SlideShare a Scribd company logo
1 of 16
Zdravlje i bolest
ANTONIO KOBAŠ, DR.MED.
DOM ZDRAVLJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE - SAMOBOR
Uvod
„Zdravlje je najveće bogatstvo!”
Definicija zdravlja prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) iz 1947.g.
„Zdravlje je stanje potpunoga fizičkog, mentalnog i socijalnoga
blagostanja, a ne samo odsutnost bolesti i nemoći”
•prvi predsjednik i jedan od osnivača WHO bio je prof. dr. Andrija Štampar
Bolest (lat. morbus)
• poremećaj normalne funkcije ili građe tijela, dijelova tijela, organa ili tkiva i
stanica, koji se očituje prepoznatljivim simptomima ili znakovima
ANATOMSKA PODJELA BOLESTI
lokalizirane generalizirane
• ograničene na anatomski definirane dijelove tijela
ili pojedine organe
• npr. akutni apendicitis
npr. virusni faringitis („viroza”)
• zahvaćaju cijelo tijelo  sistemne bolesti
• nisu ograničene na jednu regiju ili jedan organ
• npr. Diabetes mellitus  oči, bubrezi, koža…
gripa (influenca)
Simptomi gripe – generalizirana bolest
Tonzilofaringitis – lokalizirana bolest
Simptomi i znakovi bolesti
a) SIMPTOMI BOLESTI
• subjektivni opis tegoba koje neka osoba navodi kao odstupanje od normale
• osobni „doživljaj” tegoba  „mravci” u rukama, „bol u križima”, „pijesak u očima”, lupanje srca…
• obično ih pacijent opisuje prilikom liječničkog pregleda ili za vrijeme uzimanja anamneze
b) KLINIČKI ZNAKOVI BOLESTI
◦ promjene u funkciji ili građi tkiva ili organa koje se prepoznaju fizikalnim pregledom
◦ npr. žažareno ždrijelo i gnojni čepići na tonzilama prilikom gnojne angine
◦ npr. sistolički šum nad ušćem aorte zbog aortalne stenoze
◦ npr. prestanak (u)disanja prilikom pritiska pod DRL kod akutnog kolecistitisa –Murphyev znak
Murphyev znak – akutni kolecistitis
Pozitivan Lasegue-ov test – znak lumboishialgije
Povezivanje znakova i simptoma
opr. pacijent se žali na glavobolju (simptom)
• potrebno utvrditi objektivne znakove bolesti koji daju taj simptom:
krvni tlak (RR)
slabovidnost
slabokrvnost (sniženo Fe)
ukočenost vratne muskulature (C-B sindrom)
Klasifikacija bolesti
Bolesti razvrstavamo na više načina:
a) vremenska klasifikacija – prema duljini trajanja
• akutna bolest – nastaje naglo, traje kratko
• kronična bolest – traje dugo (mjesecima i godinama) i nema jasan početak
b) podjela prema prognozi bolesti
• dobra i loša prognoza  izlječiva ili neizlječiva bolest
c) podjela prema uzrocima i mehanizmu nastanka (etiološka klasifikacija)
• zarazne, genske, metaboličke, kardio-vaskularne bolesti, novotvorine…
KLASIFIKACIJA (lat. classis – razred)  razvrstavanje, podjela u razrede i skupine
ETIOLOGIJA (grč. aitia – uzrok)  bavi se proučavanjem uzroka bolesti
PATOGENEZA (grč. pathos – bolest, genesis – nastajanje)  proučavanje nastanka bolesti
PROGNOZA (grč. prognosis – predviđanje) – bavi se predviđanjem tijeka ili ishoda bolesti
Obilježja glavnih životnih dobi
a) NOVOROĐENAČKA DOB
• razdoblje od rođenja do navršenog 28. dana života (4 tjedna)
• završava zarastanjem pupka
• najčešće bolesti:
1. bolesti koje se prenose s majke na čedo
◦ HIV / AIDS, metaboličke bolesti (šećerna bolest), fetalni alkoholni sindrom – FAS (majke alkoholičarke)
◦ novorođenačka sepsa – po život ugrožavajuće stanje!
2. bolesti samog čeda
◦ najčešće genske bolesti i razvojne bolesti – npr. sy. Down (trisomija 21. kromosoma)
 NEDONOŠĆAD (lat. prematurus) – djeca rođena prije 37. tjedna trudnoće
≠ NEDOSTAŠĆE – dijete rođeno u terminu (nakon 37. tj.) sa smanjenom tj. težinom (<2.500 g)
• posebno ugroženi zbog nezrelosti svih organa (pluća  manjak surfaktanta)
a) Sy Down – trisomija 21
b) Sy Patau – trisomija 13
c) Sy Edwards – trisomija 18
a) c)b)
Fetalni alkoholni sindrom (FAS)
b) DOJENAČKA DOB
• razdoblje od navršenog 28. dana života (kraj novorođenačke dobi) do kraja prve godine
života (365. dana)
• tad se najčešće javljaju prvi znakovi urođenih genetskih bolest, prve zarazne bolesti
(najčešće dišnih puteva), alergijske reakcije (npr. atopijski dermatitis)
c) DJEČJA DOB
1) predškolska dob
• virusne infekcije dišnog sustava, prije dječje zarazne bolesti (ospice, kozice,
šarlah, mumps)
2) školska dob
• respiratorne infekcije, alergijske bolesti (npr. bronhalna astma)
• tumori dječje dobi – nefroblastom, ALL…
d) ODRASLA DOB
• širok spektar infektivnih, autoimunih, alergijskih, kroničnih bolesti..
• najčešće zloćudne novotvorine su: limfomi i leukemije, Ca testisa, Ca maternice..
Atopijski dermatitis dojenčeta
e) STARAČKA DOB
• starenje – progresivno i nepovratno mijenjanje građe i funkcija ljudskog tijela,
koje nastaje tijekom života
• dužina života „zapisana je” u genima  ovisi o duljini telomera
• staračku dob karakterizira opadanje brojnih funkcija - disanje, cirkulacija,
hormonske i mentalne funkcije slabe
• koža manje elastična, dehidrirana – naborana
• obilježavaju je brojne bolesti, a najčešće su kronične bolest
 ateroskleroza
 kronične metaboličke bolesti (Diabetes melitus typus II)
 degenerativne bolesti zglobova (koksartroza, gonartroza)
 brojni zloćudni tumori (kože i unutarnjih organa)
 degenerativne moždane promjene (demencija, Alzheimer, Parkinson..)

