Bol je neugodan osjetni i emocionalni doživljaj povezan s oštećenjem tkiva, a može se klasificirati u nociceptivne, neuropatske i psihogene bolove. Nociceptivni bolovi nastaju od podražaja receptora za bol, dok neuropatski bolovi proizlaze iz oštećenja živaca, a psihogeni bolovi ne mogu se povezati s vidljivim ozljedama. Kliničke značajke bola uključuju različite vrste, kao što su površinski, dubinski, visceralni i odraženi bolovi, s različitim osobinama koje se mjeru individualnom tolerancijom.

1. Bol (grč. algos)
ANTONIO KOBAŠ, DR.MED.
DOM ZDRAVLJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE – ISPOSTAVA SAMOBOR

2. Uvod
Bol (lat. dolor, grč. algos)
• spada u osjete koji u mozak izravno donose obavijesti o stanju organizma i njegovu
odnosu prema okolišu
• neugodan osjetni i osjećajni doživljaj povezan sa oštećenjem tkiva
bol se pojavljuj pi bilo kakvom oštećenju tkiva i potiče čovjeka na reakciju i izbjegavanje bolnog
podražaja
• vrste bolova:
a) nociceptivni bolovi - nastaju nakon podražaja receptora za bol (nociceptora)
b) neuropatski bolovi - nastaju nakon ozlijede živca (bez reakcije nociceptora)
c) psihogeni bolovi - nastaje bez stimulacije nociceptora i uočljivih promjena u živcima

3. Patogeneza nociceptivnih bolova
•osjetni (fiziološka osnova) i osjećajni (psihička reakcija) doživljaj
•nociceptivni bolovi – oštri, mogu se točno lokalizirati
•nastanak i prijenos bolova ide u nekoliko stadija:
1) podražaj receptora ili živčanih završetaka
• nociceptori – slobodni završeci osjetnih živaca, ima ih u svim tkivima i organima osim u mozgu
reagiraju na brojne podražaje: mehaničke, toplinske, kemijske
za razliku od drugih osjeta, receptori za bol se ne adaptiraju – često dolazi do hiperalgezije
2) prijenos živčanih podražaja
3) nadzor i modulacija živčanih podražaja tijekom njihova prijenosa prema osjetnim
centrima u velikom mozgu (gyrus postcentralis)
4) kognitivna interpretacija i reakcija na percepciju boli

4. npr. ubod iglom: 1. podražaj nociceptora u koži
 2. prijenos živčanih impulsa stražnjim korjenima
spinalnih živaca u stražnje rogove kralješnične
moždine  3. prijenos impulsa do postcentralne
vijuge kore velikog mozga (osjetni centar)

5. Neuropatska bol
• nastaju zbog pritiska na živac ili oštećenja živca,
a ne zbog stimulacije nociceptora
• npr. bol uslijed protruzije intervertebralnog
diska i pritiska na spinalne živce (n. ischiadicus)
• fantomska bol nakon amputacije ekstremiteta
• teško se opisuju, nejasna lokalizacija, bolesnici
ju doživljavaju kao pečenje, titranje ili poput
strujnog udara
Psihogena bol
• ne može se povezati s nekom vidljivom
ozljedom tijela
• mora se liječiti – psihijatar, specijalizirano
liječenje

6. Kliničke značajke bola
Bol klinički svrstavamo prema:
a) ishodištu (lokalizaciji)
1. površinski – podražaj kože i potkožnog tkiva, točno ograničeno mjesto ishodišta
2. dubinski skeletni – zbog ozlijede mišića, ligamenata, zglobova i kostiju; neoštro ograničeni
3. visceralni – kod podraživanja živaca na visceralnim organima; slabo lokalizirani, neugodni
4. odraženi – osjeća se u dijelu tijela udaljenom od mjesta oštećenja tkiva; bol koji nastaje u
unutrašnjem organu odražava se na površini tijela koja ne odgovara topografskom položaju organa
b) kakvoći - odraz subjektivnog doživljaja
• bol poput bockanja, pulsirajuća bol, žestoka probadajuća bol, tupa bol, grčevita, žareća...
c) percepciji – može se mjeriti; individualna tolerancija bola
◦ VAS skala (vizualno-analogna skala) – mjerenje jačine boli

9. Klinički posebne vrste bolova
1) Srčani bol
• oblik odraženoga i parijetalnog bola nastalog nakon oštećenja miokarda
(ishemija)
• bol se odražava u lijevoj ruci i ramenu, prema prsnom košu te se širi u vrat
i donju čeljust
2) Glavobolja
• odražena i parijetalna bol, poslije zubobolje najčešća u ljudi
• dijelimo ih na:
a) funkcijske glavobolje – nema nikakvog organskog oštećenja mozga i organa
• npr. migrena – nastaje vjerojatno zbog poremećaja protoka krvi u mozgu, često
provocirana unutarnjim ili vanjskim čimbenicima (menstruacija, GUK, RR,
vrijeme, alkohol)
b) sekundarne glavobolje – prate druge bolesti, tj. nastaju organskim oštećenjem
• intrakranijalni procesi, hipertenzija, anemije, stres, dugotrajni psihički zamor...