Sažimanje, reflektiranje, parafraziranje...

1. Tehnike aktivnog slušanja

2. Tehnike aktivnog slušanja:
• ohrabrivanje ili postavljanje potpitanja
• olakšavanje ili facilitacija
• pojašnjavanje nejasnih ili preopćenitih tvrdnji
• prepoznavanje neizrečenih misli ili emocija
• reflektiranje
• parafraziranje
• sažimanje ili rezimiranje

3. Ohrabrivanje ili postavljanje potpitanja
• pitanjima iskazujemo interes, pokazujemo sugovorniku da želimo
sudjelovati u razgovoru i da ga pratimo
• potpitanjima možemo i usmjeravati razgovor, razjasniti sugovornikove
tvrdnje i pomoći mu da se izrazi

4. Olakšavanje ili facilitacija
• sugovorniku možemo olakšati razgovor, potaknuti ga da nastavi pričati,
pokazati mu da smo prisutni i uvažavamo ga koristeći razne verbalne i
neverbalne znakove, npr. kimanje glavom, kontakt očima, osmijeh, ili
korištenje izraza poput „…da, aha…”, „slobodno recite…” i sl.

5. Pojašnjavanje nejasnih ili preopćenitih tvrdnji
• ponekad je potrebno tražiti od sugovornika da objasni ili pojasni nešto
što je rekao, a što nam se čini nejasno ili preopćenito, da bismo bili
sigurni da smo ga dobro razumjeli ili da bismo dobili više važnih
informacija
• Npr. možemo pitati „Kako to mislite da nitko ne želi saslušati vas?” ili
„Možete li pojasniti na koga mislite kad kažete…?”

6. Prepoznavanje neizrečenih misli ili emocija
• aktivno slušati znači da moramo obratiti pažnju ne samo na eksplicitne
poruke koje sugovornik šalje, već i na tzv. metaporuke
• Npr. ako bolesnik zabrinutim glasom kaže: „Znate, moj brat je doživio
velike neugodnosti u ovoj bolnici”, njegova neizrečena misao može biti:
„Hoće li se to dogoditi i meni?”

7. Reflektiranje
• tehnika kojom sugovorniku pomažemo da sam sebe čuje, da bolje razumije što
osjeća i kako se ponaša
• reflektirati možemo tako da ponavljamo ključnu riječ ili ono što je sugovornik
posljednje rekao, a to osobi pomaže da dalje razvija misao u smjeru ponovljene
riječi
• reflektirati možemo i emocije npr. „Vidim da vas to ljuti….” ili kako nam osoba
izgleda npr. „Izgledate mi zabrinuto…”.

8. Parafraziranje
• kod parafraziranja ponavljamo sugovornikovu ključnu misao ili poruku, ali
sažetije i drugim/svojim riječima kao npr. ako sugovornik kaže: „Sestra mi
se razboljela, nedavno sam ostao bez posla i ne znam kako ću dalje”, to se
može parafrazirati kao „Znači, doživjeli ste puno teškoća u kratkom periodu
i teško vam je opisati kako se osjećate?”

9. Sažimanje ili rezimiranje
• s vremena na vrijeme dobro je sažeti ono što ste čuli od sugovornika i
ponoviti mu
• najčešće se sažima pred kraj razgovora i pritom se nastoje obuhvatiti
ključni podaci, zaključci, dogovori, ciljevi i preporuke, a sve nam to
omogućuje provjeru onog što smo čuli od sugovornika, a njemu da ispravi
krivo primljene poruke ili da kaže ono što je zaboravio reći

10. TEHNIKA
SVRHA
KORIŠTENJA
NAČIN
PRIMJENE PRIMJER
OHRABRIVANJE Usmjeriti sugovornika u
smjeru teme koju je
započeo.
Pitamo što nas zanima. “Kada se to dogodilo? Gdje
se to dogodilo?”
OLAKŠAVANJE
(FACILITACIJA)
Potaknuti sugovornika da
nastavi govoriti.
Kimamo glavom, gledamo
u oči.
“Aha, samo nastavi.”
POJAŠNJAVANJE
Objasniti rečeno, dobiti
više informacija. Pomoći
sugovorniku da sagleda
tuđa mišljenja.
Postavljanje potpitanja.
Traženje dodatne
informacije od
sugovornika.
“Možeš li mi pojasniti?”
REFLEKTIRANJE Pokazati razumijevanje za
osjećaje sugovornika.
Pokažite kao u ogledalu
kako vama izgleda to što
sugovornik osjeća i govori.
“Izgledaš umorno.”
PARAFRAZIRANJE Provjeriti značenje rečenog. Ponovite glavne ideje i
činjenice.
“Znači voljela bi seminar
napisati ranije?”
SAŽIMANJE
(REZIMIRANJE)
Grupirati važne činjenice i
ideje skupa.
Sažmite važne ideje koje su
bile izrečene uključujući i
osjećaje.
“Ovo su glavne ideje koje
si navela.”