More Related Content

What's hot

Uvod u patologiju
Uvod u patologijuUvod u patologiju
Uvod u patologijudr Šarac
 
Medicinska parazitologija
Medicinska parazitologijaMedicinska parazitologija
Medicinska parazitologijaAntonio Kobaš
 
Poremećaji prometa vode i elektrolita
Poremećaji prometa vode i elektrolitaPoremećaji prometa vode i elektrolita
Poremećaji prometa vode i elektrolitaVinko Bubic, MD
 
3.r.imunoloski sustav, 2012
3.r.imunoloski sustav, 20123.r.imunoloski sustav, 2012
3.r.imunoloski sustav, 2012Ana Crnadak
 
Medicinska bakterilogija
Medicinska bakterilogijaMedicinska bakterilogija
Medicinska bakterilogijaAntonio Kobaš
 
елементи културе1
елементи културе1елементи културе1
елементи културе1angelinabrankovic51
 
Vitamini i minerali prezentacija
Vitamini i minerali prezentacijaVitamini i minerali prezentacija
Vitamini i minerali prezentacijaIrma Jusufovic
 
Povrede, previjanje, imobilizacija
Povrede, previjanje, imobilizacijaPovrede, previjanje, imobilizacija
Povrede, previjanje, imobilizacijaAleksandra Cucić
 
однос филозофије према миту, религији, уметности и науци
однос филозофије према миту, религији, уметности и науциоднос филозофије према миту, религији, уметности и науци
однос филозофије према миту, религији, уметности и науциfilozofskaazbuka
 

What's hot (20)

Uvod u patologiju
Uvod u patologijuUvod u patologiju
Uvod u patologiju
 
Medicinska parazitologija
Medicinska parazitologijaMedicinska parazitologija
Medicinska parazitologija
 
Krvni sustav
Krvni sustavKrvni sustav
Krvni sustav
 
Dišni sustav
Dišni sustavDišni sustav
Dišni sustav
 
врсте културе
врсте културеврсте културе
врсте културе
 
Medicinska mikologija
Medicinska mikologijaMedicinska mikologija
Medicinska mikologija
 
