Halo efekt Atribucijski procesi...

1. Socijalna percepcija

2. • NEVERBALNA KOMUNIKACIJA = jako utječe na dojam koji
stječemo o ljudima
• IMPLICITNE TEORIJE LIČNOSTI = na temelju jedne opažene
osobine ličnosti zaključujemo i o drugim osobinama te osobe
• HALO-EFEKT = općeniti pozitivan ili negativan dojam o pojedincu
utječe na sve druge prosudbe o njemu i odnosi se na naše cjelokupno
mišljenje o toj osobi
• OSOBNA JEDNADŽBA = svaka osoba ima jedinstveni način
doživljavanja drugih ljudi
• SAMOISPUNJAVAJUĆE PROROČANSTVO = ponašamo se prema
drugima u skladu s našim prvim dojmom i očekivanjima, zbog čega
se oni ponašaju na način da potvrđuju naša očekivanja i dojam
• trenutno raspoloženje, emocije, situacija, prethodne procjene…

3. Pogreška prvog dojma
• sklonost da pogrešno prosuđujemo ljude pod utjecajem dojma koji smo
prvo stekli i koristeći se mentalnim prečacima, zanemarujemo
informacije koje dobivamo u idućim susretima
• Npr. osobu koja je pri prvom upoznavanju bila nekomunikativna, iako
u kasnijim susretima komunicira koliko i ostali, i dalje možemo
doživljavati manje komunikativnom
• kad je jednom stvoren dojam, teško ga se mijenja
• iako su prvi dojmovi uglavnom postojani, kada osobu susrećemo i
opažamo u različitim situacijama, tada nove i drugačije informacije
mogu utjecati na promjenu toga prvog dojma

4. Halo efekt
• ili UČINAK AUREOLE je neopravdano zaključivanje o osobinama
čovjeka na temelju manjeg broja (ili jedne) opaženih karakteristika
• općeniti pozitivan ili negativan dojam o pojedincu utječe na sve
druge prosudbe o njemu i odnosi se na naše cjelokupno mišljenje o toj
osobi
• na temelju općeg dojma o osobi, povoljnoga ili nepovoljnoga,
prosuđujemo sve ostale osobine ili ponašanja
• Npr. osoba nam je iz nekog razloga antipatična i pri time neuredno
izgleda. Automatski pretpostavljamo da ne neorganizirana, površna,
dosadna te svoj posao „šlampavo” obavlja. Međutim, ako nam je
osoba simpatična i neuredno izgleda, jednako možemo zaključiti da je
riječ o kreativnoj, opuštenoj i zanimljivoj osobi. Drugim riječima,
jedno te isto ponašanje možemo različito doživjeti prema općem
dojmu koji smo stekli o osobi.

5. Osobna jednadžba (kognitivna shema)
• pretpostavke o drugima koje omogućuju da na temelju malog broja
informacija oblikujemo cjelovit dojam
• temelji se na vlastitom iskustvu i mišljenju o ljudima, ali ono nije sustavno
provjeravano
• omogućuje brzu procjenu drugih, ali uzrokuje halo efekte i stereotipe
• Npr. kognitivna shema o profesorima sadržava vlastita iskustva tijekom
školovanja, mišljenja o tom zanimanju, njihovim osobinama, vrijednosne
procjene i sl.

6. Logična pogreška
• pogrešna pretpostavka da su neke osobine povezane pa se na temelju
jedne opažene osobine zaključuje postojanje druge
• Npr. za inteligentnu osobu pretpostavljamo da je maštovita, za lijepu
daje društvena, za lažljivca da krade i sl.

7. Atribucijski procesi
(zaključivanje o uzrocima ponašanja)
• procesi kojima se ljudima pripisuju (atribuiraju) određene osobine
ličnosti te objašnjavaju motivi i uzroci njihova ponašanja na temelju
opaženog ponašanja i osobitosti situacije
• ponašanje se može pripisati unutarnjim ili vanjskim uzrocima
• Npr. na tramvajskoj stanici vidimo čovjeka koji pomaže unesrećenoj
osobi koja je pala u nesvijest. Stoga mu pripisujemo unutarnje uzroke
pomaganja (npr. sposoban, odgovoran, suosjećajan) i motive
ponašanja (motiv za pomaganjem ljudima u nevolji). Ako znamo da
je unesrećeni šef osobi koja pomaže, ponašanje možemo pripisati i
nekom drugom motivu . Npr. strah od otkaza.
• OSNOVNA ATRIBUCIJSKA POGREŠKA = precjenjivanje
unutarnjih, a podcjenjivanje vanjskih uzroka ponašanja drugih ljudi