Ivana Grabar, prof. pedagogije Rad s djecom u mješovitim dobnim skupinama

1. RAD S DJECOM U MJEŠOVITIM DOBNIM SKUPINAMA Ivana Grabar, prof. pedagogije Severin na Kupi, 21.02.2010.

3. mješovita dobna skupina je i kombinirani razredni odjel (kombinacija dvaju ili triju razrednih odjela)

4. to je dobno i pedagoški-razvojno heterogena skupina učenika i učenica s kojom odgojno-obrazovnu djelatnost ostvaruje jedna učiteljica ili učitelj

6. Većina odjela u izvandomovinskoj nastavi kombinirana je od tri, četiri ili pet razreda, ponekad i od učenika od prvog do osmog razreda

7. Nastava engleskog jezika gdje je dobna skupina - čitava razredna nastava: svi učenici od prvog do četvrtog razreda

9. Kako kombinirati mješovite dobne skupine? Prema dobi i broju učenika (1.i 2.r./3.i 4.r ili rn i pn) (bliskost nast. programa, djelomično zajednička organizacija nastavnog procesa, podjednako predznanje i sposobnosti i interesi) Prema sadržaju oko kojeg učitelj organizira vrijeme i aktivnosti

10. Intermecco –iskombiniraj što dulju riječ R, E, T, A, T, J, A, G, S, I

11. Koje didaktičke strategije odabrati u radu u mješovitim dobnim skupinama? U didaktici, metodici i psihologiji pod izrazom strategija podrazumijeva se ‘skup postupaka kojima se želi postići željeno stanje tj. ostvariti ciljevi učenja’

12. Globalne didaktičke strategije Direktna nastava Frontalna nastava Učitelj govori, djeca sjede, zapisuju, slušaju, odgovaraju na pitanja Nastava je prenošenje znanja sa učiteljice/učitelja na djecu Učionica - stolovi i stolice složeni da djeca gledaju u potiljak jedni drugima, svi gledaju naprijed, u učitelja i ploču

13. Globalne didaktičke strategije Indirektna nastava Učenici aktivniji od učiteljice/učitelja Nast. proces je zajednička djelatnost učenika i učiteljice/učitelja Učionica – učenici se gledaju u lice, stolovi i stolice složeni u krug ili polukrug

14. U mješovitim dobnim skupinama ove dvije nastavne strategije se izmjenjuju. Dok učiteljica/učitelj jednoj grupi pristupa direktno, drugi rade indirektno tj. samostalno na zadanim zadacima.

16. dogovaranje pravila ponašanja

17. provjeriti što su učenici uradili nakon samostalnog izvršenja zadatka

18. početak i završetak nastavne djelatnosti u mješovitim dobnim skupinama ostvarujemo uvijek zajedno sa svim učenicima

19. plan sata – na početku je dobro iznijeti ga svim učenicima

20. vrednovanje nast. sata – od učenika se traži da razmisle o aktivnostima na satu te da ih vrednuju riječima i brojkama od 1 do 5 – razvija se sposobnost za kritiku i samokritiku

22. Učenje rješavanjem problema i istraživanjem (problemska nastava)

23. Korelacijsko-integracijska ili integrirana nastava

24. Projektna nastava

26. Intermecco -podijele se učitelji u 3 skupine prema afinitetima prema zadanom voću, izabere se dobrovoljac koji dirigira- kad pokaže na slatko voće, oni ispuštaju svoj mmmm…, citrični glasno kažu – ha! –,a koštuničava grupa - o le!- brzo nasumice pokazujte koja grupa treba uzvikivati i tako ćete dobiti neobičan zbor- ova igra služi za razbijanje monotonije predavanja… kao rekreativna pauza Slatko voće – mmm… Citrično voće – ha! Koštuničavo voće – o le!

28. Didaktičke strategije primjerene malim skupinama učenika Projektna nastava – izrada novina Projektna nastava Uloga učitelja – organizator, suradnik, pomagač, a ne predavač može trajati dan, tjedan ili čitavu godinu U središtu projekta neko pitanje, problem ili sl. Rezultate prikazati u obliku praktičnog uratka, razrednih novina, zidnog plakata, fotografija… Završetak projekta obilježiti malom proslavom Dogovor o projektu Izbor imena za novine Pisanje i crtanje vlastitih priloga Kreiranje naslovne stranice Poduzetničke ideje Svečana promocija novina Stariji učenici pomažu mlađima

29. Za razmišljanje… '' Akoučiteljstalnorabiistestrategije, a učenik je stalnoneuspješan, tkoodnjihdvojicezapravosporouči ?'' (Eric Jensen)

30. Intermecco GđaBandek je obavljalaposao u kuhinjikada je izgubiladijamantiprstenkoji je upao u kavu. Prsten se nijesmočio,zašto?