Poremećaji prometa vode i elektrolita
Poremećaji prometa vode i elektrolitaPoremećaji prometa vode i elektrolita
Poremećaji prometa vode i elektrolita
 
Srce (cor)
Srce (cor)Srce (cor)
Srce (cor)
 
3.r.imunoloski sustav, 2012
3.r.imunoloski sustav, 20123.r.imunoloski sustav, 2012
3.r.imunoloski sustav, 2012
 
Medicinska bakterilogija
Medicinska bakterilogijaMedicinska bakterilogija
Medicinska bakterilogija
 
врсте културе1
врсте културе1врсте културе1
врсте културе1
 
Živčani sustav
Živčani sustavŽivčani sustav
Živčani sustav
 
Hormonska terapija
Hormonska terapijaHormonska terapija
Hormonska terapija
 
Spolni sustav
Spolni sustavSpolni sustav
Spolni sustav
 
елементи културе1
елементи културе1елементи културе1
елементи културе1
 
Vitamini i minerali prezentacija
Vitamini i minerali prezentacijaVitamini i minerali prezentacija
Vitamini i minerali prezentacija
 
Povrede, previjanje, imobilizacija
Povrede, previjanje, imobilizacijaPovrede, previjanje, imobilizacija
Povrede, previjanje, imobilizacija
 
Bol
BolBol
Bol
 
однос филозофије према миту, религији, уметности и науци
однос филозофије према миту, религији, уметности и науциоднос филозофије према миту, религији, уметности и науци
однос филозофије према миту, религији, уметности и науци
 
Arterije
ArterijeArterije
Arterije
 

Viewers also liked

Povijesni razvoj mikrobiologije
Povijesni razvoj mikrobiologijePovijesni razvoj mikrobiologije
Povijesni razvoj mikrobiologijeAntonio Kobaš
 
Lijekovi s djelovanjem na sžs (cns)
Lijekovi s djelovanjem na sžs (cns)Lijekovi s djelovanjem na sžs (cns)
Lijekovi s djelovanjem na sžs (cns)Antonio Kobaš
 
Antacidi i antisekretorni lijekovi
Antacidi i antisekretorni lijekoviAntacidi i antisekretorni lijekovi
Antacidi i antisekretorni lijekoviAntonio Kobaš
 
Liječenje infekcije helicobacter pylori i mukoprotektivi
Liječenje infekcije helicobacter pylori i mukoprotektiviLiječenje infekcije helicobacter pylori i mukoprotektivi
Liječenje infekcije helicobacter pylori i mukoprotektiviAntonio Kobaš
 
Lokalno liječenje dermatoza
Lokalno liječenje dermatozaLokalno liječenje dermatoza
Lokalno liječenje dermatozaAntonio Kobaš
 
Purgativi i antidiaroici
Purgativi i antidiaroiciPurgativi i antidiaroici
Purgativi i antidiaroiciAntonio Kobaš
 
živčani sustav
živčani sustav živčani sustav
živčani sustav Sandra Vuk
 

Viewers also liked (12)

Povijesni razvoj mikrobiologije
Povijesni razvoj mikrobiologijePovijesni razvoj mikrobiologije
Povijesni razvoj mikrobiologije
 
Lijekovi s djelovanjem na sžs (cns)
Lijekovi s djelovanjem na sžs (cns)Lijekovi s djelovanjem na sžs (cns)
Lijekovi s djelovanjem na sžs (cns)
 
Antacidi i antisekretorni lijekovi
Antacidi i antisekretorni lijekoviAntacidi i antisekretorni lijekovi
Antacidi i antisekretorni lijekovi
 
Liječenje infekcije helicobacter pylori i mukoprotektivi
Liječenje infekcije helicobacter pylori i mukoprotektiviLiječenje infekcije helicobacter pylori i mukoprotektivi
Liječenje infekcije helicobacter pylori i mukoprotektivi
 
Lokalno liječenje dermatoza
Lokalno liječenje dermatozaLokalno liječenje dermatoza
Lokalno liječenje dermatoza
 
Mokraćni sustav
Mokraćni sustavMokraćni sustav
Mokraćni sustav
 
Emetici i antiemetici
Emetici i antiemeticiEmetici i antiemetici
Emetici i antiemetici
 
Vene
VeneVene
Vene
 
Purgativi i antidiaroici
Purgativi i antidiaroiciPurgativi i antidiaroici
Purgativi i antidiaroici
 
