Successfully reported this slideshow.
We use your LinkedIn profile and activity data to personalize ads and to show you more relevant ads. You can change your ad preferences anytime.

ANATOMIJA Kardiovaskularni sistem

http://www.slideshare.net/mdraginaj/presentations

  • Login to see the comments

ANATOMIJA Kardiovaskularni sistem

  1. 1. Kardiovaskularni sistem
  2. 2. Srce (cor) • Dvostruka mišićna pumpa • Vezivno-mišićne pregrade ili septa • 2 faze: sistola i dijastola • Endokard (serozna presvlaka), miokard, spoljašnja strana srca – seroza ili epikard
  3. 3. Atrijum = pretkomora • Atrium dextrum – utiču gornja i donja šuplja vena te sinus coronarius (krv iz srčana mišića) • “ulaz” u atrium • je ostium ili ušće, a prekriva ga valvula tricuspidalis koje drže 2 chordae tendineae tj dva papilarna mišića • Odatle venska krv odlazi u plućnu arteriju kroz ušće plućne arterije tri polumesečasta zaliska (semilunarna) • Pluća (plućne arterije-arteriole-kapilare...plućne vene)
  4. 4. • Plućne vene, vv pulmonales nose svežu krv u levi atrijum – ventrikul. • Aorta ima ušće, ostium aortae, koja ima valvulu sa 3 polumesečasta (semilunarna) zaliska
  5. 5. Provodno srčano mišićje • Miociti u kojima nastaju i provode se impulsi • SA čvor – AV čvor – AV snop – kraci desnog i levog AV snopa – Purkinjeova vlakna • SA čvor u gornjem dijelu desne pretkomore, AV čvor u donjem delu desne pretkomore • SA čvor “prima” informacije autonomnog sistema • Purkinjeova vlakna dospevaju do srčanog mišića • SA čvor čini “pacemaker” tj daje spontane impulse od 70/min. Šta ako otkaže? • 0,16 sekunde AV čvor “zaustavlja” impuls
  6. 6. Perikard • Vezivno-serozna ovojnica srca , početnih delova aorte i plućne arterije, te završnih delova plućnih vena. • Unutar njega je šupljina, sa malo serozne tečnosti
  7. 7. Srčani minutni volumen • Količina krvi koju svaka komora izbaci u jednoj minuti (cca 5L) i odgovara računu: • 70mL X 70/min = 5 000mL • Količina krvi koja dolazi u srce (venski priliv) automatski se izbaci kontrakcijom ventrikula. • Za to nije bitan rad (Frank Starlingov zakon). • Više krvi – povoljniji položaj aktinskih i miozinskih niti • Podražene SA ćelije
  8. 8. • Simpatikus povećava frekvenciju i snagu • Hipertrofija srca • I do 30 L SMV u zdravih sportista!
  9. 9. EKG - osnove • P-talas (depolarizacija pretkomora) • QRS (depolarizacija komora) • T- talas(repolarizacija komora) • PQ = vreme između početka kontrakcije pretkomora i početka kontrakcije komora – 0,16s • QT interval = trajanje sistole komora – 0,3s • UZV srca: veličina srčanih komora, hipertrofija srčanog mišića i funkcija zalistaka
  10. 10. Krvni sudovi • Arterije, kapilari i vene • Unutarnji endotelni sloj (tunica intima) • Srednji mišićno-elastični sloj (tunica media) • Spoljašnji vezivni sloj (tunica externa) • Tunica media zbog krvi pod većimpritiskom ima deblji mišićni sloj.
  11. 11. MALI KRVOTOK • čine krvni sudovi priključeni plućima, tj. one dovode vensku krv u pluća i arterijsku krv obogaćenu kiseonikom odvode iz pluća. • DSK-> plućna arterija - > gusta kapilarna mreža oko alveola – > ogranci plućnih vena - > dve plućne vene – > ulivaju se u levu srčanu pretkomoru • Arteria pulmonalis (plućna arterija) počinje truncusom pulmonalis i izlazi iz desne srčane komore, ona dovodi vensku krv u pluća. Unutar šupljine osrčja je, a na izlazu se deli na a. Pulmonalis dextra i a. Pulmonalis sinistra teku prema plućnom hilusu te se unutar pluća dalje razgranjuju
