Upomoć! Tinejdžer u kući!1

4,053 views

Published on

Published in: Education
0 Comments
1 Like
Statistics
Notes
  • Be the first to comment

No Downloads
Views
Total views
4,053
On SlideShare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
244
Actions
Shares
0
Downloads
0
Comments
0
Likes
1
Embeds 0
No embeds

No notes for slide
  • - razdoblje samoodgoja kada mlada osoba odbacuje autoritete, odbija roditeljsku kontrolu i zbližava se s vršnjacima (Gordana Buljan Flander)
  • Adolescencija završava postizanjem određenih psihosocijalnih obilježja, poput preuzimanja odgovornosti odrasle osobe.
  • Hormonalnim promjenama su istraživači pripisivali učinak na razinu aktivacije, promjene raspoloženja i agresivne sklonosti. No treba imati na umu i značajnost kulturnih utjecaja i društvenih očekivanja
  • Pretjerana je slika adolescencije kao stanja trajne pobune protiv roditelja i društva. To je vrijeme ponovnog definiranja odnosa između roditelja i djece ali moge od tih promjena su pozitivne, a ne negativne. Adolescenti teže osamostaljenju od roditelja što se u ranoj adolescenciji očituje prepirkama i to obično dolazi zbog sitnica koje su dio svakodnevnog obiteljskog života – domaće zadaće, kućanski poslovi, izlasci, džeparac. Promjene se ičituju i povlačenjem iz obiteljskog života.
  • ADOLESCENTI KOJI SU BLISKI S RODITELJIMA POKAZUJU ZAPRAVO VEĆE SAMOPOUDANJE I SAMOSTALNOST OD ONIH KOJI SU SE UDALJILI OD RODITELJA. USPJEŠNIJI SU I U ŠKOLI I IMAJU MANJE PROBLEMA PRILAGODBE
  • Pretjerana je slika adolescencije kao stanja trajne pobune protiv roditelja i društva. To je vrijeme ponovnog definiranja odnosa između roditelja i djece ali moge od tih promjena su pozitivne, a ne negativne. Adolescenti teže osamostaljenju od roditelja što se u ranoj adolescenciji očituje prepirkama i to obično dolazi zbog sitnica koje su dio svakodnevnog obiteljskog života – domaće zadaće, kućanski poslovi, izlasci, džeparac. Promjene se ičituju i povlačenjem iz obiteljskog života.
  • o su često privlačne stvari koje služe  dokazivanju vlastite odraslosti pa se one ponekad uzimaju kao sastavni dio normalnog sazrijevanja. Ta nova iskustva često roditeljima predstavljaju najveći strah:  Gdje je granica između normalnog mladenačkog eksperimentiranja i opasnih zamki?,  Kako održavati granice?,  Kako prestati svađati se i početi razgovarati u ovom tako osjetljivom,  teškom i izazovnom razdoblju kako za dijete tako i njegove roditelje? . Ovakvi strahovi javljaju se paralelno s ulaskom djeteta u adolescenciju. Razdoblje kada dijete ulazi u proces odrastanja.  Roditelj će baš u tom razdoblju  imati osjećaj najveće odgovornosti. I u najboljim nastojanjima, roditelj će osjećati bespomoćnost da išta učini jer će nailaziti na zid. Zid koji je nastao potrebom djeteta da se odvoji od roditelja i potrebom roditelja da upravo zbog nezrelosti i nespremnosti djeteta za svijet odraslih bude još više prisutno u djetetovom životu. Kako bi se ovaj zid premostio potrebna je fleksibilnost kako kod roditelja tako i kod djeteta.
  • Izazovi odrastanja roditeljima predstavlja zadatak da…