živčani sustav
živčani sustav živčani sustav
živčani sustav
 
HIV AIDS
HIV AIDSHIV AIDS
HIV AIDS
 
Vene
VeneVene
Vene
 

More from Antonio Kobaš

Antitusici i ekspektoransi
Antitusici i ekspektoransiAntitusici i ekspektoransi
Antitusici i ekspektoransiAntonio Kobaš
 
Antikoagulansi i fibrinolitici
Antikoagulansi i fibrinoliticiAntikoagulansi i fibrinolitici
Antikoagulansi i fibrinoliticiAntonio Kobaš
 
Lijekovi za liječenje šećerne bolesti (antidijabetici)
Lijekovi za liječenje šećerne bolesti (antidijabetici)Lijekovi za liječenje šećerne bolesti (antidijabetici)
Lijekovi za liječenje šećerne bolesti (antidijabetici)Antonio Kobaš
 
Lijekovi s djelovanjem na srčanu aktivnost
Lijekovi s djelovanjem na srčanu aktivnostLijekovi s djelovanjem na srčanu aktivnost
Lijekovi s djelovanjem na srčanu aktivnostAntonio Kobaš
 

More from Antonio Kobaš (7)

Hipolipemici
HipolipemiciHipolipemici
Hipolipemici
 
Antitusici i ekspektoransi
Antitusici i ekspektoransiAntitusici i ekspektoransi
Antitusici i ekspektoransi
 
Antiasmatici
AntiasmaticiAntiasmatici
Antiasmatici
 
Antikoagulansi i fibrinolitici
Antikoagulansi i fibrinoliticiAntikoagulansi i fibrinolitici
Antikoagulansi i fibrinolitici
 
Antihipertenzivi
AntihipertenziviAntihipertenzivi
Antihipertenzivi
 
Lijekovi za liječenje šećerne bolesti (antidijabetici)
Lijekovi za liječenje šećerne bolesti (antidijabetici)Lijekovi za liječenje šećerne bolesti (antidijabetici)
Lijekovi za liječenje šećerne bolesti (antidijabetici)
 
Lijekovi s djelovanjem na srčanu aktivnost
Lijekovi s djelovanjem na srčanu aktivnostLijekovi s djelovanjem na srčanu aktivnost
Lijekovi s djelovanjem na srčanu aktivnost
 

