Građa i funkcija organa koji čine sistem organa za izlučivanje.
Prezentacija je nastala kombinacijom slajdova nekoliko prezentacija sa sajta SlideShare, i nije moje autorsko delo kada je u pitanju sadržaj slajdova.
Građa i funkcija organa koji čine sistem organa za izlučivanje.
Prezentacija je nastala kombinacijom slajdova nekoliko prezentacija sa sajta SlideShare, i nije moje autorsko delo kada je u pitanju sadržaj slajdova.
2.
Krv je tečno tkivo koje blagodareći
ritmičnom radu srca, integritetu i
elastičnosti krvnih sudova neprekidno
cirkuliše u krvnim sudovima.
3. Glavne uloge, tj. funkcije krvi su brojne i
složene a to su:
1. Respiratorna funkcija
2. Nutritivna funkcija
3. Ekskretorna funkcija
4. Regulatorna funkcija
4.
Krv cirkuliše po celom organizmu, noseći
hranu i kiseonik tkivima, a odnoseći iz njih
otpadne materije koje se izlučuju iz
organizma.
5.
Krv je tečnost čiji je glavni zadatak da
omogući život ćelijama.
Telesna voda se sastoji iz ekstracelularne i
intracelularne tečnosti, a zauzima oko 6070% telesne mase.Krv kao deo ekstracelularne
tečnosti, cirkuliše u sistemu krvnih sudova i
odgovorna je najvećim delom za stalnost
sastava unutrašnje sredine.
6.
Zapremina krvi odraslog čoveka teškog 70kg
iznosi približno oko 5 litara.Od te zapremine
oko 2750 cm3 čini plazma, a ostatak od 2250
cm3 čine uobličeni elementi, uglavnom crvena
krvna zrnca-eritrociti.
7.
Celokupni volumen krvi iznosi 6-8% telesne
mase.Ovaj volumen zavisi, uglavnom, od
pola, težine, visine, odnosno telesne površine
čovekovog organizma.Kolebanja vrednosti
zapremine krvi moguća su i pri fiziološkim
uslovima.
8.
Na primer prolazno povećanje zapremine krvi
srećemo pri unošenje veće količine tečnosti
pijenjem ili unošnjem tečnosti putem
transfuzije krvi ili infuzije fiziološkog rastvora
ili u trudnoći (gde je povećanje krvi do 30%).
Smanjenje zapremine celokupne krvi najjače
se manifestuje većim krvarenjima nastalim iz
najrazličitijih uzroka.
9.
Gubitak krvi do 30% nije praćen većim
poremećajem, jer se veoma brzo, volumen
krvi normalizuje.
Ako je gubitak krvi veći od 30% celokupne
količine krvi, organizam ne može da
nadoknadi izgubljenu količinu krvi.Tada se
javljaju simptomi poshemoragičnog šoka.
10.
Krv je viskozna, neprovidna tečnost, crvene
boje u kojoj lebde uobličeni elementi-ćelije
krvi.Boja krvi varira od tamne (purpurne)
venozne do svetlocrvene, koja se nalzi u
arterijama.
11.
Krvna plazma predstavlja tečni deo krvi.Ona
je, u stvari, vodeni rastvori organskih i
neorganskih materija.
12.
Su oni rastvori koji se mogu uneti u krv bez
štetnih posledica po organizam.Razlikuju se
prosti i složeni fiziološki rastvori.
13.
Osim tečnog dela - krvne plazme, krv sadrži i
ćelijske, uobličene elemente, koji zauzimaju
nešto manje od polovine zapremine krvi.
Postoje tri vrste krvnih
ćelija:eritrociti, leukociti i trombociti.
14.
Eritrociti (crvena krvna zrnca) su najbrojnije
krvne ćelije u organizmu.Broj eritrocita opada
tokom starenja.Oni imaju oblik diska, koji na
preseku podsećaju na “piškotu”.
Stvaranje eritrocita vrši se normalno u crvenoj
koštanoj srži.Dužina života eritrocita je oko
120 dana.
Najvaznija funkcija eritrocita u vezi je sa
njegovim pigmentom – hemoglobinom.
15.
Leukociti, ili bela krvna zrnca su krvne ćelije.
Njihova uloga je imunološka, tj. u odbrani od
bolesti. U jednom litru krvi, zdrave odrasle
osobe, nalazi se između 4-11 milijardi belih
krvnih zrnaca.
Prema izgledu protoplazme mogu se podeliti
na granulocite i agranulocite.
Prema izgledu jedra se dele na
polimofonuklearne i mononuklearne.
16.
Granulociti, kako im samo ime kaže, odlikuju
se prisustvom specifičnih granula u
protoplazmi za koje se vezuju sve uloge
leukocita.Prema načinu bojenja, te granule se
dele na:neutrofilne, eozinofilne i bazofilne.
Limfociti i monociti se ubrajaju u agrunulocite
17.
Eozinofilni granulocit najčešće ima jedro sa
dva segmenta.Oni su nosioci histamina usled
čega je i razumljivo povećanje njihovog broja
u toku alergije.
Bazofilni granulocit u svojoj protoplazmi
sadrži krupne tamnoplave granule, koje su
gusto raspoređene.Oni sadrže u svojim
granulama heparin koji, osim što je fiziološki
inhibitor zgrušavanja krvi, rastvara zapaljive
eskudate u ognjištima zapaljenja.
18.
Limfociti, za razliku od granulocita koji vode
poreklo iz koštane srži, stvaraju se u limfnim
žlezdama, slezini, timusu...Oni sudeluju u
odbrani organizma.Jedro limfocita čini skoro
9/10 njegove veličine.
Monocit je najveća ćelija periferne krvi.Za
razliku od limfocita, jedro monocita zauzima
znatno manji deo volumena ćelije.
19.
Trombociti ili krvne pločice se kao i eritrociti i
leukociti stvaraju u koštanoj srži.Trombociti
predstavljaju najsitnije uobličene elemente
krvi.
Trombociti u organizmu imaju veoma važne
uloge, od kojih je najvažnija u toku
hemostaze, tj. u procesu zaustavljanja
krvarenja posle povrede, a naročito u
najvažnijem delu tog procesa – zgrušavanju
krvi.
20.
Proces koagulacije krvi nesumljivo predstavlja
jedan od najsloženijih procesa (još uvek
nedovoljno objašnjen) u hematologiji.Glavni
zadatak je zaustavljanje krvarenja pri povredi
krvnog suda.
21.
Pod hemolizom eritrocita podrazumeva se
izlaženje hemoglobina iz unutrašnjosti
eritrocita u okolnu tečnu sredinu (plazmu) tj.
raspadanje eritrocita.
Hemolizu je veštački moguće prouzrokovati
na više načina:dejstvom hemijskih činilaca
(etar, žučne soli), dejstvom fizičkih činilaca
(suviše niske i suviše visoke temperature).
Hemoliza se može pojaviti u organizmu pod
dejstvom zmijskog otrova.