

Krv je tečno tkivo koje blagodareći
ritmičnom radu srca, integritetu i
elastičnosti krvnih sudova neprekidno
cirkuliše u krvnim sudovima.
Glavne uloge, tj. funkcije krvi su brojne i
složene a to su:
1. Respiratorna funkcija
2. Nutritivna funkcija
3. Ekskretorna funkcija
4. Regulatorna funkcija



Krv cirkuliše po celom organizmu, noseći
hranu i kiseonik tkivima, a odnoseći iz njih
otpadne materije koje se izlučuju iz
organizma.




Krv je tečnost čiji je glavni zadatak da
omogući život ćelijama.
Telesna voda se sastoji iz ekstracelularne i
intracelularne tečnosti, a zauzima oko 6070% telesne mase.Krv kao deo ekstracelularne
tečnosti, cirkuliše u sistemu krvnih sudova i
odgovorna je najvećim delom za stalnost
sastava unutrašnje sredine.


Zapremina krvi odraslog čoveka teškog 70kg
iznosi približno oko 5 litara.Od te zapremine
oko 2750 cm3 čini plazma, a ostatak od 2250
cm3 čine uobličeni elementi, uglavnom crvena
krvna zrnca-eritrociti.


Celokupni volumen krvi iznosi 6-8% telesne
mase.Ovaj volumen zavisi, uglavnom, od
pola, težine, visine, odnosno telesne površine
čovekovog organizma.Kolebanja vrednosti
zapremine krvi moguća su i pri fiziološkim
uslovima.




Na primer prolazno povećanje zapremine krvi
srećemo pri unošenje veće količine tečnosti
pijenjem ili unošnjem tečnosti putem
transfuzije krvi ili infuzije fiziološkog rastvora
ili u trudnoći (gde je povećanje krvi do 30%).
Smanjenje zapremine celokupne krvi najjače
se manifestuje većim krvarenjima nastalim iz
najrazličitijih uzroka.




Gubitak krvi do 30% nije praćen većim
poremećajem, jer se veoma brzo, volumen
krvi normalizuje.
Ako je gubitak krvi veći od 30% celokupne
količine krvi, organizam ne može da
nadoknadi izgubljenu količinu krvi.Tada se
javljaju simptomi poshemoragičnog šoka.


Krv je viskozna, neprovidna tečnost, crvene
boje u kojoj lebde uobličeni elementi-ćelije
krvi.Boja krvi varira od tamne (purpurne)
venozne do svetlocrvene, koja se nalzi u
arterijama.


Krvna plazma predstavlja tečni deo krvi.Ona
je, u stvari, vodeni rastvori organskih i
neorganskih materija.


Su oni rastvori koji se mogu uneti u krv bez
štetnih posledica po organizam.Razlikuju se
prosti i složeni fiziološki rastvori.




Osim tečnog dela - krvne plazme, krv sadrži i
ćelijske, uobličene elemente, koji zauzimaju
nešto manje od polovine zapremine krvi.
Postoje tri vrste krvnih
ćelija:eritrociti, leukociti i trombociti.






Eritrociti (crvena krvna zrnca) su najbrojnije
krvne ćelije u organizmu.Broj eritrocita opada
tokom starenja.Oni imaju oblik diska, koji na
preseku podsećaju na “piškotu”.
Stvaranje eritrocita vrši se normalno u crvenoj
koštanoj srži.Dužina života eritrocita je oko
120 dana.
Najvaznija funkcija eritrocita u vezi je sa
njegovim pigmentom – hemoglobinom.






Leukociti, ili bela krvna zrnca su krvne ćelije.
Njihova uloga je imunološka, tj. u odbrani od
bolesti. U jednom litru krvi, zdrave odrasle
osobe, nalazi se između 4-11 milijardi belih
krvnih zrnaca.
Prema izgledu protoplazme mogu se podeliti
na granulocite i agranulocite.
Prema izgledu jedra se dele na
polimofonuklearne i mononuklearne.




