SlideShare a Scribd company logo
1 of 23
MOKRAĆNI
SUSTAV
ANTONIO KOBAŠ, DR.MED.
preuzeti na: www.slideshare.net/kobas
USTROJSTVO MOKRAĆNOG SUSTAVA
• mokraćni sustav (systema urinarium) čine:
• bubrezi (renes)
• mokraćovodi (ureter)
• mokraćni mjehur (vesica urinaria)
• mokraćna cijev (urethra)
BUBREZI (REN, NEPHRO)
• parni žljezdani organi mase oko 150g koji izgledom nalikuju zrnu graha
• desni bubreg je položen niže od lijevog
• smješteni su retroperitonealno, uz stražnju stijenku trbušne šupljine u
slabinskom području s lijeve i desne strane kralješnice, u razini od L1 – L3
• konveksna strana bubrega položena je lateralno, dok se na medijalnoj
(konkavnoj) strani nalazi bubrežna stapka (hilum renale)
• u području hiluma u bubreg ulazi bubrežna arterija, a iz njega izlaze
bubrežne vene i mokraćovod
• bubreg je obavijen tankom vezivnom opnom oko kojeg se nalazi čahura
masnog tkiva (capsula adiposa)
• građa bubrega:
1. kora (cortex) – oko 4mm debeo sloj
koji se nalazi izvana
• sadrži Malpighijeva tjelešca nefrona
2. srž (medulla) – unutarnji sloj
• u srži se nalaze stupići (columnae
renales) koje omeđuju tvorbe slične
piramidama (pyramides)
• piramide se vršnim bradavicama
(papillae) otvaraju u bubrežnu šupljinu
• vršne papile piramida okružuju
bubrežni vrčevi (calices renales) koji
se slijevaju u bubrežnu zdjelicu
(pelvis renalis), a ona se nastavlja u
mokraćovod (ureter)
NEFRON
• osnovna građevna jedinica bubrega
• u oba bubrega ih ima otprilike 2.400.000
• sastoji se od sustava bubrežnih cjevčica
(tubula) i sustava krvnih žila
• Malpighijevo bubrežno tjelešce
(corpusculum renale) nalazi se u kori bubrega
(cortex), a tvori ga splet kapilara (glomerulus)
uložen u Bowmanovu glomerularnu čahuru
(capsula glomerularis)
• krv u glomerul dolazi dovodnom aferentnom
arteriolom, gdje se potom kroz kapilarne pore
tekući dio krvi filtrira u prostor čahure
• iz glomerula krv otječe užom odvodnom
eferentnom arteriolom, koja se u blizini
tubularnog sustava grana na splet
peritubularnih kapilara
• sustav bubrežnih cjevčica (tubuli renales):
• započinje Bowmanovom glomerularnom čahurom, koja
obavija glomerul
• na čahuru se nadovezuje proksimalni tubulus
• proksimalni tubulus se nastavlja u henleovu petlju, koja
se prvo spušta u bubrežnu srž (silazni krak), a potom
zavija i vraća se u bubrežnu koru (uzlazni krak) te prelazi
u distalni tubulus
• distalni se tubuli ulijevaju u sabirne cjevčice (tubuli
coligentes) koji prolaze bubrežnom srži i završavaju na
vrhu bubrežnih piramida
• prolaskom kroz tubule, sastav filtrirane tekućine se
mijenja, pa se na kraju sabirnih cjevčica ona pretvori u
mokraću, što se cijedi na otvorima piramida u bubrežne
vrčeve (calices renales)
MOKRAĆOVODI (URETER)
• odvode mokraću iz bubrega
• parna tanka cijev usmjerena dolje i
medijalno
• seže do mokraćnog mjehura u koji ulazi
MOKRAĆNI MJEHUR (VESICA URINARIA)
• spremnik mokraće (oko 1L)
• smješten u zdjelici iz pubične kosti i pokriven potrbušnicom
• tijelo mjehura (corpus vesicae) nastavlja se sprijeda i dolje u vrat
mjehura (cervix vesicae), a gornji i stražnji dio je dno mjehura
(fundus vesicae)
• glavni dio stjenke mjehura čine snopovi glatkog mišićja koji na izlazu
iz mjehura tvore mišić zapirač (m. sphyncter) – zadržava urin
• sluznica (tunica mucosa) mjehura je obilato naborana, osim na
stražnjoj strani gdje postoji glatko trokutasto područje (trigonum
vesicae) na čijim se vršcima otvaraju mokraćovodi i mokraćna cijev
MOKRAĆNA CIJEV
(URETHRA)
• prazni mokraćni mjehur
• u muškarca je dugačka oko 18 – 22
cm, a u žena samo 3 – 4 cm (sklonije
uroinfekcijama!)
• u muškaraca prolazi kroz prostatu, te
kroz spužvasto tijelo i glavić penisa –
oblikuje 2 zavoja
FUNKCIJA MOKRAĆNOG SUSTAVA (BUBREGA)
- stvaranje i izlučivanje mokraće, te tako:
• čišćenje organizma od otpadnih (štetnih) tvari
a) koje su nastale izmjenom tvari
• ureja, kreatinin, mokraćna kiselina (urati), bilirubin
b) koje su unesene izvana
• lijekovi, dodaci hrani..
• usklađivanje volumena vode u tijelu, te sastav i osmolarnost tjelesnih
tekućina  održavanje ravnoteže vode i elektrolita
• održavanje acidobazne ravnoteže