Zdravlje i bolest

  • 1. Zdravlje i bolest ANTONIO KOBAŠ, DR.MED. DOM ZDRAVLJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE - SAMOBOR
  • 2. Uvod „Zdravlje je najveće bogatstvo!” Definicija zdravlja prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) iz 1947.g. „Zdravlje je stanje potpunoga fizičkog, mentalnog i socijalnoga blagostanja, a ne samo odsutnost bolesti i nemoći” •prvi predsjednik i jedan od osnivača WHO bio je prof. dr. Andrija Štampar
  • 3. Bolest (lat. morbus) • poremećaj normalne funkcije ili građe tijela, dijelova tijela, organa ili tkiva i stanica, koji se očituje prepoznatljivim simptomima ili znakovima ANATOMSKA PODJELA BOLESTI lokalizirane generalizirane • ograničene na anatomski definirane dijelove tijela ili pojedine organe • npr. akutni apendicitis npr. virusni faringitis („viroza”) • zahvaćaju cijelo tijelo  sistemne bolesti • nisu ograničene na jednu regiju ili jedan organ • npr. Diabetes mellitus  oči, bubrezi, koža… gripa (influenca)
  • 4. Simptomi gripe – generalizirana bolest Tonzilofaringitis – lokalizirana bolest
  • 5. Simptomi i znakovi bolesti a) SIMPTOMI BOLESTI • subjektivni opis tegoba koje neka osoba navodi kao odstupanje od normale • osobni „doživljaj” tegoba  „mravci” u rukama, „bol u križima”, „pijesak u očima”, lupanje srca… • obično ih pacijent opisuje prilikom liječničkog pregleda ili za vrijeme uzimanja anamneze b) KLINIČKI ZNAKOVI BOLESTI ◦ promjene u funkciji ili građi tkiva ili organa koje se prepoznaju fizikalnim pregledom ◦ npr. žažareno ždrijelo i gnojni čepići na tonzilama prilikom gnojne angine ◦ npr. sistolički šum nad ušćem aorte zbog aortalne stenoze ◦ npr. prestanak (u)disanja prilikom pritiska pod DRL kod akutnog kolecistitisa –Murphyev znak
  • 6. Murphyev znak – akutni kolecistitis
  • 7. Pozitivan Lasegue-ov test – znak lumboishialgije
  • 8. Povezivanje znakova i simptoma opr. pacijent se žali na glavobolju (simptom) • potrebno utvrditi objektivne znakove bolesti koji daju taj simptom: krvni tlak (RR) slabovidnost slabokrvnost (sniženo Fe) ukočenost vratne muskulature (C-B sindrom)
  • 9. Klasifikacija bolesti Bolesti razvrstavamo na više načina: a) vremenska klasifikacija – prema duljini trajanja • akutna bolest – nastaje naglo, traje kratko • kronična bolest – traje dugo (mjesecima i godinama) i nema jasan početak b) podjela prema prognozi bolesti • dobra i loša prognoza  izlječiva ili neizlječiva bolest c) podjela prema uzrocima i mehanizmu nastanka (etiološka klasifikacija) • zarazne, genske, metaboličke, kardio-vaskularne bolesti, novotvorine… KLASIFIKACIJA (lat. classis – razred)  razvrstavanje, podjela u razrede i skupine ETIOLOGIJA (grč. aitia – uzrok)  bavi se proučavanjem uzroka bolesti PATOGENEZA (grč. pathos – bolest, genesis – nastajanje)  proučavanje nastanka bolesti PROGNOZA (grč. prognosis – predviđanje) – bavi se predviđanjem tijeka ili ishoda bolesti
  • 10. Obilježja glavnih životnih dobi a) NOVOROĐENAČKA DOB • razdoblje od rođenja do navršenog 28. dana života (4 tjedna) • završava zarastanjem pupka • najčešće bolesti: 1. bolesti koje se prenose s majke na čedo ◦ HIV / AIDS, metaboličke bolesti (šećerna bolest), fetalni alkoholni sindrom – FAS (majke alkoholičarke) ◦ novorođenačka sepsa – po život ugrožavajuće stanje! 2. bolesti samog čeda ◦ najčešće genske bolesti i razvojne bolesti – npr. sy. Down (trisomija 21. kromosoma)  NEDONOŠĆAD (lat. prematurus) – djeca rođena prije 37. tjedna trudnoće ≠ NEDOSTAŠĆE – dijete rođeno u terminu (nakon 37. tj.) sa smanjenom tj. težinom (<2.500 g) • posebno ugroženi zbog nezrelosti svih organa (pluća  manjak surfaktanta)
  • 11. a) Sy Down – trisomija 21 b) Sy Patau – trisomija 13 c) Sy Edwards – trisomija 18 a) c)b)
  • 13. b) DOJENAČKA DOB • razdoblje od navršenog 28. dana života (kraj novorođenačke dobi) do kraja prve godine života (365. dana) • tad se najčešće javljaju prvi znakovi urođenih genetskih bolest, prve zarazne bolesti (najčešće dišnih puteva), alergijske reakcije (npr. atopijski dermatitis) c) DJEČJA DOB 1) predškolska dob • virusne infekcije dišnog sustava, prije dječje zarazne bolesti (ospice, kozice, šarlah, mumps) 2) školska dob • respiratorne infekcije, alergijske bolesti (npr. bronhalna astma) • tumori dječje dobi – nefroblastom, ALL… d) ODRASLA DOB • širok spektar infektivnih, autoimunih, alergijskih, kroničnih bolesti.. • najčešće zloćudne novotvorine su: limfomi i leukemije, Ca testisa, Ca maternice..
  • 15.
  • 16. e) STARAČKA DOB • starenje – progresivno i nepovratno mijenjanje građe i funkcija ljudskog tijela, koje nastaje tijekom života • dužina života „zapisana je” u genima  ovisi o duljini telomera • staračku dob karakterizira opadanje brojnih funkcija - disanje, cirkulacija, hormonske i mentalne funkcije slabe • koža manje elastična, dehidrirana – naborana • obilježavaju je brojne bolesti, a najčešće su kronične bolest  ateroskleroza  kronične metaboličke bolesti (Diabetes melitus typus II)  degenerativne bolesti zglobova (koksartroza, gonartroza)  brojni zloćudni tumori (kože i unutarnjih organa)  degenerativne moždane promjene (demencija, Alzheimer, Parkinson..)