Successfully reported this slideshow.
We use your LinkedIn profile and activity data to personalize ads and to show you more relevant ads. You can change your ad preferences anytime.

Medicinska mikologija

Medicinska mikologija za srednje medicinske škole, gljivične infekcije, morfologija, razmnožavanje i lab. dijagnostika gljivičnih infekcija

  • Login to see the comments

Medicinska mikologija

  1. 1. ANTONIO KOBAŠ, DR.MED. DOM ZDRAVLJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE - SAMOBOR
  2. 2. Obilježja gljiva •eukarioti – imaju jezgru • jednostanični – kvasci • višestanični – plijesni •metabolizam: • saprofiti – koriste gotove organske proizvode iz uginulih organizama • paraziti – koriste organske tvari iz živih organizama • autotrofne gljive ne postoje – nemaju klorofil •nalaze se posvuda u okolišu •neke gljive normalno borave na koži i sluznicama zdravih osoba – fiziološka flora •neke su gljive uzročnici infekcija kože, noktiju, vlastšta – patogene gljive • gljivične infekcije nazivaju se mikoze
  3. 3. Morfologija kvasaca •sastoje se od jedne stanice – blastokonidije • jajolikog oblika, vel. 5-7 µm •dijelovi blastokonidije: • jezgra – sadržava naslijedni materijal • citoplazma • endoplazmatski retikulum • ribosomi • mitohondriji – sadrže enzime disanja, bitne za stanični metabolizam • citoplazmatska membrana – od fosfolipidnog dvoslija, ključna za izmjenu tvari • stanična stijenka – daje oblik i čvrstoću
  4. 4. • blastokonidije u tkivu bolesnika ili na hranjivim podlogama mogu biti izdužene i slagati se jedna do druge u pseudohifu (lažnu hifu), a splet pseudohifa čini – pseudomicelij (lažni micelij) • klamidospora – okrugla, metabolički inaktivna stanica debele stijenke, stvaraju je neke vrste kvasaca u nepovoljnim životnim uvjetima
  5. 5. Morfologija plijesni •sastoje se od mnogih izduženih stanica, koje sadržavaju jednake organele kao i blastokonidije kvasaca •oblikuju hife promjera 3-30 µm, a više hifa oblikuju micelij •medicinski najvažnije plijesni: Trichophyton, Microsporum, Aspergillus, Epidermophyton (dermatofiti – patogeni kože, noktiju, vlasišta)
  6. 6. Penicillium notatum
  7. 7. Metabolizam (mijena tvari) gljiva •anabolički i katabolički metabolički procesi u gljiva, istovjetni su onima u bakterija •primarni metabolizam – njime nastaju tvari nužne za život gljiva - za njih su potrebni izvori dušika, ugljika, vode i anorganskih soli – iz UH, masti, proteina,aminokiselina, amonijaka, procesima asimilacije odnosno fermentacije •mnoge gljive oslobađaju izvanstanične enzime za razgradnju složenih organskih spojeva, npr. katalazu, koagulazu, esterazu, lipazu… •sekundarni metabolizam – njime nastaju tvari koje nisu nužne za život gljiva • npr. antibiotici (penicilin) i mikotoksini (aflatoksin – toksin koji se često stvara tijekom skladištenja žitarica) •ovisno o odnosu prema kisiku, gljive mogu biti: aerobne, mikroaerofilne, fakultativno anaerobne •s obzirom na temperaturu rasta i razmnožavanja, gljive dijelimo na: a) Psihrofilne b) Mezofilne (15-40°C) – većina gljiva koje uzrokuju mikoze u ljudi c) termofilne
  8. 8. Razmnožavanje gljiva •sve medicinski bitne gljive razmnožavaju se nespolno – mitotičke gljive •neke vrste gljiva razmnožavaju se spolnim načinom – stvaranjem askospora, bazidospora i zigospora •Kvasci se nespolno razmnožavaju pupanjem • na roditeljskoj blastokonidiji se pojavi pup koji postepeno raste dok se ne odvoji – genetski jednak roditeljskoj blastokonidiji •Plijesni se nespolno razmnožavaju a) cijepanjem hife na artrokonidije b) stvaranjem plodnih struktura npr. fijalokonidija unutar fijalida
  9. 9. PUPANJE KVASACA
  10. 10. Laboratorijska dijagnostika gljivičnih infekcija a) Izravna 1) Mikološka dijagnostika a. Mikroskopiranje gljivičnog uzročnika iz uzorka - neobojeni (nativni/tuš preparat) i obojeni (Giemsa, Gomori) b. Uzgoj gljivičnog uzročnika – na mnogim čvrstim i tekućim podlogama, najčešće Sabouraudov agar i bujon • u podloge se često dodaje antibiotik radi onemogućavanja rasta bakterija • kolonije većine kvasaca i plijesni narastu za 3-15 dana • kolonije kvasaca velike su oko 2mm, imaju glatku i sjajnunpovršinu, pravilan rub, bijele do žute su boje • kolonije plijesni velike su od 10-30mm, baršunaste su površine, nepravilna ruba i različite boje 2) Patohistološka dijagnostika • dokazuje promjene koje su izazvale gljive u zahvaćenom tkivu – tkivo se najčešće uzima biopsijom • kvasci i plijesni se identificiraju na temelju biokemijskih, morfoloških i drugih svojstava svojstvenih za svaku vrstu b) Neizravna 1) Imunološke pretrage (serodijagnostika) • dokazuju se protutijela u serumu bolesnika stvorena na gljivične antigene ili gljivični antigeni u tjelesnim tekućinama bolesnika • neki od postupaka su: pasivna hemaglutinacija, neizravna imunoflorescencija, imunoenzimski postupci
  11. 11. Aspergillus fumigatus – bojenje Giemsa

×