• usklađivanje arterijskog krvnog tlaka
• endokrino djelovanje bubrega - izlučuju hormone:
• eritropoetin, renin, vitamin D3 (1,25-dihidroksikolekalciferol)
• stvaranje mokraće započinje filtracijom
krvne plazme iz glomerularnih kapilara u
prostor bowmanove glomerularne čahure –
glomerularna filtracija
• glomerularni filtrat je sastavom sličan
krvnoj plazmi samo što ne sadrži proteine
(albumine, globuline..)
• njegov sastav se za vrijeme prolaska
kroz tubule mijenja, ovisno o tubularnoj
sekreciji i tubularnoj reapsorpciji
• na kraju se filtrirana tekućina pretvara u
mokraću i sabirnim tubulima cijedi u
bubrežne vrčeve
• nastanak mokraće rezultat je triju zbivanja u
bubrezima:
1) glomerularne filtracije
2) tubularne sekrecije
3) tubularne reapsorpcije
Tubularna reapsorpcija (Na, glukoza) i sekrecija (H+, K, kreatinin, penicilin)
• difuzijom / aktivnim prijenosom
• svake minute bubrezima prolazi 1/5 srčanog minutnog volumeni – 1L krvi
• oko 20% krvne plazme prijeđe u glomeluralni filtrat
• minutna glomerularna filtracija – oko 125 mL / min
• dnevno u bubrezima nastane oko 180L glomerularnog filtrata, no
zbog reapsorpcije nastaje sve ga oko 2L mokraće
• klirens plazme – mjera pročišćavanja krvne plazme od pojedinih tvari
• za glukozu u zdravih iznosi 0, no kod dijabetičara se glukoza nađe u
urinu zbog povećene konc. GUK koja premaši tubularni prijenosni
maximum
• AŽS (simpatikus) ima utjecaj na protok krvi kroz bubreg
• jako krvarenje  konstrikcija art. afferens  smanjena glom. filtracija
• bubrezi održavaju volumen krvi u vrlo uskim granicama
• povećanje volumena krvi  povećana glom. filtracija i stvaranje mokraće
SUSTAV RENIN-ANGIOTENZIN-ALDOSTERON
• jukstaglomerularne stanice – nalaze se u stijenkama dovodnih arteriola
• u krv izlučuju hormon renin
 potiče stvaranje angiotenzina
 sužava krvne žile
 pospješuje resorpciju Na i vode u tubulima
 uzrokuje izlučivanje aldosterona (iz kore nadbubržne žlijezde)
• održava stalnu razinu Na, K, Cl (elektrolita) u krvi
• povećava krvni volumen (reapsorpc. Na i vode)  ↑ krvni tlak
• intersticijski fibroblasti bubrega stvaraju
hormon eritropoetin
• pojačano se stvara u stanjima hipoksije,
te djeluje na koštanu srž potičući je na
eritropoezu – stvaranje eritrocita
• sintetski eritropoetin je važan u liječenju
anemija, a zloupotrebljava se i kao doping
prilikom sportskih natjecanja
• održavanje acido-bazne ravnoteže životno je važna funkcija bubrega
• acido-bazna homeostaza je dio humane fiziološke homeostaze koja se
tiče jednakog odnosa između kiselina i baza, tj. služi održavanju
određene pH vrijednosti (7,35 - 7,45)
• ljudski organizam je ekstremno osjetljiv na promjene pH vrijednosti
• posjeduje snažne mehanizme održavanja pH vrijednosti u uskim granicama
• većim promjenama pH vrijednosti, proteini se denaturiraju, enzimi gube
svoje katalizatorske sposobnosti, što vodi ka letalnom ishodu
• bubrezi posjeduju nekoliko snažnih mehanizama za kontrolu pH kontrolom
izlučivanja viška kiselina, odnosno baza
• u odgovoru na acidozu (zakiseljen organizam), tubuli nefrona apsorbuju
više bikarbonata (HCO3
-) iz filtrata, dok stanice sabirnog kanalića luče više
vodonikovih iona i proizvode novi bikarbonat koji se dodaje u cirkulaciju
• u odgovoru na alkalozu (lužnatost), bubrezi izlučuju više bikarbonata, a
smanjuju izlučivanje vodikovih iona
MOKRENJE I MOKRAĆA
• mokraća (urina) – bistra tekućina žućkaste boje i osebujna mirisa
• specifične težine 1,015 – 1,025
• centrifugiranjem mokraće dobiva se mokraćni sediment
• sadržava brojne:
• anorganske tvari (NaCl, kalijeve i fosfatne soli)
• organske tvari (mokraćna kiselina – urat, hipurna kiselina, mokraćevina – ureja,
kreatinin
• pH urina je između 5,0 – 7,0 (oko 6,0) – blago kiselo
• nalaz proteina, eritrocita ili većeg broja leukocita u urinu, upućuje na
bolest bubrega ili mokraćnih puteva (glomerulonefritis, nefrolitijaza)
• mokrenje (mictio, urinatio) – refleksno pražnjenje napunjenog mjehura
• širenjem stijenke mjehura odašilju se impulsi u LS – moždinu iz koje se
parasimpatičkim vlaknima vraćaju impulsi za stezanje mišića detruzora