  12. 12. Plućne vene • Iz pluća u levu srčanupretkomoru • Vv pulmonales dextrae i vv pulmonales sinistrae • Desne 3 : leve 2
  13. 13. Veliki krvotok • Aorta sa svojim ograncima • Venski deo velikoga krvotoka tvore gornja i donja šuplja vena sa svojim pritocima. • Aorta ima grudni (torakalni) i trbušni (abdominalni) dio. • Aorta ascendens, arcus aortae, pars thoracica aortae descendentis
  14. 14. grudna aorta i ogranci • Grane luka aorte su: • Brahiocefalično arterijsko stablo (truncus brachiocephalicus) - > ide na desnu zajedničku karotidnu i desnu potključnu arteriju. • Leva zajednička karotidna arterija (arteria carotis communis sinistra) • Leva potključna arteria (arteria subclavia sinistra)
  15. 15. Arterije glave i vrata • Zajednička karotidna arterija – arteria carotis communis • Na desnoj strani se odvaja od brahiocefaličnog arterijskog stabla, a na levoj strani je neposredni ogranak luka aorte • Ima grudni i vratni deo • Deli se na a. carotis interna i a carotis externa • Spoljašnja karotidna arterija - arteria carotis externa se u nivou gornje vilice deli na : • Površinsku slepoočnu arteriju – a. temporalis superficialis • Gornjoviličnu arteriju – a. maxillaris
  16. 16. A. maxillaris A. temporalis superficialis
  17. 17. • Carotis interna • Arteria vertebralis • WILLISOV PRSTEN! • Aneurizme
  18. 18. Delovi Willisovog prstena(ŠESTOUGLA) • prednja cerebralna arterija, leva i desna - lat. arteria cerebri anterior • prednja spojna arterija - lat. arteria communicans anterior • unutrašnja arterija glave, leva i desna - lat. arteria carotis interna) (tj.srednja cerebralna arterija, lat. arteria cerebri media) • stražnjacerebralna arterija, leva i desna - lat. arteria cerebri posterior • stražnja spojna arterija - lat. arteria communicans posterior
  19. 19. Unutrašnja karotidna arterija • Krvlju opskrbljuje oko, mozak, moždane ovojnice, nosnu šupljinu, spoljašnjii deo nosa, paranazalne sinuse • Prolazi kroz canalis arteriae carotis internae i daje arteria cerebri anterior et media – prednja i srednja arterija velikog mozga!
  20. 20. Grudna aorta – aorta thoracalis • Grane silazne aorte: • Parijetalne grane – stražnje izmeđurebrene arterije – aa. Intercostales posteriores • Visceralne grane grudnog dela silazne aorte • Bronhijalne arterije, aa bronchiales • Ogranci za jednjak, rami oesophagei • Ogranci za ssredogruđe, rami mediastinales • Ogranci za osrčje, rami pericardiaci
  21. 21. Trbušna aorta • Nastavak prsnog dijela silazne aorte • Proteže se ispred lijeve strane kralježnice i to od otvora ošita kroz koji prolazi do 4 slabinskog kralješka • Dijeli se na a iliaca communis dextra et sinistra • Grane: • Parijetalne grane trbušne aorte • Slabinske arterije aa lumbales • Neparne grane: • Celijačno arterijsko stablo – truncus coeliacus • Arteria mesenterica superior et inferior • Parne grane: • A suprarenales • Aa renales
  22. 22. Celijačno arterijsko stablo • A gastrica sinistra, a hepatica communis, a lienalis • Arteria mezenterica superior – odvaja se sa prednje strane u razini L1 sa opskrbnim područjem dvanaesnika, gušterače, jejunuma, ileuma, slijepog crijeva, crvuljka, uzlazni dio debelog crijeva • Arteria mesenterica inferior – odvaja se s prednje strane u razini L2, spušta se lijevo od aorte i ide pristupom u malu zdjelicu kao arteria rectalis superior.