  • Ovo je najčešće teže prihvatiti roditeljima nego djeci Primjeršesnaestogodišnjeg tinejdžera koji traži od roditelja da ga puste na koncert. Osim što ćete mu odobriti pravo da ode na koncert postavite mu odgovornost pomoću točno definiranih ponašanja koja očekujete od njega. Primjer, da ćelite upoznati prijatelje s kojima će otići na koncert, da želite da ide s nekom punoljetnom osobom, da ne konzumira alkoholna pića i duhanske proizvode, da poštuje dogovor o vremenu kada se treba vratiti kod kuće i sl. Time postavljate jasna pravila ponašanja i svoja očekivanja. Puno bolje od rečenica budi dobar i pazi što radiš. Često ćemo strahovati da nas tinejdžer ne čuje i da moramo ponavljati pravila. U ovom slučaju ponavljanje nije majka znanja već je bitna osobna doslijednost u postavljanju pravila. Primjer ako vidite tinejdžera da se posvađao s najboljim prijateljem, nemojte počinjati s razgovorom govoreći mudre izreke o prijateljstvu ili pričajući o vlastitim iskustvima. Bolje je postaviti pitanje da vam se može obratiti ako želi s nekim pričati o tome. U slučaju da prihvati vaš prijedlog upamtite: imate dva u
  • razvoj vlastitog identiteta uključuje određeni stupanj odvajanje ali ne i potpuno izoliranje od obitelji. Na primjer ako smatrate da se odjenuo neprimjereno za posjet baki, rođaku… Primjer kada govori s ljutnjom o učitelju, ne morate se slagati s njegovim dojmom ili ga poticati i bodriti u njegovom dojmu. Dovoljno je pustiti ga da se izrazi. Slobodni ste izraziti svoj dojam, ali neka se to ne pretvori u raspravu ili žustro prepiranje tko je u pravu a tko ne, Kada se ne slažete s ponašanjem vašeg djeteta, naglasite na vam se ne sviđa to ponašanje,a ne on/a kao osoba. Dakle umjesto Ti si neuredan/a tecite: Ne sviđa mi se to što ne pospremiš za sobom kupaonicu.
  • U ovom razdoblju karakteristično se udaljava od obitelji i da većinu slobodnog vremena rado provodi samo. Primjer briga oko donošenja odluke o izlascima. Ako postavite zahtjeve koji su vama nužni da biste mu dopustili izlazak neka se sam pobrine kako će ih ostvariti.
  • Brojanje Brojanje svih gluposti koje dijete radi ili je napravilo. Osobito pričanje o njima iz dana u dan tijekom prijateljskih ili obiteljskih okupljanja. Brojanje neće navesti tinejdžera da čini manje grešaka ili da bude bolja osoba. Puno je bolje dati povjerenje djetetu nego ga osuđivati. Traženje krivice Ako dijete mora stalno slušati koliko je nevaljalo i koliko je loše ono će uistinu i početi to prihvaćati kao dio svoje prirode. Vjerovati će da je loše i nevaljalo. Može se činiti roditelju kako ga tinejdžer ne sluša i da ga ignorira ali, tinejdžeri zapravo sve upijaju kao spužve. Ako roditelj djetetu govori kako je dobro i pristojno, ono će te osobine upiti i prihvatiti. Slično kao i s programiranjem računala, ako unosite dobre rezultate dobit ćete i valjane rezultate, unošenjem krivih podataka rezultati će biti nevaljani. Poricanje vlastite odgovornosti Za tinejdžere su karakteristične nagle promjene raspoloženja i burno reagiranje. Roditelj često očekuje od tinejdžera da odlučuje kao odrasla osoba  i burno će reagirati ako se dijete ponaša suprotno.Tada svu krivicu prebacuje na dijete govoreći kako je nemoguće, glupo zaboravljajući da je upravo roditelj jedina odrasla osoba u tom odnosu. U takvim sukobima su roditelji ponekad skloni nepravedno prebacivati na dijete i dodatni teret uz onaj što uistinu i ima za posljedicu neko ponašanje. Tako često postaju krivci za mamine glavobolje, tatino opijanje i za ranjeno koljeno mlađeg brata ili mlađe sestre. Loše navike su i svađanje oko ničega, odnosno napadanje djeteta bez pravog razloga te prijetnje o napuštanju.
  • Činjenica je da roditelj ne može mijenjati svoje dijete, već samo sebe. Ne može mijenjati emotivnu i promjenjivu prirodu djeteta u adolescentnoj dobi ali može kontrolirati svoje reakcije i biti ono što je u tom odnosu - odrasla osoba
  • Upomoć! Tinejdžer u kući!1