More Related Content

What's hot

What's hot (20)

Kosti-lobanje-
Kosti-lobanje-Kosti-lobanje-
Kosti-lobanje-
 
DIGESTIVNI TRAKT
DIGESTIVNI  TRAKTDIGESTIVNI  TRAKT
DIGESTIVNI TRAKT
 
Koštani sistem
Koštani sistemKoštani sistem
Koštani sistem
 
ANATOMIJA URINARNI SISTEM
 ANATOMIJA URINARNI SISTEM ANATOMIJA URINARNI SISTEM
ANATOMIJA URINARNI SISTEM
 
Misici glave, vrata i trupa
Misici glave, vrata i trupaMisici glave, vrata i trupa
Misici glave, vrata i trupa
 
Mokraćni organi
Mokraćni organiMokraćni organi
Mokraćni organi
 
Anatomija celija i tkivo
Anatomija celija i tkivoAnatomija celija i tkivo
Anatomija celija i tkivo
 
Srce (cor)
Srce (cor)Srce (cor)
Srce (cor)
 
Sastav krvi
Sastav krviSastav krvi
Sastav krvi
 
Sistem organa za izlučivanje
Sistem organa za izlučivanjeSistem organa za izlučivanje
Sistem organa za izlučivanje
 
ANATOMIJA Kardiovaskularni sistem
 ANATOMIJA Kardiovaskularni sistem ANATOMIJA Kardiovaskularni sistem
ANATOMIJA Kardiovaskularni sistem
 
