćenih konvulzijama (grčevima), sa ili bez gubitka svijesti
•liječenje epilepsije je izrazito individualno, a ovisi o vrsti
epilepsije, dobi pacijenta i dr.
•farmakoterapija epilepsije je učinkovita u 70-80% bolesnika
Epileptički status – dugotrajni niz neprekinutih
generaliziranih toničko-kloničkih napadaja, koji vitalno
mogu ugroziti bolesnika
• najvažniji antiepileptici:
• fenitoin (Difetoin) – nuspojave: konfuzija, osip, hiperplazija desni, anemija
• karbamazepin (Tegretol) – nuspojave: interakcije s drugim lijekovima, sedacija, retencija vode
• valproat (Depakine, Apilepsin) – ćelavost, teratogenost, hepatotoksičnost
• etosuksimid – nuspojave: mučnina, anoreksija
• ostali: fenobarbiton (Phemiton, Primidon) – snažna sedacija, benzodiazepini: klonazepam (Rivotril),
diazepam (Normabel) – u epi-statusu
• novi antiepileptici: vigabatrin, lamotrigin (Lamictal), topiramat (Topamax), gabapentin
• klinička primjena antiepileptika:
a) toničko-klonični (grand-mal) napadaji
• karbamazepin, fenitoin, valproat
b) parcijalni (žarišni) napadaji
• karbamazepin, valproat
c) apsans napadaji (petit mal)
• etosuksimid, valproat
d) mioklonični napadaji
• diazepam i.v. ili rektalno
e) neuropatska bol
• karbamazepin, valproat
Antiparkinsonici
•ublažuju smetnje kod parkinsonizma – zbog degenerativnih
oštećenja mozga dolazi do:
a) ukočenosti mišića (hipertonus muskulature)
b) drhtanja (tremora)
c) ograničenosti voljnih kretnji (hipokinezija)
•u liječenju se koriste:
1. antikolinergički lijekovi – smanjuju kolinergični učinak – blokiraju
djelovanje acetilkolina
• biperiden (Akineton), triheksifenidil (Artane), etopropazin
2. dopaminergički lijekovi – povećavaju dopaminsko djelovanje
• levodopa (Nakom, Madopar, Sinemet) - aminokiselina koja se u
mozgu pretvara u dopamin
• amantadin

More Related Content

What's hot

KIčmena moždina i Truncus cerebri
 KIčmena moždina i Truncus cerebri KIčmena moždina i Truncus cerebri
KIčmena moždina i Truncus cerebri
dr Šarac
 
Vodič za dijagnostikovanje i lecenje prehospitalnih urgentnih stanja
Vodič za dijagnostikovanje i lecenje prehospitalnih urgentnih stanjaVodič za dijagnostikovanje i lecenje prehospitalnih urgentnih stanja
Vodič za dijagnostikovanje i lecenje prehospitalnih urgentnih stanja
Anatomija dr Šarac
 
rinitler (fazlası için www.tipfakultesi.org )
rinitler (fazlası için www.tipfakultesi.org )rinitler (fazlası için www.tipfakultesi.org )
rinitler (fazlası için www.tipfakultesi.org )
www.tipfakultesi. org
 

What's hot (20)

KIčmena moždina i Truncus cerebri
 KIčmena moždina i Truncus cerebri KIčmena moždina i Truncus cerebri
KIčmena moždina i Truncus cerebri
 
Antitusici i ekspektoransi
Antitusici i ekspektoransiAntitusici i ekspektoransi
Antitusici i ekspektoransi
 
Vodič za dijagnostikovanje i lecenje prehospitalnih urgentnih stanja
Vodič za dijagnostikovanje i lecenje prehospitalnih urgentnih stanjaVodič za dijagnostikovanje i lecenje prehospitalnih urgentnih stanja
Vodič za dijagnostikovanje i lecenje prehospitalnih urgentnih stanja
 
Regulacija homeostaze glukoze
Regulacija homeostaze glukozeRegulacija homeostaze glukoze
Regulacija homeostaze glukoze
 
22. Prednji mozak
22. Prednji mozak22. Prednji mozak
22. Prednji mozak
 
Metabolizam aminokiselina
Metabolizam aminokiselinaMetabolizam aminokiselina
Metabolizam aminokiselina
 