Granulociti, kako im samo ime kaže, odlikuju
se prisustvom specifičnih granula u
protoplazmi za koje se vezuju sve uloge
leukocita.Prema načinu bojenja, te granule se
dele na:neutrofilne, eozinofilne i bazofilne.
Limfociti i monociti se ubrajaju u agrunulocite




Eozinofilni granulocit najčešće ima jedro sa
dva segmenta.Oni su nosioci histamina usled
čega je i razumljivo povećanje njihovog broja
u toku alergije.
Bazofilni granulocit u svojoj protoplazmi
sadrži krupne tamnoplave granule, koje su
gusto raspoređene.Oni sadrže u svojim
granulama heparin koji, osim što je fiziološki
inhibitor zgrušavanja krvi, rastvara zapaljive
eskudate u ognjištima zapaljenja.




Limfociti, za razliku od granulocita koji vode
poreklo iz koštane srži, stvaraju se u limfnim
žlezdama, slezini, timusu...Oni sudeluju u
odbrani organizma.Jedro limfocita čini skoro
9/10 njegove veličine.
Monocit je najveća ćelija periferne krvi.Za
razliku od limfocita, jedro monocita zauzima
znatno manji deo volumena ćelije.




Trombociti ili krvne pločice se kao i eritrociti i
leukociti stvaraju u koštanoj srži.Trombociti
predstavljaju najsitnije uobličene elemente
krvi.
Trombociti u organizmu imaju veoma važne
uloge, od kojih je najvažnija u toku
hemostaze, tj. u procesu zaustavljanja
krvarenja posle povrede, a naročito u
najvažnijem delu tog procesa – zgrušavanju
krvi.


Proces koagulacije krvi nesumljivo predstavlja
jedan od najsloženijih procesa (još uvek
nedovoljno objašnjen) u hematologiji.Glavni
zadatak je zaustavljanje krvarenja pri povredi
krvnog suda.






Pod hemolizom eritrocita podrazumeva se
izlaženje hemoglobina iz unutrašnjosti
eritrocita u okolnu tečnu sredinu (plazmu) tj.
raspadanje eritrocita.
Hemolizu je veštački moguće prouzrokovati
na više načina:dejstvom hemijskih činilaca
(etar, žučne soli), dejstvom fizičkih činilaca
(suviše niske i suviše visoke temperature).
Hemoliza se može pojaviti u organizmu pod
dejstvom zmijskog otrova.
Krv

