2. #2 Svijest o sebi i drugima.
Svijest o sebi i drugima
Svijest o sebi i
drugima.
Čovjek je društveno biće i član je društvene zajednice. On živi i radi u
raznim grupama, pa u procesu socijalizacije svoje potrebe zadovoljava uz
druge i sa drugima. Ali, bilo da je sam ili sa drugima, on je uvijek isto biće i
svjestan je da je to on. Njegova svijest o drugima je opažanje, mišljenje i
osjećanje o drugima.
3. #2 Svijest o sebi i drugima.
Svijest o sebi i drugima
Svijest o sebi i
drugima.
Opći procesi koji se dešavaju dok pojedinac percipira i misli, nisu drugačini
i novi, kada je u društvu i kada umjesto objekata percipira ljude. Svaka
osoba kao i objekat emitira informacije.
Pojedinačne informacije povezujemo u cjelinu. Kada percipiramo ljude
povezujemo neke njihove specifičnosti (smijeh, stil oblačenja itd. ) stvaramo
cjelinu o toj osobi mada smo je tek susreli. Kako su dijelovi te cjeline
nepotpuni, jer nemamo dovoljno informacija, počinjemo izmišljati.
Čim primjetimo neki detalj, počnemo formirati cjelovitu sliku osobe u vezi sa
tim detaljem. Sami proizvoljno dodajemo dijelove i dajemo osobine u težnji
da stvorimo cjelinu.
4. #2 Svijest o sebi i drugima.
Svijest o sebi i drugima
“Ljudi imaju težnju da samo nekoliko sekundi po susretu sa novom osobom
stvore cjelovitu sliku i utisak o njoj i onda izvode ocjene o njenom
imovinskom stanju, njenoj profesiji, nacionalnost, a to sve u skladu sa
prvobitnom slikom.”
5. Ova pojava, da na osnovu nekoliko
zapaženih osobina stvorimo cjelinu
naziva se impresija. To prvo opažanje
je podloga za naše kasnije
zaključivanje o toj osobi. Što je
najgore, prve impresije imaju težnju da
se održe i teško se mijenjaju.
PUT THE NAME OF YOUR COMPANY HERE
#2 Svijest o sebi i drugima.
6. U sklopu ovoga javljaju se stereotipije,
to su pojednostavljenje slike i unaprijed
donesene ocjene o pojedincu ili
grupama kao pripadnicima većih
skupina.(profesije itd.)
Svakom pojedincu koji je pripadnik
odreĎene grupe , ljudi su skloni davati
osobine koje se vežu za grupe čiji je on
pripadnik.
Svijest o sebi i drugima
#2 Svijest o sebi i drugima.
7. Dešava se da pod utjecajem sopstvenih motiva
i emocija donosimo ocjenu o nekome. Tom
prilikom pravimo greške. Halo-efekat je
zaključivanje o nekome na osnovu tuĎe ocjene
o njemu. Jedna od ozbiljnih grešaka koju ljudi
čine prilikom procjenjivanja drugih jeste
metaforička generalizacija. To je sklonost da se
opažene fizičke osobine šire na psihičke, npr.
ako neko ne izleda lijepo , zaključujemo da je
neuredan, neodgovoran itd.
Svijest o sebi i drugima
#2 Svijest o sebi i drugima.
8. Kao društvena bića mi smo pripadnici brojnih grupa. Na prvom mjestu je naša porodica,
pa grupa prijatelja, drugovi iz razreda, itd. Pripadnost jednoj grupi ima odraza na oblike
ponašanja u drugim grupama.
Svijest o sebi i drugima
#2 Socijalne skupine.
Zašto se pridružujemo grupama
?
Mnogi su razlozi zbog kojih su
ljudi zajedno. Rađanjem
postajemo članovi porodice.
Ljudi, također, teže da se
udružuju u grupe, kada im prijeti
opasnost, jer vezanost stvara
osjećaj sigurnosti. Grupa,
također, daje više snage u
ostvarivanju ciljeva, te stvara
osjećaj postignuća.
VRSTE GRUPA:
Nestruktuiranestruktuirane
9. 3. Struktuirane grupe
Struktuirane grupe
primarne neformalne
MeĎu članovima struktuirane grupe postoji stalna povezanost , njihove zajedničke
aktivnosti su usklaĎene, kao i odnosi izmeĎu članova. Ti odnosi predstavljaju položaje
svakog člana u grupi i funkcije koje svaki član grupe ima.
