2. LIČNOST
PERSONALITY, eng. = LIČNOST
PERSONA, lat. = maska u starogrčkim
dramama
IMPLICITNE TEORIJE LIČNOSTI = koje osobine
pripisujemo sebi, a koje drugim ljudima
(osobne teorije)
EKPLICITNE TEORIJE LIČNOSTI = psiholozi
znanstvenim metodama nastoje eksplicirati što
je ličnost
3. LIČNOST DEFINICIJA
LIČNOST = karakteristike neke osobe koje se očituju u
Ponašanju, Razmišljanju i Doživljavanju
Ovakvo shvaćanje ličnosti uključuje tri pretpostavke:
• karakteristike su manje ili više stabilne u vremenu
• iskazuju se u ponašanju koje je dosljedno u vremenu i različitim
situacijama (npr. ako smo sramežljivi, bit ćemo sramežljivi u različitim
vremenskim razdobljima i u različitim situacijama)
• različito ponašanje ljudi u istim situacijama može se pripisati njihovoj
različitoj ličnosti (npr. ako netko u društvuu uvijek započinje
komunikaciju, a netko teže, možemo zaključiti da je ova prva osoba
komunikativna, a druga sramežljiva)
4. TEMPERAMENT / KARAKTER
TEMPERAMENT je način emocionalnog reagiranja i ponašanja na podražaje.
Smatra se da je urođen. Podudara se s dvije dimenzije koje najbrže opažamo
kod drugih ; društvenost i emocionalna stabilnost.
KARAKTER je skup crta ličnosti koje izražavaju odnos:
• PREMA SEBI (samopouzdanje, samokritičnost)
• PREMA DRUGIMA (iskrenost, suosjećanje...)
• PREMA RADU I OBAVEZAMA (upornost, savjesnost...)
5. ŠTO OBLIKUJE LIČNOST?
Ličnost osobe se oblikuje pod utjecajem okoline i genetike (genotipa);
FENOTIP = GENOTIP x OKOLINA
FENOTIP = vanjski odraz genotipa i okoline
GENOTIP = svi geni neke osobe
Bihevioralna genetika je znanstvena disciplina koja se bavi
istraživanjem utjecaja kojeg imaju genetika i okolina na razvoj
pojedinih karakteristika.
6. ŠTO OBLIKUJE LIČNOST?
LIČNOST
• jednojajčani blizanci: r=0,50
• dvojajčani blizanci: r=0,30
(koeficijent korelacije inteligencije kod jednojajčanih blizanaca je 0.86,
a kod dvojajčanih 060)
7. TEORIJSKI PRISTUPI U PROŠLOSTI:
HIPOKRAT
- prvi podijelio ličnost prema temperamentu (smatrao da su razlike
uvjetovane tjelesnim sokovima)
MELANKOLIK (CRNA ŽUČ); nedruštven, krut, pesimističan
KOLERIK (ŽUTA ŽUČ); agresivan, nagao, pesimističan
FLEGMATIK (SLUZ, FLEGMA); miran, moralan, optimističan
SANGVINIK (KRV); vedar, veseo, optimističan
8. TEORIJSKI PRISTUPI U PROŠLOSTI:
WILLIAM SHELDON
- podijelio ličnost u 3 skupine prema tjelesnoj građi
ENDOMORF; debeljuškast, vedar
EKTOMORF; mršav, agresivan
MEZOMORF; sportska građa, natjecatelj
9. TEORIJSKI PRISTUPI U PROŠLOSTI:
NISU NAĐENI ZNANSTVENI DOKAZI!
Laičke procjene nazivamo IMPLICITNE TEORIJE LIČNOSTI!!!!!
To znači da ljudi na osnovu vlastitih iskustava stvaraju svoje
“teorije” o procjeni ličnosti.