Epitelno tkivo
Epitelno tkivoEpitelno tkivo
Epitelno tkivo
 
Krvni sustav
Krvni sustavKrvni sustav
Krvni sustav
 
Glasovne promjene
Glasovne promjene  Glasovne promjene
Glasovne promjene
 
Centralni nervni sistem-mozak
Centralni nervni sistem-mozakCentralni nervni sistem-mozak
Centralni nervni sistem-mozak
 
Jetra
Jetra Jetra
Jetra
 
Krvna plazma
Krvna plazmaKrvna plazma
Krvna plazma
 
Anatomija i fiziologija digestivnog trakta
Anatomija i fiziologija digestivnog traktaAnatomija i fiziologija digestivnog trakta
Anatomija i fiziologija digestivnog trakta
 
Anatomija lokomotornog sistema
Anatomija lokomotornog sistemaAnatomija lokomotornog sistema
Anatomija lokomotornog sistema
 
Mišićni sistem
Mišićni sistemMišićni sistem
Mišićni sistem
 

Viewers also liked

Bolesti organa za izlučivanje
Bolesti organa za izlučivanjeBolesti organa za izlučivanje
Bolesti organa za izlučivanjeIvana Damnjanović
 
Sistem organa za izlučivanje
Sistem organa za izlučivanjeSistem organa za izlučivanje
Sistem organa za izlučivanjeedinadina
 
Систем органа за излучивање
Систем органа за излучивање Систем органа за излучивање
Систем органа за излучивање Ljubica Lalic
 
Urinarni trakt
Urinarni trakt Urinarni trakt
Urinarni trakt dr Šarac
 
Prir 08 09-15_o_covjeku (1)
Prir 08 09-15_o_covjeku (1)Prir 08 09-15_o_covjeku (1)
Prir 08 09-15_o_covjeku (1)edinadina
 
Poremećaj prometa vode i elektrolita
Poremećaj prometa vode i elektrolitaPoremećaj prometa vode i elektrolita
Poremećaj prometa vode i elektrolitaAntonio Kobaš
 
Bolesti organa za disanje
Bolesti organa za disanjeBolesti organa za disanje
Bolesti organa za disanjeLjubica Lalic
 
Sistem organa za cirkulaciju-ponavljanje
Sistem organa za cirkulaciju-ponavljanjeSistem organa za cirkulaciju-ponavljanje
Sistem organa za cirkulaciju-ponavljanjeEna Horvat
 
Urinararni trakt
Urinararni traktUrinararni trakt
Urinararni traktdr Šarac
 
3.roditeljski 1.b
3.roditeljski 1.b3.roditeljski 1.b
3.roditeljski 1.bSandra Vuk
 
Sustav organa za izlučivanje
Sustav organa za izlučivanjeSustav organa za izlučivanje
Sustav organa za izlučivanjeLucija Horvacki
 

Viewers also liked (20)

Sistem organa za izlucivanje
Sistem organa za izlucivanjeSistem organa za izlucivanje
Sistem organa za izlucivanje
 
Bolesti organa za izlučivanje
Bolesti organa za izlučivanjeBolesti organa za izlučivanje
Bolesti organa za izlučivanje
 
Sistem organa za izlučivanje
Sistem organa za izlučivanjeSistem organa za izlučivanje
Sistem organa za izlučivanje
 
Систем органа за излучивање
Систем органа за излучивање Систем органа за излучивање
Систем органа за излучивање
 
Urinarni trakt
Urinarni trakt Urinarni trakt
Urinarni trakt
 
Prir 08 09-15_o_covjeku (1)
Prir 08 09-15_o_covjeku (1)Prir 08 09-15_o_covjeku (1)
Prir 08 09-15_o_covjeku (1)
 
Poremećaj prometa vode i elektrolita
Poremećaj prometa vode i elektrolitaPoremećaj prometa vode i elektrolita
Poremećaj prometa vode i elektrolita
 
Upala
UpalaUpala
Upala
 
Bolesti organa za disanje
Bolesti organa za disanjeBolesti organa za disanje
Bolesti organa za disanje
 
Zdravlje i bolest
Zdravlje i bolestZdravlje i bolest
Zdravlje i bolest
 
Arterije
ArterijeArterije
Arterije
 
Vene
VeneVene
Vene
 
Medicinska virologija
Medicinska virologijaMedicinska virologija
Medicinska virologija
 