Antiasmatici
AntiasmaticiAntiasmatici
Antiasmatici
 
rinitler (fazlası için www.tipfakultesi.org )
rinitler (fazlası için www.tipfakultesi.org )rinitler (fazlası için www.tipfakultesi.org )
rinitler (fazlası için www.tipfakultesi.org )
 
HORMONI
HORMONIHORMONI
HORMONI
 
Bolesti zavisnosti LaSt.pptx
Bolesti zavisnosti LaSt.pptxBolesti zavisnosti LaSt.pptx
Bolesti zavisnosti LaSt.pptx
 
L137 - Biologija - Čulo sluha - Dušan Cvetanović - Danijela Veljković
L137 - Biologija - Čulo sluha - Dušan Cvetanović - Danijela VeljkovićL137 - Biologija - Čulo sluha - Dušan Cvetanović - Danijela Veljković
L137 - Biologija - Čulo sluha - Dušan Cvetanović - Danijela Veljković
 
Митохондрије Б.Живковић
Митохондрије Б.ЖивковићМитохондрије Б.Живковић
Митохондрије Б.Живковић
 
Anti -Parkinsonian Drugs-Medicinal Chemistry
Anti -Parkinsonian Drugs-Medicinal ChemistryAnti -Parkinsonian Drugs-Medicinal Chemistry
Anti -Parkinsonian Drugs-Medicinal Chemistry
 
Cholinergic drugs
Cholinergic drugsCholinergic drugs
Cholinergic drugs
 
Funciones Cerebrales Superiores.pptx
Funciones Cerebrales Superiores.pptxFunciones Cerebrales Superiores.pptx
Funciones Cerebrales Superiores.pptx
 
Antacidi i antisekretorni lijekovi
Antacidi i antisekretorni lijekoviAntacidi i antisekretorni lijekovi
Antacidi i antisekretorni lijekovi
 
11 beyinsapi-dis3-2015
11 beyinsapi-dis3-201511 beyinsapi-dis3-2015
11 beyinsapi-dis3-2015
 
Ağzın premaling lezyonları
Ağzın premaling lezyonlarıAğzın premaling lezyonları
Ağzın premaling lezyonları
 
Antipsychotics, Antidepressants (dopamine)
Antipsychotics, Antidepressants (dopamine)Antipsychotics, Antidepressants (dopamine)
Antipsychotics, Antidepressants (dopamine)
 
Organski osnovi i razvoj psihičkog života
Organski osnovi i razvoj  psihičkog životaOrganski osnovi i razvoj  psihičkog života
Organski osnovi i razvoj psihičkog života
 

Viewers also liked

Viewers also liked (20)

Liječenje infekcije helicobacter pylori i mukoprotektivi
Liječenje infekcije helicobacter pylori i mukoprotektiviLiječenje infekcije helicobacter pylori i mukoprotektivi
Liječenje infekcije helicobacter pylori i mukoprotektivi
 
Medicinska virologija
Medicinska virologijaMedicinska virologija
Medicinska virologija
 
Poremećaji krvnog optoka
Poremećaji krvnog optokaPoremećaji krvnog optoka
Poremećaji krvnog optoka
 
Smrt
SmrtSmrt
Smrt
 
Medicinska bakterilogija
Medicinska bakterilogijaMedicinska bakterilogija
Medicinska bakterilogija
 
Upala
UpalaUpala
Upala
 
Medicinska mikologija
Medicinska mikologijaMedicinska mikologija
Medicinska mikologija
 
Lokalno liječenje dermatoza
Lokalno liječenje dermatozaLokalno liječenje dermatoza
Lokalno liječenje dermatoza
 
Prilagodbe
PrilagodbePrilagodbe
Prilagodbe
 
Poremećaj prometa vode i elektrolita
Poremećaj prometa vode i elektrolitaPoremećaj prometa vode i elektrolita
Poremećaj prometa vode i elektrolita
 
Antihipertenzivi
AntihipertenziviAntihipertenzivi
Antihipertenzivi
 
Povijesni razvoj mikrobiologije
Povijesni razvoj mikrobiologijePovijesni razvoj mikrobiologije
Povijesni razvoj mikrobiologije
 