10. TEORIJSKI PRISTUPI LIČNOSTI
1. PSIHOANALITIČKI: S. Freud
2. BIHEVIORISTIČKI (teorije socijalnog učenja): B. F.
Skinner, A. Bandura
3. HUMANISTIČKI: A. Maslow, C. Rogers
4. OSOBINSKI PRISTUP: P. Costa, R. McCrae
11. PSIHOANALITIČKI PRISTUP
• utemeljio SIGMUND FREUD
Ličnost metaforijski opisao kao ledenjak koji se sastoji od 3 dimenzije;
SVJESNOG DIJELA
PREDSVJESNOG DIJELA
NESVJESNOG DIJELA
• PSIHOANALITIČKI = PSIHODINAMSKI zbog dinamičnog odnosa
struktura ličnosti ida, ega i superega
12. PSIHOANALITIČKI PRISTUP
• SVJESNO – želje, motivi, interesi koji su nam trenutno dokučivi
• PREDSVJESNO – dimenzija koje nismo u potpunosti svjesni, ali to
možemo postati
• NESVJESNO – nedokučive želje, teorija najviše proučava ovu dimenziju
ličnosti
NESVJESNI DIO MOŽE SE OTKRITI:
- analizom snova
- slobodnim asocijacijama
- omaškama u govoru
- analizom humora
- hipnozom
13. ID
- biološka, urođena komponenta
- funkcionira prema NAČELU UGODE
- nalazi se u potpunosti u nesvjesnom
dijelu ličnosti
- u njemu je sjedišta nagona (EROSA i
THANATOSA)
- rezervoar libida (psihološke, seksualne
energije potrebne za rad ega i
superega)
14. EGO
- psihološka komponenta
- nastaje oko 2. godine
- funkcionira prema NAČELU
REALNOSTI (zahtjeve ida ostvaruje na
društveno prihvatljiv način)
- sukobom ida i ega nastaju obrambeni
mehanizmi
15. SUPEREGO
- socijalna komponenta
- nastaje oko 5. godine
- proteže se kroz sve tri razine svijesti
- funkcionira prema NAČELU IDEALNOSTI
- razvija se pod utjecajem nagrada i kazni
16. PSIHOANALITIČKI
PRISTUP
POZITIVNE STRANE TEORIJE
+ nova koncepcija čovjeka
+ istraživanje nesvjesnih odrednica
ličnosti
+ ukazivanje na obrambene
mehanizme
NEGATIVNE STRANE TEORIJE
- nije moguće predviđati ponašanje
- nije moguća eksperimentalna
provjera
- neka ponašanja se tumače isto
- teorija nastala proučavanjem
bolesnih, a ne zdravih pojedinaca
17. BIHEVIORISTIČKI PRISTUP
BIHEVIORISTIČKA TEORIJA LIČNOSTI
- smatra da se čovjek rađa kao TABULA RASA i da mu ličnost oblikuje
isključivo okolina i učenje (a ne genotip)
- B. F. SKINNER smatrao da se ličnost oblikuje preko okoline i operantnog
uvjetovanja (nagrada i kazna)
TEORIJA SOCIJALNOG UČENJA
• A. BANDURA proširio Skinnerovu teoriju uz naglasak na važnost kognitivnih
procesa (ponašanja nisu samo stečena potkrepljenjem okoline već su
usvojena aktivno tj. socijalnim učenjem (učenje po modelu, učenje
promatranjem)
• autor termina SAMOEFIKASNOST (samoprocjena pojedinca o vlastitim
sposobnostima za uspješno udovoljavanje zahtjevima zadataka)
18. BIHEVIORISTIČKI
PRISTUP
POZITIVNE STRANE TEORIJE
+ naglašava ulogu okoline u
formiranju ličnosti
+ naglašava ulogu socijalnog učenja
NEGATIVNE STRANE TEORIJE
- zanemaruje genotip
- ne predviđa ponašanje
19. HUMANISTIČKI PRISTUP
• pristup suprotan psihoanalitičkom pristupu jer humanisti naglašavaju da
