(poželjne osobine zdravstvenih djelatnika)

1. Preduvjeti uspješne
komunikacije
(poželjne osobine zdravstvenih
djelatnika)

2. Preduvjeti uspješne komunikacije
• Kako bi komunikacija bila uspješna, potrebno je razvijati određene
osobine i vještine.
• Preduvjeti za razvijanje složenih komunikacijskih vještina su:
1. SAMOPOŠTOVANJE
2. OTVORENOST
3. LJUBAZNOST I TOPLINA
4. IZBJEGAVANJE STEREOTIPA I PREDRASUDA

3. 1. Samopoštovanje
• dio cjelokupne slike koju imamo o sebi, a slika o sebi nam daje odgovor na
pitanje: Tko sam ja? Što stvarno jesam?
• osim ideje o onome što uistinu jesmo, imamo i sliku o tome što bismo željeli
ili trebati biti, moje „idealno ja”
• svakodnevno uspoređujemo to „stvarno ja” s „idealnim ja”, a rezultat je
povezan s razinom našeg samopoštovanja i samopouzdanja
• stupanj našeg uvjerenja u vlastitu vrijednost, važnost i uspješnost
• sastoji se od dva dijela:
• OSJEĆAJ VLASTITE VRIJEDNOSTI; uvjerenje da imamo pravo biti sretni,
da zaslužujemo uspjeh, ljubav, prijateljstvo, poštovanje…
• SAMOPOUZDANJE; uvjerenje kako smo sposobni nešto postići („Ja
mogu…”, kako možemo razmišljati, učiti, birati, donositi odluke, svladati
izazove…)

4. • kako bismo imali visoko samopoštovanje, potreban je i osjećaj vlastite
vrijednosti i visoko samopouzdanje; bilo koji dio da nedostaje,
samopoštovanje će biti nisko
• ljudi s VEĆIM samopoštovanjem svoju pozornost većinom usmjeravaju na
svoje POZITIVNE, a oni NIŽEG samopoštovanja na NEGATIVNE osobine
Osobe visokog samopoštovanja u komunikaciji:
• lakše uspostavljaju kontakte
• otvorenije su i iskrenije u komunikaciji
• češće sudjeluju u raspravama, surađuju s drugima i postavljaju pitanja
• vode računa o dobrobiti drugih, spremne su pomoći
• spremnije su suprotstaviti se drugima i lakše podnose kritiku

5. 2. OTVORENOST
• biti otvoren znači govoriti o sebi, pokazivati svoje reakcije, iznositi svoja
mišljenja i iskustva
• ljudi s kojima svakodnevno radimo i družimo se očekuju da ponekad
kažemo nešto o sebi jer se u društvu osoba o kojima ništa ne znamo
osjećamo nelagodno i sumnjičavo
• otvorenost je jako povezana sa samopoštovanjem, što je osoba otvorenija
veće je samopoštovanje
• u zdravstvu prije nego što se otvorimo moramo se zapitati „Hoće li to
koristiti klijentu” i „Je li mi ugodno pričati o tom iskustvu”
• i sami bolesnici često pitanjima potiču zdravstvene djelatnike da se otvore,
npr. „Što biste vi učinili na mom mjestu?”, i sl., a kako bi se odnos zadržao
na profesionalnoj razini, izuzetno je važno da zdravstveni djelatnik regulira
i svjesno određuje oko čega i do koje mjere je primjereno otvoreno
komunicirati

6. 3. LJUBAZNOST I TOPLINA
• ljude s kojima nam je ugodno i drago komunicirati opisujemo kao ljubazne,
srdačne, tople i zainteresirane
• ljubaznost je preduvjet za ostvarivanje terapijskog odnosa s bolesnikom
• također je važna i za uspješnu komunikaciju u timu jer povećava osjećaj
bliskosti među suradnicima i bolju radnu
atmosferu
• ljubazne osobe prepoznajemo po verbalnim izjavama, npr. „Izvolite…”,
”Kako vam mogu pomoći?”, „Žao mi je što ste morali čekati”, ali ako su te
fraze izgovorene hladnim, nezainteresiranim tonom, osobu nećemo doživjeti
ljubaznom (neverbalna komunikacija)
• lako je biti ljubazan s osobom koja je jednako toliko ljubazna, ali kad smo
suočeni s klijentom koji je nervozan, nestrpljiv ili agresivan, ljubaznost i
toplina smanjuju mogućnost sukoba

7. 4. IZBJEGAVANJE STEREOTIPA I
PREDRASUDA
• u zdravstvu često o osobi ne znamo ništa osim nekih njezinih obilježja kao što
su: dijagnoza, spol, dob, zanimanje i sl. i često smo skloni pripisati osobi još
mnogo dodatnih osobina, zbog uopćavanja prošlih iskustava ili uvriježenih
vjerovanja
Stereotipi:
• kruta i pristrana mišljenja, stavovi ili vjerovanja o nekim situacijama, osobama,
grupama ljudi i idejama
• temelje se na pogrešnom očekivanju da su svi članovi neke skupine jednaki i da
će se ponašati na isti način. npr., „žene vole kupovati, a muškarci vole sport”
• mogu biti pozitivni, npr. „medicinske sestre su brižne” i negativni, npr. „kirurzi
su hladni i grubi”
• tipične fraze su: Svi su oni isti…, a pritom se često još i misli „drugačiji i lošiji
od nas”

8. Predrasude:
• negativni stereotipi koji uključuju negativne emocije i neprijateljski stav
prema objektu predrasude
• npr. „stari ljudi su senilni” / žene su loše vozačice/ „ovisnici su agresivni”
• predrasuda stavlja drugog čovjeka u nepovoljan položaj i blokira
komunikaciju (u zdravstvu, smanjuje interes za bolesnika, strpljenje i
toleranciju, što nepovoljno utječe na ishod liječenja!!!)
Stereotipi i predrasude su prepreka uspješnoj komunikaciji.

9. DISKRIMINACIJA
• negativno PONAŠANJE koje se temelji na predrasudama
• diskriminacija osobe negativno obilježava, marginalizira i onemogućuje u
ostvarivanju ljudskih prava.
• npr: davanje ženama manje plaće za isti posao nego muškarcima,
ismijavanje osobama s tjelesnim nedostacima, odbijanje hospitaliziranja
starijih osoba i sl.

10. Preporuke za izbjegavanje stereotipa i
predrasuda:
• osvijestite vlastite stereotipe i predrasude i ne dopuštajte primjedbe koje ih
odražavaju
• ne šalite se na račun tuđe različitosti, pogotovu ako osoba negoduje
• budite suosjećajni prema drugima, stavite se na njihovo mjesto
• budite tolerantni prema različitostima
• oblikujte mišljenje o drugoj osobi na temelju više prikupljenih podataka i
opažanja njenog ponašanja
• budite spremni promijeniti mišljenje o drugoj osobi