2. ŠTO JE PSIHIČKI POREMEĆAJ?
Psihički poremećaj je stanje kod kojeg ponašanje i doživljavanje:
a) odskače od uobičajenog (npr. osoba čuje glasove kojih nema)
b) nije prilagođeno (npr. česti sukobi s okolinom)
c) ometa normalno funcioniranje osobe (npr. osoba ne može
obavljati svoj posao)
d) nije opravdano situacijom u kojoj se osoba nalazi (npr. velika
tuga bez razloga)
3. ODREĐIVANJE PSIHIČKOG POREMEĆAJA
Psihički poremećaji se najčešće otkrivaju prema
tzv. MEDICINSKOM MODELU – na temelju simptoma donosi
se dijagnoza.
U tome se koriste:
Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje DSM
- V (5. izdanje, Američko psihijatrijsko društvo)
MKB – 10 (10. revizija Međunarodne klasifikacije bolesti;
Svjetska zdravstvena organizacija)
cca 200 različitih kategorija poremećaja
5. PSIHIČKI POREMEĆAJI
Podjela psihičkih poremećaja u prošlosti:
PSIHOZE (teže – osobe gube kontakt sa stvarnošću, teški
poremećaj mišljenja)
NEUROZE (lakše – nema poremećaja mišljenja)
6. 1. ANKSIOZNI POREMEĆAJI
Osnovno obilježje je tjeskoba koja nema racionalne uzroke.
FOBIJA - iracionalan strah od različitih objekata i situacija npr. životinja,
zatvorenog/otvorenog prostora, leta avionom....
NAPADAJ PANIKE - iznenadan veliki strah koji podrazumijeva tjelesne
promjene (simpatički ž.s., ponekad čak i gušenje ili nesvjesticu)
OKP ili opsesivno - kompulzivni poremećaj - podrazumijeva opsesivne
misli i prisilne, ritualne radnje gdje osoba normalne radnje poput opetovanog
pranja ruku, prebrojavanje kvadrata na pločniku....
PTSP ili posttraumatski stresni poremećaj - posljedica nekog traumatskog
događaja, a rezultira noćnim morama, ponovnim proživljavanjem traume,
flešbekovima, a ima i tjelesne simptome…
7. 2. SOMATOFORMNI POREMEĆAJI
Kod somatoformnih poremećaja psihički problemi iskazuju se u obliku
tjelesnih simptoma kod kojih nema organskog uzroka.
HIPOHONDRIJA – osoba manje, svakodnevne poteškoće tumači kao
simptome teških bolesti bez obzira na uredne medicinske nalaze
3. PSIHOTIČNI POREMEĆAJI
Karakterizira ih gubitak kontakta s realnošću, deluzije (patološko vjerovanje
u nešto što ne odgovara realnosti), halucinacije (osjetni doživljaji iz okoline
npr. glasovi kojih nema), kaotičnost govora (tzv. salata govora), bizarno
ponašanje, suženo emocionalno izražavanje itd.
SHIZOFRENIJA – najteži psihički poremećaj
8. 4. POREMEĆAJI RASPOLOŽENJA
VELIKI DEPRESIVNI POREMEĆAJ (DEPRESIJA) - karakterizira
usamljenosti, nevrijednosti, nezainteresiranost, tuga i potištenost, nisko
samopoštovanje
BIPOLARNI POREMEĆAJ (manično-depresivna psihoza) -
podrazumijeva izmjenu stanja depresije i manije (euforičnost, osjećaj svemoći
često praćen deluzijama, volja, energija)
5. POREMEĆAJI HRANJENJA
ANOREKSIJA (snažan strah od debljine i očituje se odbijanjem hrane,
poremećena slika vlastitog tijela)
BULIMIJA (nakon epizoda prejedanja osoba povraća kako bi održala
tjelesnu težinu)…
9. 6. POREMEĆAJI NASTALI KAO POSLJEDICA
UZIMANJA SREDSTAVA OVISNOSTI
zloupotreba droga, alkohola, lijekova ...
mijenja se kognitivno funkcioniranje, emocionalno doživljavanje
i/ili ponašanje
razna delirična stanja te poremećaji kognicije
10. POREMEĆAJI LIČNOSTI
Trajne karakteristike ličnosti koje onemogućavaju normalno
funkcioniranje u društvu.
Javljaju se samostalno ili prate neki drugi poremećaj.
Najpoznatijij poremećaj je ANTISOCIJALNA LIČNOST (sociopati,
psihopati); podrazumijevaju socijalno neprihvatljivo ponašanje, bez
normi i emocija, češće kod muškaraca...
13. A) MEDICINSKA TERAPIJA
1. PSIHOFARMAKOLOŠKA TERAPIJA (lijekovi)
ANKSIOLITICI - umiruju napadaje straha ili tjeskobe
ANTIDEPRESIVI - ublažavaju depresivna stanja i smanjuju
poremećaje spavanja
ANTIPSIHOTICI - ublažavaju simptome shizofrenih
poremećaja
2. ELEKTROKONVULZIVNA TERAPIJA
(kratkotrajno puštanje struje kroz mozak, danas samo kod velikog
depresivnog poremećaja)
3. PSIHOKIRURGIJA
(rezanje veza između moždanih hemisfera u slučajevima epilepsije
ili nekontrolirane agresivnosti)
14. B) PSIHOTERAPIJA
Psihoterapijom stručnjaci (psihijatri, klinički psiholozi i
socijalni radnici sa dodatnom naobrazbom(?????????) pomažu
klijentima da prevladati svoje poteškoće ili psihičke
poremećaje.
Poznati psihoterapeutski pravci:
psihoanalitička terapija
humanistička terapija
kognitivno-bihevioralna terapija