2. Stres
STRES je stanje poremećene psihofiziološke ravnoteže organizma koje
zahtjeva dodatne napore radi uspostavljanja prijašnje ravnoteže (svaki
organizam teži uspostavljanju ravnoteže i moramo uložiti dodatne napore i
energiju da bismo se vratili u to stanje).
I L I
STRES je stanje u kojem se pojedinac nalazi kada je suočen s problemima
ili očekivanjima okoline kojima se ne može prilagoditi.
3. Intenzitet stresa
Ovisi o: obilježjima stresora, socijalnoj potpori i
kognitivnoj interpretaciji.
KOGNITIVNA INTERPRETACIJA:
PRIMARNA – „Što znači to za mene?“
SEKUNDARNA – „Mogu li se s time nositi?“
4. Akutni/ kronični stres
• Akutni – kratka zbivanja koja uzburkaju cijeli organizam, izazovu brojne
fiziološke promjene, ali se organizam brzo vrati u stanje ravnoteže
• Kronični – izaziva manje tjelesne promjene koje traju dulje, izazivaju trajna
stanja tjeskobe, potištenosti, bespomoćnosti koja trajno djeluju na oštećenja
zdravlja
5. Stresori
Izazivači stresa nazivaju se stresori.
Veliki životni stresori : kataklizmički i traumatski događaju (smrt djeteta i
partnera su najveći stresor), medicinski tretmani i bolesti, velike životne
promjene (selidba, vjenčanje, rođenje djeteta)
Mali životni stresori : svakodnevne situacije i uvjeti rada
6. Znakovi stresa:
• EMOCIONALNI – strah, tuga, ljutnja...
• TJELESNI – znojenje, lupanje srca, bol u želucu, povećanje ili
smanjenje teka...
• BIHEVIORALNI – pušenje, alkoholiziranje, samoozljeđivanje...
• KOGNITIVNI – nemogućnost učenja ili pamćenja, rastresenost...
7. Razlika:
Stres
• stresni događaji događaju se svim
ljudima svakodnevno
• izbacuju ljude iz ravnoteže, ali ih je
različitim strategijama moguće
samostalno prevladati
• ne djeluje jednakim intenzitetom na
sve ljude (ovisno o procjeni
pojedinca)
Trauma
• traumatski događaji su rijetki i ne
događaju se svima
• izbacuje ljude iz ravnoteže, koju je
izuzetno teško povratiti
• dovodi do patnje većine ljudi (neovisno o
strategijama suočavanja i prethodnom
psihofizičkom stanju)
• ljudski život ugrožen je izravno ili
neposredno
8. PTSP – posttraumatski stresni poremećaj
• psihički poremećaj – grupa anksioznih poremećaja
• reakcija na izlaganje traumatskom iskustvu koji je uključivao smrtnu opasnost,
ozbiljne fizičke povrede ili prijetnju psihičkom ili fizičkom integritetu osobe
– PE TE ES PE
– PI TI ES PI
– PI TI ES DI
Liječi se farmakoterapijom (lijekovima) i psihoterapijom.
Od lijekova koriste se antidepresivi i anksiolitici te stabilizatori raspoloženja.
Od psihoterapije koriste se različite tehnike prorade trauma (preplavljivanje), ali i
tehnike relaksacije (npr. progresivna mišićna relaksacija).
9. Osnovni simptomi PTSP-a:
• ponovno proživljavanje traumatskog događaja - npr. kroz sjećanja na događaj,
snove..., neki svakodnevni događaj potakne sjećanje na traumatski događaj, aktivira
se lučenje hormona stresa, žrtvi pred očima sijevaju prizori iz prošlosti, tijelo se
preplavljuje istim onim osjećajima koje je osoba osjetila tijekom izvorne traume;
tijelo se počne preznojavati, javi se osjećaj straha, groznica, drhtanje. žrtve traume
reagiraju uvijek jednako, preintenzivno.
• izbjegavanje svih podsjetnika na traumu (npr. izbjegavanja odlaska na mjesto gdje
se trauma dogodila, gledanje filmova sa takvim sadržajima)
• pojačana podražljivost koja se manifestira kao razdražljivost, nesanica, snižen prag
na frustracije i sl.
10. Načini suočavanja sa stresom:
Kod suočavanja sa stresom možemo (PIK):
A) Prihvatiti situaciju
B) Izbjegavati situaciju
C) Kontrolirati situaciju: usmjeravanje na problem ili na emocije
U većini slučajeva najbolje je suočavanje sa stresom usmjereno na problem
(ponekad nije moguće, npr. U slučaju smrti bliske osobe).
11. LITERATURA
• Bratko, D. (2008). Psihologija – udžbenik za gimnazije. Zagreb: Profil
International
• Havelka, M. i Zarevski P. (2014). Psihologija-udžbenik za treći razred
medicinske škole za zanimanje medicinska sestra/tehničar opće njege.
Zagreb: Školska knjiga
FOTOGRAFIJA:
http://informativa.ba/2015/11/02/4-namirnice-koje-pomazu-u-borbi-protiv-
stresa preuzeto 16.1.2021.