Successfully reported this slideshow.
We use your LinkedIn profile and activity data to personalize ads and to show you more relevant ads. You can change your ad preferences anytime.

Biološke osnove ponašanja i doživljavanja

3,895 views

Published on

Published in: Education
  • Dating for everyone is here: ♥♥♥ http://bit.ly/39sFWPG ♥♥♥
       Reply 
    Are you sure you want to  Yes  No
    Your message goes here
  • Sex in your area is here: ♥♥♥ http://bit.ly/39sFWPG ♥♥♥
       Reply 
    Are you sure you want to  Yes  No
    Your message goes here

Biološke osnove ponašanja i doživljavanja

  1. 1. BIOLOŠKE OSNOVE PONAŠANJA I DOŽIVLJAVANJA Građa i funkcija živčanog tkiva i živčana stanica
  2. 2. Živčano tkivo <ul><li>Živčano tkivo sastoji se od:- živčanih stanica (neurona) – glija stanica (potpora neuronima, drže ih zajedno, omogućuju hranjenje i odbacivanje štetnih tvari) – krvne žile i kapilare (donose kisik, odvode štetne tvari) </li></ul><ul><li>NEURON – osnovna funkcionalna jedinica živčanog sustava-posebnost: podražljivost </li></ul><ul><li>Ljudi imaju oko 100 milijarda neurona samo u mozgu gdje se nalazi najveći broj neurona </li></ul>
  3. 3. ŽIVČANA STANICA (NEURON) <ul><li>Neuron je građen od: </li></ul><ul><ul><li>Staničnog tijela ili some (sadrži jezgru i citoplazmu, grade sivu tvar ŽS) </li></ul></ul><ul><ul><li>Većeg broja izdanaka : dendrita i aksona </li></ul></ul><ul><ul><li>Dendriti – kratki izdanci koji primaju impulse od drugih neurona ili osjetila i dovode ih do staničnog tijela </li></ul></ul><ul><ul><li>Akson – izdanci, tj.živčana vlakna, koji prenose impulse na druge neurone ili efektore (mišići i žlijezde). Različito su dugački i vežu se u snopove koje zovemo živcima (1 živac-100 ili 1000 aksona). Može biti obavijen mijelinskom ovojnicom (brži prijenos impulsa). Akson se na kraju grana, a završava završnim ili sinaptičkim kvržicama u kojima su smješteni neuroprijenosnici ili neurotransmiteri </li></ul></ul>
  4. 4. ŽIVČANA STANICA <ul><li>Živčane stanice mogu biti različitog izgleda i funkcije </li></ul><ul><li>3 vrste živčanih stanica: </li></ul><ul><ul><li>Senzorni ili osjetni neuroni (prenose impuls od naših osjetila prema mozgu ili kralježničkoj moždini) </li></ul></ul><ul><ul><li>Motorni neuroni (prenose impulse iz mozga ili kralježničke moždine do pojedinih organa) </li></ul></ul><ul><ul><li>Interneuron i (nalaze se između dva neurona, nisu neposredno vezani ni s receptorima ni s efektorima već se nalaze između 2 neurona) </li></ul></ul>
  5. 5. SINAPSA <ul><li>Mjesto kontakta dva neurona </li></ul><ul><li>Od grčke riječi koja znači “uhvatiti skupa” </li></ul><ul><li>Neuron može biti povezan sa velikim brojem drugih neurona (više tisuća) </li></ul><ul><li>Stanice komuniciraju živčanim impulsima (kratkotrajna električna promjena koja putuje niz živčanu stanicu) </li></ul><ul><ul><li>Živčani impuls putuje od dendrita preko some do aksona. Kad dođe do kraja aksona, u završnim kvržicama oslobađa se neurotransmiter koji se luči u sinaptičku pukotinu. Tamo podraži dendrit slijedeće stanice i veže se na točno određeni receptor u drugoj stanici </li></ul></ul>
  6. 6. Živčani sustav Periferni živčani sustav Središnji živčani sustav Mozak Kralježnička moždina Autonomni živčani sustav Somatski živčani sustav Simpatički živčani sustav Parasimpatički živčani sustav