  23. 23. Zajednička ilijačna arterija • Podeli se na desnu i levu zajedničku ilijačnu arteriju, a. Iliaca communis dextra et sinistra • Unutarnja ilijačna arteria, a iliaca interna daje visceralne ogranke (a uterina, a vesicalis, a rectalis), parijetalne ogranke za mišiće glutealne regije i medijalnog dela bedra. • Spoljašnja ilijačna arterija prolazi ispod lig pubicuma te se nastavlja u bedrenu arteriju – a femoralis • Arteria femoralis – najveća opskrbna žila noge, nastavlja se u arteriju kolenske jame – a popliteu, grane su joj aa pudendae externae (grana spoljašnjih polnih) i a profunda femoris (duboka arterija bedra).
  24. 24. Arterije ruke • A subclavia na desnoj strani se odvaja od brahiocefaličnoga arterijskog stabla, a na levoj strani je ogranak luka aorte. • Grane: • Vertebralna arteria • Arterijsko stablo štitnjače i vrata (truncus thyrreocervicalis) • Unutarnja grudna arteria (arteria thoracica interna) • Vertebralna arterija ide kroz otvore poprečnih nastavaka šestog do prvog vratnog pršljena te prolazi kroz veliki zatiljni otvor i pristupa unutar lobanje – tu se one spajaju i stvaraju a. basilaris – arterija bazilarna
  25. 25. • Arteria brachialis se nastavlja sve do u lakatnu jamu, gde se podijeli na palčanu arteriju (a radialis) i lakatnu arteriju (a ulnaris) • Na dlanu tvore arcuse palmarise (arterijski lukovi za vaskularizaciju šake i prstiju)
  26. 26. • Vertebralna arterija se uspinje kroz otvore poprečnih nastavaka 6-1 cervikalnog pršljena , prolazi kroz veliki zatiljni otvor i pristupa unutar lobanje. • Obostrano spojene vertebralne arterije tvore a. basilaris • Pazušna arterija – nastavak je potključne arterije i proteže se od prostora između ključne kosti i prvog rebra gdje se nastavlja na potključnu arteriju, pa do m pectoralis majora gdje se nastavlja na pazušnu arteriju nadlaktična arterija – a brachialis!
  27. 27. • A poplitea – a tibialis posterior et arteria tibialis anterior • A tibialis posterior – iza medijalnog maleola goljenične kosti se dijeli na a plantaris medialis i a plantaris lateralis.
  28. 28. Vene • Vena vaca superior dovodi krv iz gornjeg dela tela, • v cava inferior iz donjeg dela tela, • sinus coronarius vensku krv vodi iz srčanog mišića • Gornja šuplja vena smeštena u gornjem sredogruđu • i nastaje spajanjem desne i leve brahiocefalične vene i ona dovodi krv iz ruke i glave
  29. 29. Vena vratnica – vena portae • Vena portae (vena vratnica) sakuplja vensku krv iz celoga probavnog sistema unutar trbušne šupljine i njima pridodanu vensku krv slezine • Celokupnu krv jetre odvode jetrene vene što utiču u završni deo donje šuplje vene
  30. 30. Vene nogu • Na spoljašnju ilijačnu venu se nastavlja vena femoralis, pa prednja i stražnja golenična vena – v tibialis anterior et posterior! • varikoziteti
  31. 31. Limfni sistem i limfa
  32. 32. • Limfa teče samo jednim smerom tj . • Od perifernih tkiva prema velikim venama (zalisci!) • Najveći limfni vodovi su ductus thoracicus (grudni limfovod) i ductus lymphaticus dexter (desni limfovod) • Oba utiču u stecište potključne i unutrašnje jugularne vene tj. Venski ugao.
  33. 33. Uloga limfe • Neprekidno odnošenje belančevinskih molekula iz međućelijskog prostora (ako ne = nagomilavanje) • Prenos masti – nakon apsorpcije iz crevnih resica izravno ulaze u nju • Imunosna uloga • Limfna crpka – stezanje glatkih mišićnih vlakana u zidu limfne žile i pritisak spolja(npr. mišić)

×