    1. 1. Upomoć! Tinejdžer u kući! Alisa Kosić dipl. soc. radnik Sandra Matošina Borbaš prof. psih. Obiteljski centar Virovitičko-podravske županije
    2. 2. Adolescencija <ul><li>je uspostavljanje ravnoteže između djetinjstva i zrelosti </li></ul>
    3. 3. Ali i razdoblje koje često prati osjećaj ne pripadanja niti jednoj skupini: ni djeci ni odraslima
    4. 4. Donosi <ul><li>Tjelesne promjene </li></ul><ul><li>– spolno sazrijevanje </li></ul><ul><li>tjelesni rast i razvoj </li></ul>
    5. 5. <ul><li>Socijalni razvoj i razvoj ličnosti </li></ul>Obilježen utjecajima : Hormonalnih promjena ALI najviše kulturnih utjecaja i društvenih očekivanja
    6. 6. <ul><li>vrijeme nove definicije odnosa </li></ul><ul><li>između roditelja i djeteta </li></ul><ul><ul><ul><ul><li>težnja samostalnosti u novim područjima </li></ul></ul></ul></ul><ul><li>djetetova života </li></ul><ul><ul><ul><li>promjene u vremenu provedenom u obiteljskom </li></ul></ul></ul><ul><li>životu </li></ul><ul><ul><ul><li>obiteljske norme su pod povećalom i upitnikom </li></ul></ul></ul><ul><ul><ul><ul><li>mijenja se količina svakodnevnih sukoba na više </li></ul></ul></ul></ul>
    7. 7. VAŽNOST VRŠNJAKA <ul><li>dolazi do promjene u odnosima s vršnjacima – postaju važni(ji) </li></ul><ul><li>definicija odnosa s vršnjacima različitog (ili istog) spola kroz seksualno eksperimentiranje </li></ul>
    8. 8. Važnost vršnjačkih grupa 56 % 44 % 70 % 30 % Kako dobiti informacije o spolnim odnosima? 71 % 29 % 70 % 30 % Koliko dugo biti sa mladićem ili djevojkom? 91 % 9 % 92 % 8 % Kako izabrati muža ili ženu? 60 % 40 % 54 % 46 % Treba li ići na zabave gdje se pije? 76 % 24 % 65 % 35 % Koliko često izlaziti sa mladićem/djevojkom? 49 % 51 % 54 % 46 % Koje časopise kupovati? 60 % 40 % 68 % 38 % Koje knjige čitati? 100 % 0 % 100 % 0 % Studirati ili ne? 40 % 60 % 34 % 66 % U kojim društvenim događajima sudjelovati? 98 % 2 % 100 % 0 % Koje zanimanje izabrati? 66 % 36 % 54 % 46 % Kojim se hobijima baviti? 84 % 16 % 92 % 8 % Koje slobodne aktivnosti izabrati? 47 % 53 % 57 % 43 % Kako se odjenuti 47 % 53 % 63 % 27 % Kako riješiti osobne probleme? 40 % 60 % 46 % 54 % U koji se klub učlaniti? 53 % 47 % 59 % 41 % Koju djevojku/mladića izabrati? 98 % 2 % 81 % 19 % Na što potrošiti novac? roditelji vršnjaci roditelji vršnjaci Pitanje djevo jč ice dj eča ci
    9. 9. Što se ne mijenja? <ul><li>Najčešći strahovi roditelja jesu da navedene promjene predstavljaju i </li></ul><ul><li>emocionalno udaljavanje te </li></ul><ul><li>prevlast utjecaja vršnjaka </li></ul><ul><li>No i prije, tijekom i nakon adolescencije ostaje: </li></ul><ul><li>Povjerenje, poštovanje i ljubav </li></ul>
    10. 10. U POTRAZI ZA IDENTITETOM <ul><li>središnja zadaća adolescencije je razvoj identiteta </li></ul><ul><li>identitet označava doživljaj vlastitog “ja”, pojma kojeg pojedinac ima o sebi </li></ul><ul><li>u tom razdoblju dolazi do razvoja pozitivnog samopoštovanja, nezavisnosti i socijalne odgovornosti, uživanja u radu i sposobnosti donošenja zrele odluke </li></ul><ul><li>većina adolescenata u tome uspijeva </li></ul>
    11. 11. MOGUĆI ISHODI RAZVOJA IDENITETA NE DA RJEŠAVANJE KRIZE moratorij/ odgađanje razvoja identiteta raspršeni identitet preuzimanje identiteta drugih postignut osobni identitet NE DA KRIZA
    12. 12. <ul><li>Uspješno rješenje krize identiteta </li></ul><ul><li>omogućava adolescentima da spoznaju </li></ul><ul><li>tko su i za što se zalažu </li></ul>
    13. 13. Što nas plaši?