Oštećenje stanice
Oštećenje staniceOštećenje stanice
Oštećenje stanice
 
Zdravlje i bolest
Zdravlje i bolestZdravlje i bolest
Zdravlje i bolest
 
Uvod u patologiju i patofiziologiju
Uvod u patologiju i patofiziologijuUvod u patologiju i patofiziologiju
Uvod u patologiju i patofiziologiju
 
Antikoagulansi i fibrinolitici
Antikoagulansi i fibrinoliticiAntikoagulansi i fibrinolitici
Antikoagulansi i fibrinolitici
 
Lijekovi s djelovanjem na srčanu aktivnost
Lijekovi s djelovanjem na srčanu aktivnostLijekovi s djelovanjem na srčanu aktivnost
Lijekovi s djelovanjem na srčanu aktivnost
 
Bol
BolBol
Bol
 
Hormonska terapija
Hormonska terapijaHormonska terapija
Hormonska terapija
 
Poremećaji prometa vode i elektrolita
Poremećaji prometa vode i elektrolitaPoremećaji prometa vode i elektrolita
Poremećaji prometa vode i elektrolita
 

Similar to Lijekovi s djelovanjem na sžs (cns) (6)

suzbijanje bola
suzbijanje bola suzbijanje bola
suzbijanje bola
 
Prometna Učilica: Droge
Prometna Učilica: DrogePrometna Učilica: Droge
Prometna Učilica: Droge
 
Prometna Učilica: Podjela droga
Prometna Učilica: Podjela drogaPrometna Učilica: Podjela droga
Prometna Učilica: Podjela droga
 
zs
zszs
zs
 
S t r e s
S t r e sS t r e s
S t r e s
 
Principi liječenja epilepsije prezentacija
Principi liječenja epilepsije prezentacijaPrincipi liječenja epilepsije prezentacija
Principi liječenja epilepsije prezentacija
 

Lijekovi s djelovanjem na sžs (cns)