32. Nastava se shvaća kao zajednička djelatnost učitelja i učenika

34. Kada 3 ili više učenika zajednički izvršavaju neki zajednički cilj

35. Učenici unutar grupe mogu imati podijeljene ili nepodijeljene zadatke

37. preferira se u mješovitim dobnim skupinama

39. Uloga učitelja Ponekad frustirani (daju mnogo, a čini se da ne postižu puno) Zato je važno organizirati aktive na kojima se dijele iskustva U radu u mješovitim dobnim skupinama : temeljitije pripremati, razvijati sposobnost prepoznavanja bitnog od nebitnog, Razvijati sposobnost naizmjenične posredne i neposredne komunikacije s učenicima različite dobi Individualno se stručno usavršavati Načini vođenja skupine: autoritarno, indiferentno, demokratsko

40. Neprihvatljivo ponašanje učenika Uzroci: Izvan školskih zbivanja Unutar školskih zbivanja: Odnosi među učenicima : natjecateljski ili suradnički Autoritarno vođenje Načini ocjenjivanja i kažnjavanja Dominacija frontalne nastave – uč. pasivno sjede i promatraju Izgledaju li vam ovo neprihvatljiva ponašanja? - svako izražavanje emocija je prihvatljivo ako ne vrijeđa i ne ugrožava druge

41. Intermecco Archibald je šetao 20 minutapokišida mu se nijesmočilanijednavlasnaglavi. Nijenosiošešir, nije je imaokišobraniglava mu s ničimnijebilapokrivena, a odjeća mu se smočila; kako se to dogodilo?

42. Kvalitetna škola , W.Glasser svi subjekti (učenici, djelatnici, i roditelji) zadovoljavaju svoje potrebe Poučavanje i vođenje u kvalitetnoj školi temelji se na Teoriji izbora. Kvalitetna škola nudi učenicima upotrebljivo znanje i iskustva potrebna za život. napredovanje učenika se temelji na samoprocjeni Odnosi u školi temelje se na povjerenju i uvažavanju eliminirane su sve ocjene ispod zadovoljavajuće razine Svo “školanje” kako ga definira dr. Glasser je zamijenjeno korisnim obrazovanjem. Svi učenici svake godine naprave nešto kvalitetnog rada Učenici postižu bolje rezultate na državnim testovima znanja i prijamnim ispitima za studij. Osoblje škole, učenici, roditelji i prosvjetne vlasti doživljavaju školu kao radosno mjesto. U Hrvatskoj:Osnovna škola M. Brozović (Kastav), i Gimnazija i strukovna škola J.Dobrile (Pazin)

43. Zanimljive misli W.Glassera ''Najboljiučiteljiujednosuinajtežiučitelji: oniodučenikazahtijevajurazmišljanje ''Važna je svrhaobrazovanjada u svimučenicimarazvijeljubavpremaučenju, a ne dajupotisne.‘’ ''Dobroiskustvo s dobrimučiteljemključ je dobrogučenjabiločega.‘’ ''Akopostojisigurannačinda se ne dobijekvalitetaonda je to primjenaprisilie.'' ''Uspjehbilokojegljudskogpothvata, uključujućiiučenje u školi, razmjeran je kvalitetiodnosakojiimajuljudiuključeni u tajpothvat” ''Vrlomaloučenikaradi u školizatoštosmatrada je obrazovanjeznačajnozanjih. Oni radeza vas jer vas vole ijer vide smisao u onomeštopodučavate.”

45. Literatura – korištena i preporučena Glasser W. (1994), Kvalitetnaškola, Educa, Zagreb Lučić K., Matijević M. (2004), Nastava u kombiniranim odjelima, priručnik za učitelje i učiteljice, Školska knjiga, Zagreb Hentigvon H. (1997), Humana škola, Škola mišljena na nov način, Educa, Zagreb Klippert H. (2001), Kako uspješno učiti u timu Poljak V. (198), Didaktika, Školska knjiga, Zagreb Ličina B., Previšić V., Vučak S.(1992), Prema slobodnoj školi, Zagreb Srića V. (1992), Upravljanje kreativnošću, Školska knjiga, Zagreb Faber A., Mazlish E.,(2000.),Kako razgovarati s djecom da bi bolje učila, Mozaik knjiga, Zagreb ChelsomGossen D. (1994.), Restitucija , preobrazba školske discipline, Alinea, Zagreb