Sistem organa za cirkulaciju-ponavljanje
Sistem organa za cirkulaciju-ponavljanjeSistem organa za cirkulaciju-ponavljanje
Sistem organa za cirkulaciju-ponavljanje
 
Urinararni trakt
Urinararni traktUrinararni trakt
Urinararni trakt
 
Бубрези
БубрезиБубрези
Бубрези
 
3.roditeljski 1.b
3.roditeljski 1.b3.roditeljski 1.b
3.roditeljski 1.b
 
Sustav organa za izlučivanje
Sustav organa za izlučivanjeSustav organa za izlučivanje
Sustav organa za izlučivanje
 
Limfni sustav
Limfni sustavLimfni sustav
Limfni sustav
 
Prezentacija bios
Prezentacija biosPrezentacija bios
Prezentacija bios
 

More from Antonio Kobaš

Medicinska parazitologija
Medicinska parazitologijaMedicinska parazitologija
Medicinska parazitologijaAntonio Kobaš
 
Medicinska bakterilogija
Medicinska bakterilogijaMedicinska bakterilogija
Medicinska bakterilogijaAntonio Kobaš
 
Povijesni razvoj mikrobiologije
Povijesni razvoj mikrobiologijePovijesni razvoj mikrobiologije
Povijesni razvoj mikrobiologijeAntonio Kobaš
 
Uvod u patologiju i patofiziologiju
Uvod u patologiju i patofiziologijuUvod u patologiju i patofiziologiju
Uvod u patologiju i patofiziologijuAntonio Kobaš
 
Poremećaji krvnog optoka
Poremećaji krvnog optokaPoremećaji krvnog optoka
Poremećaji krvnog optokaAntonio Kobaš
 
Lijekovi s djelovanjem na sžs (cns)
Lijekovi s djelovanjem na sžs (cns)Lijekovi s djelovanjem na sžs (cns)
Lijekovi s djelovanjem na sžs (cns)Antonio Kobaš
 
Purgativi i antidiaroici
Purgativi i antidiaroiciPurgativi i antidiaroici
Purgativi i antidiaroiciAntonio Kobaš
 
Liječenje infekcije helicobacter pylori i mukoprotektivi
Liječenje infekcije helicobacter pylori i mukoprotektiviLiječenje infekcije helicobacter pylori i mukoprotektivi
Liječenje infekcije helicobacter pylori i mukoprotektiviAntonio Kobaš
 
Antacidi i antisekretorni lijekovi
Antacidi i antisekretorni lijekoviAntacidi i antisekretorni lijekovi
Antacidi i antisekretorni lijekoviAntonio Kobaš
 
Lokalno liječenje dermatoza
Lokalno liječenje dermatozaLokalno liječenje dermatoza
Lokalno liječenje dermatozaAntonio Kobaš
 
Antitusici i ekspektoransi
Antitusici i ekspektoransiAntitusici i ekspektoransi
Antitusici i ekspektoransiAntonio Kobaš
 
Antikoagulansi i fibrinolitici
Antikoagulansi i fibrinoliticiAntikoagulansi i fibrinolitici
Antikoagulansi i fibrinoliticiAntonio Kobaš
 

More from Antonio Kobaš (20)

Medicinska parazitologija
Medicinska parazitologijaMedicinska parazitologija
Medicinska parazitologija
 
Medicinska mikologija
Medicinska mikologijaMedicinska mikologija
Medicinska mikologija
 
Medicinska bakterilogija
Medicinska bakterilogijaMedicinska bakterilogija
Medicinska bakterilogija
 
Povijesni razvoj mikrobiologije
Povijesni razvoj mikrobiologijePovijesni razvoj mikrobiologije
Povijesni razvoj mikrobiologije
 
Smrt
SmrtSmrt
Smrt
 
Prilagodbe
PrilagodbePrilagodbe
Prilagodbe
 
Oštećenje stanice
Oštećenje staniceOštećenje stanice
Oštećenje stanice
 
Uvod u patologiju i patofiziologiju
Uvod u patologiju i patofiziologijuUvod u patologiju i patofiziologiju
Uvod u patologiju i patofiziologiju
 