  • 1. Lijekovi s djelovanjem na SŽS (CNS) ANTONIO KOBAŠ. DR.MED.
  • 2. • vrlo raznolika sredstva koja međusobno nemaju nikakvu srodnost, osim da utječu na funkcionalnu aktivnost SŽS-a • utječu na raspoloženje i ponašanje • psihotropne lijekove prema kliničkoj uporabi dijelimo na: 1. anestetike • lijekovi koji uzrokuju kiruršku anesteziju • pr. halotan, propofol 2. anksiolitike i sedative • lijekovi koji uzrokuju spavanje i smanjuju anksioznost • pr. barbiturati, benzodiazepini 3. antipsihotike • lijekovi učinkoviti u ublažavanju simptoma shizofrenije • pr. klozapin, haloperidol, klorpromazin 4. antidepresive • lijekovi za ublažavanje simptoma depresije • pr. MAO-inhibitori, triciklički antidepresivi 5. analgetike – lijekovi za kontrolu boli (opijati, karbamazepin…) 6. psihomotorne stimulanse – uzrokuju budnost i euforiju (amfetamin, kokain, kofein)
  • 3. DJELOVANJE LIJEKOVA U SŽS-u • ciljna mjesta djelovanja ovih lijekova su kao i u ostatku organizma – ionski kanali, receptori, enzimi, prijenosni proteini • mnogi danas dostupni psihofarmaci su relativno nespecifični – djeluju na nekoliko ciljnih mjesta • djeluju na oslobađanje pojedinih medijatora i neurotransmitera (GABA, glutamat…) • česti su sekundarni odgovori na primarnu interakciju lijeka s ciljnim mjestom – odgođeno djelovanje antidepresiva, tolerancija i ovisnost o opijatima
  • 4. Anestetici •lijekovi za suzbijanje boli •omogućuju nesmetane bolne kirurške zahvate, porođaje i dr. •razlikujemo: a) opće anestetike • primjenjuju se sistemno • djeluju na SŽS b) lokalne anestetike • primjenjuju se lokalno / regionalno • djeluju na PŽS c) miorelaksanse
  • 5. OPĆI ANESTETICI • sredstva za narkozu • oduzimaju osjet i svijest izazivanjem prolazne paralize SŽS-a • prestankom njihova djelovanja svijest se u potpunosti vraća • postoje četiri stadija opće anestezije / narkoze: 1. prvi stadij – stadij omame (analgezije) • ispad najviših moždanih funkcija • postupno se gubi svijest i osjet za bol 2. drugi stadij – stadij uzbuđenosti • do izražaja dolazi aktivnost nižih centara – duševni i tjelesni (motorni) nemir • bolesnik je uzbuđen, nemiran te nesuvislo govori 3. treći stadij – stadij kirurške anestezije ili narkoze • nastaje paraliza leđne moždine • postupno nestaju refleksi te skeletni mišići olabave 4. četvrti stadij – toksični stadij • ako se prekorači doza anestetika • dolazi do paralize vitalnih centara u produženoj moždini i smrti
  • 6. • nakon operacije bolesnika se ne smije ostaviti sama sve dok ne dođe svijesti i dok mu se ne vrate refleksi • važno je nadzirati prohodnost dišnih puteva za čitavo vrijeme anestezije • nakon opće anestezije bolesnik ne smije jesti nikakvu krutu hranu 12-24h, zbog mogućnosti gušenja zalogajem
  • 7. VRSTE OPĆIH ANESTETIKA • razlikujemo inhalacijske i neinhalacijske opće anestetike a) inhalacijski anestetici • u tekućem ili plinovitom obliku • vrlo su hlapljivi, brzo djeluju i brzo se izlučuju 1. Eter – najstariji i najvažniji tekući inhalac. anestetik • uzrokuje nadražaj sluznice • pare etera pomiješane sa zrakom i u dodiru s plamenom su eksplozivne 2. Halotan – snažan tekući inhalacijski anestetik, ne zapaljiv, ne nadražuje sluznice • može uzrokovati depresiju disanja, a kod nekih pacijenata je hepatotoksičan 3. Kloroform – toksičan, više se ne upotrebljava • danas se koristi srodan triklor-etilen (trilen) – u primaljstvu, zubarstvu.. 4. Dušični oksidul (rajski plin) • plinoviti anestetik pogodan za kraću površinsku nekrozu, slabo toksičan 5. Ciklopropan - koristi se u određenim indikacijama t e k u ć i p l i n
  • 8. b) neinhalacijski opći anestetici • primjenjuju se intravenski ili rektalno • upotrebljavamo ih za kraće anestezije ili kao uvod u dugotrajnu anesteziju • za i.v. anesteziju najčešće se koriste barbiturati kratkog djelovanja • najopasnija nuspojava je inhibicija centra za disanje • predstavnici: Forane, Tiopental, Rapifen Sredstva za premedikaciju • premedikacija je priprema bolesnika prije opće anestezije • koristi se za opuštanje uzbuđenih i strašljivih bolesnika prije operacije ili dijagnostičkih postupaka – uzbuđene bolesnike je mnogo teže anestezirati • neposredna premedikacija provodi se oko 1,5h prije samog zahvata • najčešće se koriste preparati benzodijazepina (Dormicum), atropina, morfina • poželjna je supkutana primjena