Struktuirane grupe možemo podijeliti na male i velike grupe.
Male karakterizira to što svi njeni članovi imaju svijest o pripadanju grupi, pridržavaju se
zajedničkih normi ponašanja.
Ove grupe članovima mogu biti:
referentne
formalne
radne
10. 3. Struktuirane grupe - male
Struktuirane grupe - male
primarne
poput porodice najvažnije su
pojedincu. U njima on ostvaruje
svoje potrebe, u njima vladaju
snažne emocionalne veze i
članovi su izuzetno povezani,
utječu jedni na druge i često
imaju iste stavove. Primarne
grupe osim porodice su bliski
prijatelji, ponekad je to radna
grupa ili razred.
referentne
su one koje djeluju kao model
za pojedinca. On se ponaša
prema standardima grupe,
usvaja u potpunosti način
njenog ponašanja i mišljenja.
Najčešće su to vršnjaci ili idoli
( glumci, pjevači itd. ).
11. 3. Struktuirane grupe - male
Struktuirane grupe - male
formalne
su one u kojima su tačno
propisani položaji i uloge
članova, kao što je to npr.
slučaj u radnoj organizaciji ili u
odjeljenju.
neformalne
su one u kojima nema
utvrĎenih uloga, one se
mogu uspostaviti spontano
, a relacije se razvijaju
prema privlačnosti članova.
neformalne
su one gdje , kao članovi,
osjećamo vezanost i
odanost ostalim članovima,
pa se zalažemo za
zajedničke interese i
napredovanje.
12. 3. Struktuirane grupe
Struktuirane grupe
Velika struktuirane grupe imaju veliki broj članova. U njima postoji sistem odnosa sa
ulogama i mjestima pripadnika. Velike grupe su različite organizacije, klase, nacije ili
države.
Za razliku od struktuiranih, meĎu članovima nestruktuiranih grupa nema stalne
povezanosti, nema stalne aktivnosti, ne postoje uloge i mjesta u grupi, postoje ciljevi
zbog kojih se ljudi okupljaju. Jedan primjer su socijalni pokreti.
13. 3. Struktuirane grupe - Velike
Struktuirane grupe - velike
Postoje razne vrste skupina poput publike gdje su članovi pasivni. Dijele se na
označava skup ljudi koji su se
slučajno našli na nekom
mjestu ili se okupljaju radi
angažovanja u nekoj
aktivnosti, izražavajući
odreĎeno raspoloženje (
praznične manifestacije … ).
Ponašanje ljudi je
kontrolisano.
Mnoštvo gomila
je masa ljudi nesposobna da
odreĎuje svoje ponašanje,
impulsivna je i nekontrolirana,
u posebnom je emocionalnom
stanju koje izražava ( radi
nezadovoljstva ponaša se
napadački i nasilnički) ili
panike koja se javlja zbog
nastale katastrofe.
14. 3. Struktuira grupe
Struktura grupe
Radi ostvarivanja zajedničkih ciljeva i interesa, ljudi se ukupljaju i udružuju u grupe.
Radeći zajedno, oni saraĎuju, meĎu njima su česte interakcije i svako dobiva ili stiče
odreĎenu ulogu. Ovakav sistem odnosa meĎu članovima predstavlja strukturu
grupe.Uloge i položaji se ne mjenjaju brzo niti lako, što znači da je struktura grupe
relativno trajna.
Načini
rukovoĎenja
Vodstvo ili rukovoĎenje u grupi je jedna od važnih karakteristika grupe. Vodstvo ili
liderstvo je pojava da pojedinci zauzimaju istaknutije položaje u grupi u odnosu na
ostale članove.
VoĎe postoje i u velikim i u malim grupama.
- U formalnim grupama voĎe brinu o tome da cijela grupa realizira svoje ciljeve.
- U neformalnim grupama, voĎe se spontano stvaraju, postaju lideri i brinu o grupi.
Postoje autokratsko, demokratsko i Leissez-faire voĎenje.
15. Osobine voditelja grupe
Osobine voditelja grupe
Dugo se vodila rasprava da li je neko roĎen da bude voĎa. Nakon svih ispitivanja
rezultati su bili negativni. Ko će postati voĎa zavisi od sastava grupe, vrste zadataka i
trenutnih okolnosti. Ipak postoje osobine koje pomažu ljudima da budu voĎe:
inteligencija, uspješnost u rješavanju zadataka u grupi, samopouzdanje itd.