Poremećaji krvnog optoka
Poremećaji krvnog optokaPoremećaji krvnog optoka
Poremećaji krvnog optoka
 
Lijekovi s djelovanjem na sžs (cns)
Lijekovi s djelovanjem na sžs (cns)Lijekovi s djelovanjem na sžs (cns)
Lijekovi s djelovanjem na sžs (cns)
 
Purgativi i antidiaroici
Purgativi i antidiaroiciPurgativi i antidiaroici
Purgativi i antidiaroici
 
Liječenje infekcije helicobacter pylori i mukoprotektivi
Liječenje infekcije helicobacter pylori i mukoprotektiviLiječenje infekcije helicobacter pylori i mukoprotektivi
Liječenje infekcije helicobacter pylori i mukoprotektivi
 
Antacidi i antisekretorni lijekovi
Antacidi i antisekretorni lijekoviAntacidi i antisekretorni lijekovi
Antacidi i antisekretorni lijekovi
 
Emetici i antiemetici
Emetici i antiemeticiEmetici i antiemetici
Emetici i antiemetici
 
Lokalno liječenje dermatoza
Lokalno liječenje dermatozaLokalno liječenje dermatoza
Lokalno liječenje dermatoza
 
Hormonska terapija
Hormonska terapijaHormonska terapija
Hormonska terapija
 
Hipolipemici
HipolipemiciHipolipemici
Hipolipemici
 
Antitusici i ekspektoransi
Antitusici i ekspektoransiAntitusici i ekspektoransi
Antitusici i ekspektoransi
 
Antiasmatici
AntiasmaticiAntiasmatici
Antiasmatici
 
Antikoagulansi i fibrinolitici
Antikoagulansi i fibrinoliticiAntikoagulansi i fibrinolitici
Antikoagulansi i fibrinolitici
 