  • 9. Lokalni anestetici • blokiraju provođenje podražaja na mjestu primjene, a ne utječu na svijest • nakon njihove primjene najprije se gubi osjet boli, zatim hladnoće i topline, pa dodira i na kraju duboki osjet • djelovanje im je reverzibilno – prestankom djelovanja uspostavlja se prijašnja podražljivost • koristimo ih za površinsku i lumbalnu anesteziju • prvi lokalni anestetik – kokain • danas se rijetko koristi • najčešće se danas koriste lidokain (2%,5%) i prokain (novokain) • djelovanje im se produljuje kad se uz njih daju vazokonstriktori (adrenalin) • nuspojave su česte – alergijske reakcije
  • 10. Antipsihotici (neuroleptici, psiholeptici) •psihofarmaci jakog djelovanja – djelotvorno smiruju bolesnike •primjenjuju se peroralno ili parenteralno (i.v., i.m.) •djeluju tako što blokiraju dopaminske (D2) receptore •potrebno je nekoliko dana ili tjedana da ostvare svoj klinički učinak •različitog kemijskog sastava i djelovanja: a) alkaloidi biljke rauvolfije (Rauwolfia serpentina)  slabo djelovanje, česte nuspojave (mučnina, proljev, krvarenje iz želuca)  često se koristi alkaloid rezerpin b) fenotiazinski  koriste se i kao antiemetici, pojačavaju djelovanje narkotika, suzbijaju eklampsiju  nuspojave – pospanost, probavne smetnje, poremećaj krvne slike  predstavnici: Prazine (promazin), Moditen (flufenazin), Haldol (haloperidol), Zyprexa, Leponex c) butirofenonski d) diazepini, oksazepini, tiazepini e) benzamidi f) ostali (litij – često u profilaksi bipolarnog poremećaja, risperidon - Rispolept)
  • 11.
  • 12. • indikacije: • liječenje duševnih bolesti  shizofrenija  organske psihoze  neke vrste depresija  agresivnost, manija, hiperreaktivnost • primjena u neurologiji (liječenje Tourettovog sindroma) • primjena u kirurgiji, gastroenterologiji… • nuspojave su vrlo česte: a) neurološke – ekstrapiramidalni sindrom (slično parkinsonizmu) - najčešće • nevoljni pokreti lica i udova, tremor, ukočenost b) psihičke – pospanost, hipnoza c) neurovegetativne – ortostatska hipotenzija, suha usta, opstipacija d) endokrinološke (zbog pojačanog lučenja prolaktina) - ginekomastija, galaktoreja e) hematopoetske – leukopenija, agranulocitoza f) maligna hipertermija – rijetka ali opasna nuspojava • djeluju na psihofizičke sposobnosti – za vrijeme uzimanja ne smije se upravljati motornim vozilima
  • 13. Hipnotici i sedativi •sredstva koja ovisno o dozi djeluju sedativno (smiruju bolesnika) ili hipnotički (uspavljuju bolesnika) •ta sredstva koče funkcije SŽS-a uzrokujući promjene od blagog smirujućeg učinka do dubokog sna •alkohol je strogo zabranjen prilikom upotrebe ovih lijekova – depresija disanja! •u većim dozama mogu uzrokovati opću anesteziju i otrovanje koje završava komom •u početku se koristio brom i njegovi spojevi – toksičan! • zamjenili su manje toksični barbiturati i kloral-hidrat •Barbituratni hipnotici/sedativi: • ultrakratkog djelovanja – u premedikaciji anestezuje (heksobarbiton) • kratkog djelovanja – kao sedativi / hipnotici, san nakon 20 min (pento- i ciklobarbiton) • dugog djelovanja (fenobarbiton – Phenobarbiton, Phemiton) – djeluju nakon 45 min, djelovanje traje 6 – 8h •Nebarbituratni hipnotici / sedativi: benzodijazepinski (Dormicum, Cerson, Sanval), Phenergan…
  • 14. Anskiolitici (psihosedativi) •trankvilizatori blagog djelovanja •primjenjuju se peroralno ili parenteralno (i.v., i.m.) •duševno smiruju bolesnika uklanjajući unutarnju napetost i strah • vraćaju bolesniku mir i odmor •najčešće se primjenjuju kod neuroza – stanja duševne napetosti (stresa) i psihomotornog nemira •u većim dozama uzrokuju umor i san •zabranjeno uzimanje s alkoholom – depresija disanja •zabranjeno upravljanje motornim vozilima prilikom korištenja •dugotrajnim korištenjem stvara se jaka psihička ovisnosti