  7. 7. Periferni živčani sustav <ul><li>Somatski (tjelesni) ž. sustav : </li></ul><ul><li>- čine ga živci </li></ul><ul><li>1. motorni živci vode živč. impulse od središnjeg živčanog sustava do mišića - kontrola voljnih pokreta </li></ul><ul><li>2. senzorni živci vode živč. impulse od osjetila do središnjeg živčanog sustava </li></ul>
  8. 8. Periferni živčani sustav <ul><li>Autonomni (vegetativni) živč. sustav </li></ul><ul><li>- šalje živčane impulse u mišiće unutrašnjih organa te u žlijezde </li></ul><ul><li>- živci – reguliraju rad srca, disanje, pritisak krvi u žilama, rad želuca i crijeva </li></ul><ul><li>Vegetativni – kontrolira funkcije važne za održavanje života </li></ul><ul><li>Autonomni – reakcije NISU pod utjecajem naše volje </li></ul>
  9. 9. AUTONOMNI ŽIVČ. SUSTAV <ul><li>1. Simpatički živčani sustav </li></ul><ul><li>priprema organizam za rad u situacijama koje su naporne, traže dodatnu energiju, opasne i neočekivane </li></ul><ul><li>ubrzava rad srca, disanje, povećava krvni tlak, širi krvne žile, usporava probavu </li></ul><ul><li>opskrba energijom u situacijama kada se pojedinac sprema na akciju, “bijeg ili borba” </li></ul><ul><li>jake emocije (strah ili ljutnja) praćene pojačanim radom simpatikusa </li></ul>
  10. 10. AUTONOMNI ŽIVČ. SUSTAV <ul><li>2. Parasimpatički živčani sustav </li></ul><ul><li>regulira procese koji organizmu štede energiju </li></ul><ul><li>aktivan je kada se odmaramo i kada spavamo </li></ul><ul><li>obrnut učinak od simpatičkog živč. sustava </li></ul><ul><li>usporava rad srca, disanje... </li></ul>
  11. 11. AUTONOMNI ŽIVČANI SUSTAV
  12. 12. SREDIŠNJI ŽIVČANI SUSTAV ( kralježnička moždina i mozak) <ul><li>Kralježnička moždina </li></ul><ul><ul><li>Provodna funkcija (provodi impuls s periferije prema mozgu i obrnuto) </li></ul></ul><ul><ul><li>Centar refleksa (reakcija mišića ili žlijezde koja nastaje kada se impuls prenese od receptora do efektora neuralnim putem koji je određen naslijeđem. Naslijeđeni, nenaučeni, automatski) </li></ul></ul><ul><ul><li>Mozak : </li></ul></ul><ul><ul><li>1. Moždano deblo – upravlja reakcijama za preživljavanje (centri refleksa za disanje, rad srca, krvni tlak, žvakanje, izlučivanje sline) </li></ul></ul><ul><ul><li>2. Mali mozak – sa donje strane lubanje, važan za održavanje tonusa mišića, regulira koordinaciju pokreta i održavanje ravnoteže. Bolesti malog mozga očituju se u hodu i ravnoteži. Osjetljiv na alkohol (teturav hod). </li></ul></ul>
  13. 13. 3. Veliki mozak <ul><li>dvije hemisfere (polutke)- lijeva i desna </li></ul><ul><li>spaja ih corpus calossum – snopovi živčanih vlakana </li></ul><ul><li>na površini tanak sloj tijela živčanih stanica – kora velikog mozga (cortex), siva tvar </li></ul><ul><li>4 režnja: čeoni, sljepoočni, tjemeni i zatiljni </li></ul><ul><li>dijelovi velikog mozga: talamus, limbički sustav, hipotalamus i kora velikog mozga </li></ul>
  14. 14. Dijelovi velikog mozga <ul><li>Talamus – važnu ulogu u pažnji i regulacija emocija </li></ul><ul><li>Limbički sustav – više struktura, s unutarnje strane mozga, sudjeluje u nastanku emocija, posebno emocija straha i ljutnje. Područja nagrade. Struktura hipokampus – proces pamćenja </li></ul><ul><li>HIPOTALAMUS – ispod talamusa, povezan sa hipofizom i ANS, u njemu se nalaze centri koji reguliraju glad-sitost, žeđ, seksualno ponašanje, sa limb. Sustavom važan u regulaciji emocija </li></ul>
  15. 15. Kora velikog mozga <ul><li>NA DRUGOJ PREZENTACIJI </li></ul>

×