Mokraćni sustav

  • 2. USTROJSTVO MOKRAĆNOG SUSTAVA • mokraćni sustav (systema urinarium) čine: • bubrezi (renes) • mokraćovodi (ureter) • mokraćni mjehur (vesica urinaria) • mokraćna cijev (urethra)
  • 3. BUBREZI (REN, NEPHRO) • parni žljezdani organi mase oko 150g koji izgledom nalikuju zrnu graha • desni bubreg je položen niže od lijevog • smješteni su retroperitonealno, uz stražnju stijenku trbušne šupljine u slabinskom području s lijeve i desne strane kralješnice, u razini od L1 – L3 • konveksna strana bubrega položena je lateralno, dok se na medijalnoj (konkavnoj) strani nalazi bubrežna stapka (hilum renale) • u području hiluma u bubreg ulazi bubrežna arterija, a iz njega izlaze bubrežne vene i mokraćovod • bubreg je obavijen tankom vezivnom opnom oko kojeg se nalazi čahura masnog tkiva (capsula adiposa)
  • 4.
  • 5. • građa bubrega: 1. kora (cortex) – oko 4mm debeo sloj koji se nalazi izvana • sadrži Malpighijeva tjelešca nefrona 2. srž (medulla) – unutarnji sloj • u srži se nalaze stupići (columnae renales) koje omeđuju tvorbe slične piramidama (pyramides) • piramide se vršnim bradavicama (papillae) otvaraju u bubrežnu šupljinu • vršne papile piramida okružuju bubrežni vrčevi (calices renales) koji se slijevaju u bubrežnu zdjelicu (pelvis renalis), a ona se nastavlja u mokraćovod (ureter)
  • 6.
  • 7.
  • 8. NEFRON • osnovna građevna jedinica bubrega • u oba bubrega ih ima otprilike 2.400.000 • sastoji se od sustava bubrežnih cjevčica (tubula) i sustava krvnih žila • Malpighijevo bubrežno tjelešce (corpusculum renale) nalazi se u kori bubrega (cortex), a tvori ga splet kapilara (glomerulus) uložen u Bowmanovu glomerularnu čahuru (capsula glomerularis) • krv u glomerul dolazi dovodnom aferentnom arteriolom, gdje se potom kroz kapilarne pore tekući dio krvi filtrira u prostor čahure • iz glomerula krv otječe užom odvodnom eferentnom arteriolom, koja se u blizini tubularnog sustava grana na splet peritubularnih kapilara
  • 9. • sustav bubrežnih cjevčica (tubuli renales): • započinje Bowmanovom glomerularnom čahurom, koja obavija glomerul • na čahuru se nadovezuje proksimalni tubulus • proksimalni tubulus se nastavlja u henleovu petlju, koja se prvo spušta u bubrežnu srž (silazni krak), a potom zavija i vraća se u bubrežnu koru (uzlazni krak) te prelazi u distalni tubulus • distalni se tubuli ulijevaju u sabirne cjevčice (tubuli coligentes) koji prolaze bubrežnom srži i završavaju na vrhu bubrežnih piramida • prolaskom kroz tubule, sastav filtrirane tekućine se mijenja, pa se na kraju sabirnih cjevčica ona pretvori u mokraću, što se cijedi na otvorima piramida u bubrežne vrčeve (calices renales)
  • 10.
  • 11. MOKRAĆOVODI (URETER) • odvode mokraću iz bubrega • parna tanka cijev usmjerena dolje i medijalno • seže do mokraćnog mjehura u koji ulazi
  • 12. MOKRAĆNI MJEHUR (VESICA URINARIA) • spremnik mokraće (oko 1L) • smješten u zdjelici iz pubične kosti i pokriven potrbušnicom • tijelo mjehura (corpus vesicae) nastavlja se sprijeda i dolje u vrat mjehura (cervix vesicae), a gornji i stražnji dio je dno mjehura (fundus vesicae) • glavni dio stjenke mjehura čine snopovi glatkog mišićja koji na izlazu iz mjehura tvore mišić zapirač (m. sphyncter) – zadržava urin • sluznica (tunica mucosa) mjehura je obilato naborana, osim na stražnjoj strani gdje postoji glatko trokutasto područje (trigonum vesicae) na čijim se vršcima otvaraju mokraćovodi i mokraćna cijev
  • 13.
  • 14. MOKRAĆNA CIJEV (URETHRA) • prazni mokraćni mjehur • u muškarca je dugačka oko 18 – 22 cm, a u žena samo 3 – 4 cm (sklonije uroinfekcijama!) • u muškaraca prolazi kroz prostatu, te kroz spužvasto tijelo i glavić penisa – oblikuje 2 zavoja
  • 15. FUNKCIJA MOKRAĆNOG SUSTAVA (BUBREGA) - stvaranje i izlučivanje mokraće, te tako: • čišćenje organizma od otpadnih (štetnih) tvari a) koje su nastale izmjenom tvari • ureja, kreatinin, mokraćna kiselina (urati), bilirubin b) koje su unesene izvana • lijekovi, dodaci hrani.. • usklađivanje volumena vode u tijelu, te sastav i osmolarnost tjelesnih tekućina  održavanje ravnoteže vode i elektrolita • održavanje acidobazne ravnoteže • usklađivanje arterijskog krvnog tlaka • endokrino djelovanje bubrega - izlučuju hormone: • eritropoetin, renin, vitamin D3 (1,25-dihidroksikolekalciferol)