  • 15. • pripravci anksiolitika: a) derivati benzodijazepina • alprazolam (Helex, Xanax) • bromazepam (Lexaurin) • diazepam (Apaurin, Normabel, Valium) • lorazepam (Lorsilan) • oksazepam (Praxiten) b) ostali (Buspar, Meprobamat) • farmakološki učinci benzodijazepina: 1) redukcija anksioznosti i agresivnosti 2) sedacija i indukcija sna 3) redukcija mišićnog tonusa i koordinacije 4) antikonvulzivni učinak 5) anterogradna amnezija • u slučaju predoziranja benzodijazepinima, antidot je flumazenil
  • 16. Antidepresivi •ubrajamo ih u psihoanaleptike (psihostimulanse) •otklanjaju potištenost, depresiju – afektivni poremećaji • pod njihovim djelovanjem bolesnici prestaju jadikovati, postaju pristupačniji i razgovorljiviji •učestale su nuspojave, obično neurovegetativne naravi – suhoća usta, ortostatska hipotenzija i kolaps, opstipacija, tahikardija, sedacija • uzrokuju i porast očnog tlaka – oprez u bolesnika s glaukomom! •bolesnici koji uzimaju antidepresive ne smiju uzimati alkohol •kontraindicirani su u osoba s težim oštećenjima bubrega, jetre i srca •svi antidepresivi utječu na psihofizičke sposobnosti – često ih smanjuju, pa korisnici ne bi smjeli upravljati motornim vozilima ili strojevima •svim antidepresivima, neovisno o vrsti treba barem dva tjedna kako bi počeli djelovati
  • 17. • antidepresivi: a) triciklički (TCA) – mnoge nuspojave! • amitriptilinski (Amyzol, Tryptisol) • ostali (Anafranil, Avoxin) b) selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina (SSRI) • fluvoksamin (Fevarin) • fluoksetin (Fluval, Portal, Prozac) • sertralin (Zoloft, Seroxat) • citalopram c) inhibitori monoaminooksidaze Litij – djeluje na maniju i depresiju • koristi se u prevenciji i liječenju bipolarnog poremećaja
  • 18. Antiepileptici (antikonvulzivi) •deprimiraju motorne funkcije SŽS-a, a svijest i druge funkcije SŽS-a ostaju očuvane  zaustavljaju i preveniraju konvulzije •od epilepsije boluje 0,5% svjetske populacije •do epilepsije dolazi zbog pojačanog podraživanja određenog dijela ili cijelog mozga • najčešći uzroci tome su razni tumori, apscesi mozga, atrofija, fibroza… • karakterizira ju pojava parcijalnih ili generaliziranih napadaja praćenih konvulzijama (grčevima), sa ili bez gubitka svijesti •liječenje epilepsije je izrazito individualno, a ovisi o vrsti epilepsije, dobi pacijenta i dr. •farmakoterapija epilepsije je učinkovita u 70-80% bolesnika
  • 19. Epileptički status – dugotrajni niz neprekinutih generaliziranih toničko-kloničkih napadaja, koji vitalno mogu ugroziti bolesnika
  • 20. • najvažniji antiepileptici: • fenitoin (Difetoin) – nuspojave: konfuzija, osip, hiperplazija desni, anemija • karbamazepin (Tegretol) – nuspojave: interakcije s drugim lijekovima, sedacija, retencija vode • valproat (Depakine, Apilepsin) – ćelavost, teratogenost, hepatotoksičnost • etosuksimid – nuspojave: mučnina, anoreksija • ostali: fenobarbiton (Phemiton, Primidon) – snažna sedacija, benzodiazepini: klonazepam (Rivotril), diazepam (Normabel) – u epi-statusu • novi antiepileptici: vigabatrin, lamotrigin (Lamictal), topiramat (Topamax), gabapentin • klinička primjena antiepileptika: a) toničko-klonični (grand-mal) napadaji • karbamazepin, fenitoin, valproat b) parcijalni (žarišni) napadaji • karbamazepin, valproat c) apsans napadaji (petit mal) • etosuksimid, valproat d) mioklonični napadaji • diazepam i.v. ili rektalno e) neuropatska bol • karbamazepin, valproat
  • 21. Antiparkinsonici •ublažuju smetnje kod parkinsonizma – zbog degenerativnih oštećenja mozga dolazi do: a) ukočenosti mišića (hipertonus muskulature) b) drhtanja (tremora) c) ograničenosti voljnih kretnji (hipokinezija) •u liječenju se koriste: 1. antikolinergički lijekovi – smanjuju kolinergični učinak – blokiraju djelovanje acetilkolina • biperiden (Akineton), triheksifenidil (Artane), etopropazin 2. dopaminergički lijekovi – povećavaju dopaminsko djelovanje • levodopa (Nakom, Madopar, Sinemet) - aminokiselina koja se u mozgu pretvara u dopamin • amantadin