Successfully reported this slideshow.
We use your LinkedIn profile and activity data to personalize ads and to show you more relevant ads. You can change your ad preferences anytime.

Mokraćni sustav

13,490 views

Published on

Mokraćni sustav i bubrezi - anatomija i fiziologija

Published in: Health & Medicine
  • Dating direct: ♥♥♥ http://bit.ly/369VOVb ♥♥♥
       Reply 
    Are you sure you want to  Yes  No
    Your message goes here
  • Follow the link, new dating source: ❤❤❤ http://bit.ly/369VOVb ❤❤❤
       Reply 
    Are you sure you want to  Yes  No
    Your message goes here

Mokraćni sustav

  1. 1. MOKRAĆNI SUSTAV ANTONIO KOBAŠ, DR.MED. preuzeti na: www.slideshare.net/kobas
  2. 2. USTROJSTVO MOKRAĆNOG SUSTAVA • mokraćni sustav (systema urinarium) čine: • bubrezi (renes) • mokraćovodi (ureter) • mokraćni mjehur (vesica urinaria) • mokraćna cijev (urethra)
  3. 3. BUBREZI (REN, NEPHRO) • parni žljezdani organi mase oko 150g koji izgledom nalikuju zrnu graha • desni bubreg je položen niže od lijevog • smješteni su retroperitonealno, uz stražnju stijenku trbušne šupljine u slabinskom području s lijeve i desne strane kralješnice, u razini od L1 – L3 • konveksna strana bubrega položena je lateralno, dok se na medijalnoj (konkavnoj) strani nalazi bubrežna stapka (hilum renale) • u području hiluma u bubreg ulazi bubrežna arterija, a iz njega izlaze bubrežne vene i mokraćovod • bubreg je obavijen tankom vezivnom opnom oko kojeg se nalazi čahura masnog tkiva (capsula adiposa)
  4. 4. • građa bubrega: 1. kora (cortex) – oko 4mm debeo sloj koji se nalazi izvana • sadrži Malpighijeva tjelešca nefrona 2. srž (medulla) – unutarnji sloj • u srži se nalaze stupići (columnae renales) koje omeđuju tvorbe slične piramidama (pyramides) • piramide se vršnim bradavicama (papillae) otvaraju u bubrežnu šupljinu • vršne papile piramida okružuju bubrežni vrčevi (calices renales) koji se slijevaju u bubrežnu zdjelicu (pelvis renalis), a ona se nastavlja u mokraćovod (ureter)
  5. 5. NEFRON • osnovna građevna jedinica bubrega • u oba bubrega ih ima otprilike 2.400.000 • sastoji se od sustava bubrežnih cjevčica (tubula) i sustava krvnih žila • Malpighijevo bubrežno tjelešce (corpusculum renale) nalazi se u kori bubrega (cortex), a tvori ga splet kapilara (glomerulus) uložen u Bowmanovu glomerularnu čahuru (capsula glomerularis) • krv u glomerul dolazi dovodnom aferentnom arteriolom, gdje se potom kroz kapilarne pore tekući dio krvi filtrira u prostor čahure • iz glomerula krv otječe užom odvodnom eferentnom arteriolom, koja se u blizini tubularnog sustava grana na splet peritubularnih kapilara
  6. 6. • sustav bubrežnih cjevčica (tubuli renales): • započinje Bowmanovom glomerularnom čahurom, koja obavija glomerul • na čahuru se nadovezuje proksimalni tubulus • proksimalni tubulus se nastavlja u henleovu petlju, koja se prvo spušta u bubrežnu srž (silazni krak), a potom zavija i vraća se u bubrežnu koru (uzlazni krak) te prelazi u distalni tubulus • distalni se tubuli ulijevaju u sabirne cjevčice (tubuli coligentes) koji prolaze bubrežnom srži i završavaju na vrhu bubrežnih piramida • prolaskom kroz tubule, sastav filtrirane tekućine se mijenja, pa se na kraju sabirnih cjevčica ona pretvori u mokraću, što se cijedi na otvorima piramida u bubrežne vrčeve (calices renales)
  7. 7. MOKRAĆOVODI (URETER) • odvode mokraću iz bubrega • parna tanka cijev usmjerena dolje i medijalno • seže do mokraćnog mjehura u koji ulazi
  8. 8. MOKRAĆNI MJEHUR (VESICA URINARIA) • spremnik mokraće (oko 1L) • smješten u zdjelici iz pubične kosti i pokriven potrbušnicom • tijelo mjehura (corpus vesicae) nastavlja se sprijeda i dolje u vrat mjehura (cervix vesicae), a gornji i stražnji dio je dno mjehura (fundus vesicae) • glavni dio stjenke mjehura čine snopovi glatkog mišićja koji na izlazu iz mjehura tvore mišić zapirač (m. sphyncter) – zadržava urin • sluznica (tunica mucosa) mjehura je obilato naborana, osim na stražnjoj strani gdje postoji glatko trokutasto područje (trigonum vesicae) na čijim se vršcima otvaraju mokraćovodi i mokraćna cijev
  9. 9. MOKRAĆNA CIJEV (URETHRA) • prazni mokraćni mjehur • u muškarca je dugačka oko 18 – 22 cm, a u žena samo 3 – 4 cm (sklonije uroinfekcijama!) • u muškaraca prolazi kroz prostatu, te kroz spužvasto tijelo i glavić penisa – oblikuje 2 zavoja