    14. 14. Zadaci roditelja <ul><li>Pokazati interes i pomoći kada to dijete traži </li></ul><ul><li>Pokazati razumijevanje i slušati </li></ul><ul><li>Pokazivati ljubavi </li></ul><ul><li>Prihvaćati </li></ul><ul><li>Vjerovati i očekivati najbolje </li></ul><ul><li>Pokazivati zadovoljstvo i smisao za humor </li></ul>
    15. 15. Izbjegavajte <ul><li>Ponašanje prema adolescentu kao prema djeci - pretjerano zaštićivanje i obavljanje stvari umjesto njih </li></ul><ul><li>Ponašanje prema njima kao prema odraslima , što može značiti nedovoljnu brigu ili čak osjećaj napuštanja </li></ul><ul><li>Odnosno, pronađite ravnotežu </li></ul>
    16. 16. Moj izbor
    17. 17. Važne strategije za roditelje <ul><li>Naučite svoje dijete da svako ponašanje dovodi do određenih posljedica i da je na njemu da preuzme odgovornost za te posljedice. </li></ul>Učite ga da uz sve veća prava koja traži idu i sve veće odgovornosti , a vi ne preuzimajte odgovornost  za njegovo ponašanje u kritičnim trenucima. Odolite davanju savjeta osim kada adolescent to od vas traži. Razgovarajte s djetetom što više o životu općenito, o vlastitim stavovima.
    18. 18. <ul><li>Prihvatite odvajanje . Pokažite strpljenje kada vam se neke odluke ne čine primjerenim. </li></ul>Pustite adolescenta da razmišlja o sebi . Neka vas umiri činjenica da je dom sigurno mjesto gdje može izraziti svoje frustracije srediti misli i shvatiti promjene u svom životu. Samopoštovanje adolescenta može biti vrlo krhko. Potrebno je obratiti pažnju kako mu se obraćate . Kritike i uvrede mogu ozbiljno narušiti njegovu sliku o sebi te ga emocionalno udaljiti od vas.
    19. 19. <ul><li>Dajte priliku da bude sam/a sa sobom kada mu/joj je to potrebno. </li></ul>Dopustite i adolescentu da preuzme dio brige. Ako vi preuzimate brigu za sve oko njega, neće postati odgovoran. Dopustite mu/joj da više odlučuje o svom životu i sudjeluje u obiteljskim odlukama. Uključite ga u pomoć oko kućanskih poslova, ponudite da izabere zadatke koje bi želio/ljela obavljati. Budite što fleksibilniji prije nego automatski kažete ne. Pričekajte 10 sekundi. Neka navede svoje razloge za ono što traži od vas - s nekim pravilima budite fleksibilniji , s nekima pravedni , a s nekim - vama važnima – nepopustljivi!
    20. 20. <ul><li>Neka vaši strahovi ne utječu na odluke. Podijelite ih sa svojim djetetom i obrazložite mu iz kojeg je razloga neka vaša odluka donesena. </li></ul>Budite svjesni sebe, svojeg glasa, tona i neverbalne komunikacije dok razgovarate. Možda ga odbija vaš izraz lica? Zvučite li cinično ili ironično? Vičete li? Budite svjesni sebe i svojeg zadovoljstva u životu. Kako vam je na poslu, u braku, s roditeljima, prijateljima? Prihvatite vlastite osjećaje . Biti roditelj ne znači biti savršen. Možete se osjećati frustrirano, ljutito, obeshrabreno, tužno. Ako ste burno reagirali ispričajte se svom djetetu. Na taj način i mlada osoba uči kako su odnosi kompleksni.
    21. 21. Skrbne navike vs. loše navike SLUŠANJE PODRŽAVANJE OHRABRIVANJE POŠTOVANJE VJEROVANJE PRIHVAĆANJE PREGOVARANJE I KOMPROMISI KRITIKA OPTUŽIVANJE JADIKOVANJE-ŽALJENJE PRIGOVARANJE PRIJETNJA KAŽNJAVANJE POTKUPLJIVANJE Skrbne navike Ubojite navike
    22. 22. <ul><li>Roditelji i tijekom adolescencije imaju značajan utjecaj na mlade . </li></ul>Zaključak Količina emocionalne podrške koju pružaju utječe na to kako će uspješno njihova djeca adolescenti razriješiti krizu identiteta. Tijekom adolescencije roditelji su još uvijek oni o kojima u velikoj mjeri ovisi zadovoljavanje adolescentovih potreba, a odnos s roditeljima još je uvijek najduže i najvažnije adolescentovo životno iskustvo .
    23. 23. Poruke za kraj
    24. 24. Hvala na pažnji!

    ×