Krv

  • 2.
     Krv je tečnotkivo koje blagodareći ritmičnom radu srca, integritetu i elastičnosti krvnih sudova neprekidno cirkuliše u krvnim sudovima.
  • 3.
    Glavne uloge, tj.funkcije krvi su brojne i složene a to su: 1. Respiratorna funkcija 2. Nutritivna funkcija 3. Ekskretorna funkcija 4. Regulatorna funkcija 
  • 4.
     Krv cirkuliše pocelom organizmu, noseći hranu i kiseonik tkivima, a odnoseći iz njih otpadne materije koje se izlučuju iz organizma.
  • 5.
      Krv je tečnostčiji je glavni zadatak da omogući život ćelijama. Telesna voda se sastoji iz ekstracelularne i intracelularne tečnosti, a zauzima oko 6070% telesne mase.Krv kao deo ekstracelularne tečnosti, cirkuliše u sistemu krvnih sudova i odgovorna je najvećim delom za stalnost sastava unutrašnje sredine.
  • 6.
     Zapremina krvi odraslogčoveka teškog 70kg iznosi približno oko 5 litara.Od te zapremine oko 2750 cm3 čini plazma, a ostatak od 2250 cm3 čine uobličeni elementi, uglavnom crvena krvna zrnca-eritrociti.
  • 7.
     Celokupni volumen krviiznosi 6-8% telesne mase.Ovaj volumen zavisi, uglavnom, od pola, težine, visine, odnosno telesne površine čovekovog organizma.Kolebanja vrednosti zapremine krvi moguća su i pri fiziološkim uslovima.
  • 8.
      Na primer prolaznopovećanje zapremine krvi srećemo pri unošenje veće količine tečnosti pijenjem ili unošnjem tečnosti putem transfuzije krvi ili infuzije fiziološkog rastvora ili u trudnoći (gde je povećanje krvi do 30%). Smanjenje zapremine celokupne krvi najjače se manifestuje većim krvarenjima nastalim iz najrazličitijih uzroka.
  • 9.
      Gubitak krvi do30% nije praćen većim poremećajem, jer se veoma brzo, volumen krvi normalizuje. Ako je gubitak krvi veći od 30% celokupne količine krvi, organizam ne može da nadoknadi izgubljenu količinu krvi.Tada se javljaju simptomi poshemoragičnog šoka.
  • 10.
     Krv je viskozna,neprovidna tečnost, crvene boje u kojoj lebde uobličeni elementi-ćelije krvi.Boja krvi varira od tamne (purpurne) venozne do svetlocrvene, koja se nalzi u arterijama.
  • 11.
     Krvna plazma predstavljatečni deo krvi.Ona je, u stvari, vodeni rastvori organskih i neorganskih materija.
  • 12.
     Su oni rastvorikoji se mogu uneti u krv bez štetnih posledica po organizam.Razlikuju se prosti i složeni fiziološki rastvori.
  • 13.
      Osim tečnog dela- krvne plazme, krv sadrži i ćelijske, uobličene elemente, koji zauzimaju nešto manje od polovine zapremine krvi. Postoje tri vrste krvnih ćelija:eritrociti, leukociti i trombociti.
  • 14.
       Eritrociti (crvena krvnazrnca) su najbrojnije krvne ćelije u organizmu.Broj eritrocita opada tokom starenja.Oni imaju oblik diska, koji na preseku podsećaju na “piškotu”. Stvaranje eritrocita vrši se normalno u crvenoj koštanoj srži.Dužina života eritrocita je oko 120 dana. Najvaznija funkcija eritrocita u vezi je sa njegovim pigmentom – hemoglobinom.
  • 15.
       Leukociti, ili belakrvna zrnca su krvne ćelije. Njihova uloga je imunološka, tj. u odbrani od bolesti. U jednom litru krvi, zdrave odrasle osobe, nalazi se između 4-11 milijardi belih krvnih zrnaca. Prema izgledu protoplazme mogu se podeliti na granulocite i agranulocite. Prema izgledu jedra se dele na polimofonuklearne i mononuklearne.
  • 16.
      Granulociti, kako imsamo ime kaže, odlikuju se prisustvom specifičnih granula u protoplazmi za koje se vezuju sve uloge leukocita.Prema načinu bojenja, te granule se dele na:neutrofilne, eozinofilne i bazofilne. Limfociti i monociti se ubrajaju u agrunulocite
  • 17.
      Eozinofilni granulocit najčešćeima jedro sa dva segmenta.Oni su nosioci histamina usled čega je i razumljivo povećanje njihovog broja u toku alergije. Bazofilni granulocit u svojoj protoplazmi sadrži krupne tamnoplave granule, koje su gusto raspoređene.Oni sadrže u svojim granulama heparin koji, osim što je fiziološki inhibitor zgrušavanja krvi, rastvara zapaljive eskudate u ognjištima zapaljenja.
  • 18.
      Limfociti, za razlikuod granulocita koji vode poreklo iz koštane srži, stvaraju se u limfnim žlezdama, slezini, timusu...Oni sudeluju u odbrani organizma.Jedro limfocita čini skoro 9/10 njegove veličine. Monocit je najveća ćelija periferne krvi.Za razliku od limfocita, jedro monocita zauzima znatno manji deo volumena ćelije.
  • 19.
      Trombociti ili krvnepločice se kao i eritrociti i leukociti stvaraju u koštanoj srži.Trombociti predstavljaju najsitnije uobličene elemente krvi. Trombociti u organizmu imaju veoma važne uloge, od kojih je najvažnija u toku hemostaze, tj. u procesu zaustavljanja krvarenja posle povrede, a naročito u najvažnijem delu tog procesa – zgrušavanju krvi.
  • 20.
     Proces koagulacije krvinesumljivo predstavlja jedan od najsloženijih procesa (još uvek nedovoljno objašnjen) u hematologiji.Glavni zadatak je zaustavljanje krvarenja pri povredi krvnog suda.
  • 21.
       Pod hemolizom eritrocitapodrazumeva se izlaženje hemoglobina iz unutrašnjosti eritrocita u okolnu tečnu sredinu (plazmu) tj. raspadanje eritrocita. Hemolizu je veštački moguće prouzrokovati na više načina:dejstvom hemijskih činilaca (etar, žučne soli), dejstvom fizičkih činilaca (suviše niske i suviše visoke temperature). Hemoliza se može pojaviti u organizmu pod dejstvom zmijskog otrova.