je čovjek SVJESNO, KREATIVNO i POZITIVNO biće
• pristup je suprotan biheviorističkom pristupu jer proučava subjektivno
iskustvo ljudi, njihovo doživljavanje i razumijevanje sebe
MASLOWLJEVA TEORIJA LIČNOSTI
• A. MASLOW smatrao da čovjek teži ispunjenju vlastitih sposobnosti,
talenata i potencijala - SAMOAKTUALIZACIJI
ROGERSOVA TEORIJA LIČNOSTI
• C. ROGERS u psihologiju uveo termine:
VLASTITO JA (POJAM O SEBI),
REALNO JA (ONO ŠTO JESMO) I
IDEALNO JA (ONO ŠTO ŽELIMO BITI)
20. HUMANISTIČKI
PRISTUP
POZITIVNE STRANE TEORIJE:
+ usmjeravali se na subjektivno
iskustvo pojedinaca
+ usmjerenost na pozitivno
+ primjena u psihoterapiji
NEGATIVNE STRANE TEORIJE:
- zanemaruje se genotip
- previše se oslanja na
subjektivno
21. OSOBINSKI PRISTUP
• model po kojem crte ličnosti čine da svatko od nas ima svoj
jedinstveni profil ličnosti
MODEL PET VELIKIH FAKTORA LIČNOSTI
• P. COSTA i R. MCCRAE
• dimenzije ličnosti su kontinuirane kategorije za koje su
karakteristične određene osobine
• na temelju rezultata iz svake kategorije određuje se profil ličnosti
22. MODEL PET VELIKIH FAKTORA LIČNOSTI
5 – FAKTORSKI MODEL
NEUROTICIZAM
OTVORENOST KA ISKUSTVIMA
UGODNOST
SAVJESNOST
ESKTRAVERZIJA
• svaki čovjek ima sve ove faktore, razvijenih u većoj ili manjoj mjeri
23. MODEL PET VELIKIH FAKTORA LIČNOSTI
DIMENZIJE
OSOBE KOJE IMAJU IZRAŽENU
OVU DIMENZIJU SU:
OSOBE KOJE NEMAJU
IZRAŽENU OVU DIMENZIJU
SU:
EKSTRAVERZIJA društvene, srdačne, dominantne,
sklone uzbuđenjima
introvertirane, zatvorene, pasivne,
neraspoložene
NEUROTICIZAM napete, sramežljive, depresivne,
zabrinute
emocionalno stabilne, opuštene,
visokog samopoštovanja
SAVJESNOST efikasne, organizirane, točne i
pouzdane
nesavjesne, kasne, nepoudane,
neodgovorne
UGODNOST tople, pristojne, velikodušne,
spremne pomoći
neugodne, svadljive, agresivne, nije
ugodno s njima biti u društvu
OTVORENOST K
ISKUSTVIMA
originalne, širokih interesa,
znatiželjne, umjetničkih sklonosti
zatvorene iskustvima,
konzervativne, ukonočene, sklone
rutini
24. TEORIJE O CRTAMA
LIČNOSTI
POZITIVNE STRANE TEORIJE
+ obuhvaća velik broj osobina unutar
pojedine dimenzije
+ objašnjava ponašanje u velikom broju
situacija
+ usavršava testove za procjenu ličnosti
NEGATIVNE STRANE TEORIJE
- opisuje, ali ne objašnjava ličnost
- CIRKULARNOST (o osobinama se
zaključuje iz opažanog ponašanja, a
zatim se ponašanje objašnjava
osobinama)
- nije moguće predviđati ponašanje
25. LITERATURA
• Bratko, D. (2017). Psihologija – udžbenik za gimnazije. Zagreb: Profil
International
• Havelka, M. i Zarevski P. (2014). Psihologija-udžbenik za treći razred
medicinske škole za zanimanje medicinska sestra/tehničar opće njege.
Zagreb: Školska knjiga
• Jambrović Čugura, I. (2013). Psihologija – priručnik za pripremu ispita na
državnoj maturi. Zagreb: Profil