  • 16. • stvaranje mokraće započinje filtracijom krvne plazme iz glomerularnih kapilara u prostor bowmanove glomerularne čahure – glomerularna filtracija • glomerularni filtrat je sastavom sličan krvnoj plazmi samo što ne sadrži proteine (albumine, globuline..) • njegov sastav se za vrijeme prolaska kroz tubule mijenja, ovisno o tubularnoj sekreciji i tubularnoj reapsorpciji • na kraju se filtrirana tekućina pretvara u mokraću i sabirnim tubulima cijedi u bubrežne vrčeve • nastanak mokraće rezultat je triju zbivanja u bubrezima: 1) glomerularne filtracije 2) tubularne sekrecije 3) tubularne reapsorpcije
  • 17. Tubularna reapsorpcija (Na, glukoza) i sekrecija (H+, K, kreatinin, penicilin) • difuzijom / aktivnim prijenosom
  • 18. • svake minute bubrezima prolazi 1/5 srčanog minutnog volumeni – 1L krvi • oko 20% krvne plazme prijeđe u glomeluralni filtrat • minutna glomerularna filtracija – oko 125 mL / min • dnevno u bubrezima nastane oko 180L glomerularnog filtrata, no zbog reapsorpcije nastaje sve ga oko 2L mokraće • klirens plazme – mjera pročišćavanja krvne plazme od pojedinih tvari • za glukozu u zdravih iznosi 0, no kod dijabetičara se glukoza nađe u urinu zbog povećene konc. GUK koja premaši tubularni prijenosni maximum • AŽS (simpatikus) ima utjecaj na protok krvi kroz bubreg • jako krvarenje  konstrikcija art. afferens  smanjena glom. filtracija
  • 19. • bubrezi održavaju volumen krvi u vrlo uskim granicama • povećanje volumena krvi  povećana glom. filtracija i stvaranje mokraće SUSTAV RENIN-ANGIOTENZIN-ALDOSTERON • jukstaglomerularne stanice – nalaze se u stijenkama dovodnih arteriola • u krv izlučuju hormon renin  potiče stvaranje angiotenzina  sužava krvne žile  pospješuje resorpciju Na i vode u tubulima  uzrokuje izlučivanje aldosterona (iz kore nadbubržne žlijezde) • održava stalnu razinu Na, K, Cl (elektrolita) u krvi • povećava krvni volumen (reapsorpc. Na i vode)  ↑ krvni tlak
  • 20.
  • 21. • intersticijski fibroblasti bubrega stvaraju hormon eritropoetin • pojačano se stvara u stanjima hipoksije, te djeluje na koštanu srž potičući je na eritropoezu – stvaranje eritrocita • sintetski eritropoetin je važan u liječenju anemija, a zloupotrebljava se i kao doping prilikom sportskih natjecanja
  • 22. • održavanje acido-bazne ravnoteže životno je važna funkcija bubrega • acido-bazna homeostaza je dio humane fiziološke homeostaze koja se tiče jednakog odnosa između kiselina i baza, tj. služi održavanju određene pH vrijednosti (7,35 - 7,45) • ljudski organizam je ekstremno osjetljiv na promjene pH vrijednosti • posjeduje snažne mehanizme održavanja pH vrijednosti u uskim granicama • većim promjenama pH vrijednosti, proteini se denaturiraju, enzimi gube svoje katalizatorske sposobnosti, što vodi ka letalnom ishodu • bubrezi posjeduju nekoliko snažnih mehanizama za kontrolu pH kontrolom izlučivanja viška kiselina, odnosno baza • u odgovoru na acidozu (zakiseljen organizam), tubuli nefrona apsorbuju više bikarbonata (HCO3 -) iz filtrata, dok stanice sabirnog kanalića luče više vodonikovih iona i proizvode novi bikarbonat koji se dodaje u cirkulaciju • u odgovoru na alkalozu (lužnatost), bubrezi izlučuju više bikarbonata, a smanjuju izlučivanje vodikovih iona
  • 23. MOKRENJE I MOKRAĆA • mokraća (urina) – bistra tekućina žućkaste boje i osebujna mirisa • specifične težine 1,015 – 1,025 • centrifugiranjem mokraće dobiva se mokraćni sediment • sadržava brojne: • anorganske tvari (NaCl, kalijeve i fosfatne soli) • organske tvari (mokraćna kiselina – urat, hipurna kiselina, mokraćevina – ureja, kreatinin • pH urina je između 5,0 – 7,0 (oko 6,0) – blago kiselo • nalaz proteina, eritrocita ili većeg broja leukocita u urinu, upućuje na bolest bubrega ili mokraćnih puteva (glomerulonefritis, nefrolitijaza) • mokrenje (mictio, urinatio) – refleksno pražnjenje napunjenog mjehura • širenjem stijenke mjehura odašilju se impulsi u LS – moždinu iz koje se parasimpatičkim vlaknima vraćaju impulsi za stezanje mišića detruzora