2. PERSONALITY, eng. = LIČNOST
PERSONA, lat. = maska u starogrčkim dramama
IMPLICITNE TEORIJE LIČNOSTI = koje osobine pripisujemo sebi, a
koje drugim ljudima (osobne teorije), na osnovu vlastitih iskustava
stvaraju svoje “teorije” o procjeni ličnosti
EKPLICITNE TEORIJE LIČNOSTI = psiholozi znanstvenim
metodama nastoje eksplicirati što je ličnost
3. Ličnost - definicija
LIČNOST = karakteristike neke osobe koje se očituju u
Ponašanju, Razmišljanju i Doživljavanju
Ovakvo shvaćanje ličnosti uključuje tri pretpostavke:
• karakteristike su manje ili više stabilne u vremenu
• iskazuju se u ponašanju koje je dosljedno u vremenu i različitim
situacijama (npr. ako smo sramežljivi, bit ćemo sramežljivi u različitim
vremenskim razdobljima i u različitim situacijama)
• različito ponašanje ljudi u istim situacijama može se pripisati njihovoj
različitoj ličnosti (npr. ako netko u društvuu uvijek započinje komunikaciju,
a netko teže, možemo zaključiti da je ova prva osoba komunikativna, a
druga sramežljiva)
4. Temperament / Karakter
TEMPERAMENT je način emocionalnog reagiranja i ponašanja na podražaje. Smatra
se da je urođen. Podudara se s dvije dimenzije koje najbrže opažamo kod drugih ;
društvenost i emocionalna stabilnost.
KARAKTER je skup crta ličnosti koje izražavaju odnos:
• prema sebi (samopouzdanje, samokritičnost)
• prema drugima (iskrenost, suosjećanje...)
• prema radu i obavezama (upornost, savjesnost...)
Ličnost osobe se oblikuje pod utjecajem okoline i genetike (genotipa);
FENOTIP = GENOTIP x OKOLINA
LIČNOST: jednojajčani blizanci: r=0,50, dvojajčani blizanci: r=0,30
INTELIGENCIJA: jednojajčani blizanci r=0,86, dvojajčani blizanci: r=0,60
5. Teorijski pristupi ličnosti:
1. PSIHOANALITIČKI: S. Freud
2. BIHEVIORISTIČKI (teorije socijalnog učenja): B. F.
Skinner, A. Bandura
3. HUMANISTIČKI: A. Maslow, C. Rogers
4. OSOBINSKI PRISTUP: P. Costa, R. McCrae
6. 1. Psihoanalitički pristup
• utemeljio S. Freud
Ličnost metaforijski opisao kao ledenjak koji se sastoji od 3 dimenzije;
SVJESNOG DIJELA, PREDSVJESNOG DIJELA i NESVJESNOG
DIJELA (SVJESNO – želje, motivi, interesi koji su nam trenutno dokučivi,
PREDSVJESNO – dimenzija koje nismo u potpunosti svjesni, ali to
možemo postati, NESVJESNO – nedokučive želje, teorija najviše proučava
ovu dimenziju ličnosti)
Nesvjesni dio može se otkriti:
- analizom snova, slobodnim asocijacijama, omaškama u govoru, analizom
humora, hipnozom
7. Struktura ličnosti prema psihoanalitičarima:
ID: biološka, urođena komponenta, funkcionira prema
NAČELU UGODE, nalazi se u potpunosti u nesvjesnom
dijelu, rezervoar libida (psihološke energije potrebne za rad
ega i superega)
-EGO: psihološka komponenta, nastaje oko 2. godine,
funkcionira prema NAČELU REALNOSTI (zahtjeve ida
ostvaruje na društveno prihvatljiv način), sukobom ida i ega
nastaju obrambeni mehanizmi
-SUPEREGO: socijalna komponenta ličnosti, nataje oko 5.
godine, funkcionira prema NAČELU IDEALNOSTI,
razvija se pod utjecajem nagrada i kazni
8. 2. Bihevioristički pristup
Bihevioristička teorija ličnosti
- smatra da se čovjek rađa kao TABULA RASA i da mu ličnost oblikuje
isključivo okolina i učenje (a ne genotip)
- B. F. Skinner smatrao da se ličnost oblikuje preko okoline i operantnog
uvjetovanja (nagrade i kazne)
Teorija socijalnog učenja
• A. Bandura proširio Skinnerovu teoriju uz naglasak na važnost kognitivnih
procesa (ponašanja nisu samo stečena potkrepljenjem okoline već su usvojena
aktivno tj. socijalnim učenjem (učenje po modelu, učenje promatranjem)
• autor termina SAMOEFIKASNOST (samoprocjena pojedinca o vlastitim
sposobnostima za uspješno udovoljavanje zahtjevima zadataka)
9. 3. Humanistički pristup
• pristup suprotan psihoanalitičkom pristupu jer humanisti naglašavaju da je
čovjek SVJESNO, KREATIVNO i POZITIVNO biće
• pristup je suprotan biheviorističkom pristupu jer proučava subjektivno iskustvo
ljudi, njihovo doživljavanje i razumijevanje sebe
Maslowljeva teorija ličnosti
• A. Maslow smatrao da čovjek teži ispunjenju vlastitih sposobnosti, talenata i
potencijala - SAMOAKTUALIZACIJI
Rogersova teorija ličnosti
• C. ROGERS u psihologiju uveo termine: vlastito ja (pojam o sebi), realno ja
(ono što jesmo) i idealno ja (ono što želimo biti)
10. 4. OSOBINSKI PRISTUP
• model po kojem crte ličnosti čine da svatko od nas ima svoj jedinstveni
profil ličnosti
Model 5 velikih faktora ličnosti
• P. Costa i R. McCrae
• dimenzije ličnosti su kontinuirane kategorije za koje su karakteristične
određene osobine
• na temelju rezultata iz svake kategorije određuje se profil ličnosti,
svaki čovjek ima sve ove faktore, razvijenih u većoj ili manjoj mjeri
• NEUROTICIZAM, OTVORENOST KA ISKUSTVIMA,
UGODNOST, SAVJESNOST, ESKTRAVERZIJA
11. Model 5 velikih faktora ličnosti:
Dimenzije: Osobe koje imaju izraženu ovu
dimenziju su:
Osobe koje nemaju izraženu
ovu dimenziju su:
EKSTRAVERZIJA
društvene, srdačne, dominantne,
sklone uzbuđenjima
introvertirane, zatvorene,
pasivne, neraspoložene
NEUROTICIZAM
napete, sramežljive, depresivne,
zabrinute
emocionalno stabilne, opuštene,
visokog samopoštovanja
SAVJESNOST
efikasne, organizirane, točne i
pouzdane
nesavjesne, kasne, nepoudane,
neodgovorne
UGODNOST
tople, pristojne, velikodušne,
spremne pomoći
neugodne, svadljive, agresivne,
nije ugodno s njima biti u
društvu
OTVORENOST K
ISKUSTVIMA
originalne, širokih interesa,
znatiželjne, umjetničkih sklonosti
zatvorene iskustvima,
konzervativne, ukonočene,
sklone rutini