  10. 10. FUNKCIJA MOKRAĆNOG SUSTAVA (BUBREGA) - stvaranje i izlučivanje mokraće, te tako: • čišćenje organizma od otpadnih (štetnih) tvari a) koje su nastale izmjenom tvari • ureja, kreatinin, mokraćna kiselina (urati), bilirubin b) koje su unesene izvana • lijekovi, dodaci hrani.. • usklađivanje volumena vode u tijelu, te sastav i osmolarnost tjelesnih tekućina  održavanje ravnoteže vode i elektrolita • održavanje acidobazne ravnoteže • usklađivanje arterijskog krvnog tlaka • endokrino djelovanje bubrega - izlučuju hormone: • eritropoetin, renin, vitamin D3 (1,25-dihidroksikolekalciferol)
  11. 11. • stvaranje mokraće započinje filtracijom krvne plazme iz glomerularnih kapilara u prostor bowmanove glomerularne čahure – glomerularna filtracija • glomerularni filtrat je sastavom sličan krvnoj plazmi samo što ne sadrži proteine (albumine, globuline..) • njegov sastav se za vrijeme prolaska kroz tubule mijenja, ovisno o tubularnoj sekreciji i tubularnoj reapsorpciji • na kraju se filtrirana tekućina pretvara u mokraću i sabirnim tubulima cijedi u bubrežne vrčeve • nastanak mokraće rezultat je triju zbivanja u bubrezima: 1) glomerularne filtracije 2) tubularne sekrecije 3) tubularne reapsorpcije
  12. 12. Tubularna reapsorpcija (Na, glukoza) i sekrecija (H+, K, kreatinin, penicilin) • difuzijom / aktivnim prijenosom
  13. 13. • svake minute bubrezima prolazi 1/5 srčanog minutnog volumeni – 1L krvi • oko 20% krvne plazme prijeđe u glomeluralni filtrat • minutna glomerularna filtracija – oko 125 mL / min • dnevno u bubrezima nastane oko 180L glomerularnog filtrata, no zbog reapsorpcije nastaje sve ga oko 2L mokraće • klirens plazme – mjera pročišćavanja krvne plazme od pojedinih tvari • za glukozu u zdravih iznosi 0, no kod dijabetičara se glukoza nađe u urinu zbog povećene konc. GUK koja premaši tubularni prijenosni maximum • AŽS (simpatikus) ima utjecaj na protok krvi kroz bubreg • jako krvarenje  konstrikcija art. afferens  smanjena glom. filtracija
  14. 14. • bubrezi održavaju volumen krvi u vrlo uskim granicama • povećanje volumena krvi  povećana glom. filtracija i stvaranje mokraće SUSTAV RENIN-ANGIOTENZIN-ALDOSTERON • jukstaglomerularne stanice – nalaze se u stijenkama dovodnih arteriola • u krv izlučuju hormon renin  potiče stvaranje angiotenzina  sužava krvne žile  pospješuje resorpciju Na i vode u tubulima  uzrokuje izlučivanje aldosterona (iz kore nadbubržne žlijezde) • održava stalnu razinu Na, K, Cl (elektrolita) u krvi • povećava krvni volumen (reapsorpc. Na i vode)  ↑ krvni tlak
  15. 15. • intersticijski fibroblasti bubrega stvaraju hormon eritropoetin • pojačano se stvara u stanjima hipoksije, te djeluje na koštanu srž potičući je na eritropoezu – stvaranje eritrocita • sintetski eritropoetin je važan u liječenju anemija, a zloupotrebljava se i kao doping prilikom sportskih natjecanja
  16. 16. • održavanje acido-bazne ravnoteže životno je važna funkcija bubrega • acido-bazna homeostaza je dio humane fiziološke homeostaze koja se tiče jednakog odnosa između kiselina i baza, tj. služi održavanju određene pH vrijednosti (7,35 - 7,45) • ljudski organizam je ekstremno osjetljiv na promjene pH vrijednosti • posjeduje snažne mehanizme održavanja pH vrijednosti u uskim granicama • većim promjenama pH vrijednosti, proteini se denaturiraju, enzimi gube svoje katalizatorske sposobnosti, što vodi ka letalnom ishodu • bubrezi posjeduju nekoliko snažnih mehanizama za kontrolu pH kontrolom izlučivanja viška kiselina, odnosno baza • u odgovoru na acidozu (zakiseljen organizam), tubuli nefrona apsorbuju više bikarbonata (HCO3 -) iz filtrata, dok stanice sabirnog kanalića luče više vodonikovih iona i proizvode novi bikarbonat koji se dodaje u cirkulaciju • u odgovoru na alkalozu (lužnatost), bubrezi izlučuju više bikarbonata, a smanjuju izlučivanje vodikovih iona
  17. 17. MOKRENJE I MOKRAĆA • mokraća (urina) – bistra tekućina žućkaste boje i osebujna mirisa • specifične težine 1,015 – 1,025 • centrifugiranjem mokraće dobiva se mokraćni sediment • sadržava brojne: • anorganske tvari (NaCl, kalijeve i fosfatne soli) • organske tvari (mokraćna kiselina – urat, hipurna kiselina, mokraćevina – ureja, kreatinin • pH urina je između 5,0 – 7,0 (oko 6,0) – blago kiselo • nalaz proteina, eritrocita ili većeg broja leukocita u urinu, upućuje na bolest bubrega ili mokraćnih puteva (glomerulonefritis, nefrolitijaza) • mokrenje (mictio, urinatio) – refleksno pražnjenje napunjenog mjehura • širenjem stijenke mjehura odašilju se impulsi u LS – moždinu iz koje se parasimpatičkim vlaknima vraćaju impulsi za stezanje mišića detruzora

×