Razrednik RN

16,553 views

Published on

Published in: Education
  • radionice su za pohvalu,puno korisnih informacija, čime ćemo poboljšati rad svih nas pedagoga
       Reply 
    Are you sure you want to  Yes  No
    Your message goes here

Razrednik RN

  1. 1. UČITELJ/ NASTAVNIK U ULOZI RAZREDNIKA Ružica Pažin- Ilakovac, dipl. pedagog Mirela Skelac, prof. Agencija za odgoj i obrazovanje, Podružnica Osijek
  2. 2. CILJ I ZADAĆE Cilj:  povećati kompetencije učitelja/nastavnika pripravnika za ulogu razrednika u osnovnoj i srednjoj školi Zadaće:  upoznati područja djelovanja razrednika i polazišta u njegovu radu;  naglasiti važnost razrednika kao pedagoško- psihološkoga voditelja;  naglasiti vaţnost stalnoga stručnoga usavršavanja za poslove razredništva
  3. 3. ŠKOLA - Škola u kojoj se njeguju partnerstvo i suradnja s roditeljima prepoznatljiva je po tome već u školskom dvorištu ili prilazu školi, školskim vratima i holu. “Domaćinski” stil dvorišnoga uređenja zamjenjuje hladnu i distanciranu institucionalnost. - Podaci o organizaciji rada, vremenu rada i načinu suradnje lako su dostupni.
  4. 4. Razrednik Razrednik je stručni voditelj razrednog odjela i razrednog vijeća. (Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, čl. 124, st. 4)
  5. 5. Razrednik …ima ulogu učitelja koja se odnosi na vođenje povjerenoga razrednoga odjela te komunikacijsko posredovanje između neposrednih i posrednih sudionika odgojno- obrazovne djelatnosti/procesa- učenika, učitelja, roditelja/skrbnika. Na početku školske godine razrednik izrađuje program rada svoga odjela. (Nastavni plan i program za osnovnu školu, str. 16)
  6. 6. Suradnja s učenicima i vođenje razrednoga odjela Suradnja s Suradnja s ravnateljem i roditeljima stručnim suradnicima RAZREDNIK Suradnja s Suradnja s razrednim nastavničkim vijećem vijećem Organizacijski i administrativni poslovi
  7. 7. POLAZIŠTA ZA STRUĈNO I KVALITETNO DJELOVANJE RAZREDNIKA Zakonska osnova:  Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi  Nastavni plan i program  Pravilnici, naputci  Statut Škole  Godišnji plan i program rada škole  Školski kurikulum
  8. 8. DOBROBIT I RAZVOJ SVAKOGA UĈENIKA “Vaš je posao stupiti u učenikov svijet” (E. Jensen, 2003.)  uspjeh i razvoj svakoga učenika  suradnički odnosi s učenicima i roditeljima  vođenje razrednoga odjela  djelotvorno rješavanje problema  savjetodavni rad
  9. 9. Homo Zappiens Skateboarding uz stepenice Generacija koja izmišlja igre Surfa na valovima - bez pobjednika i gubitnika, bez početka i kraja, stalno se Snowboarding umjesto skijanja mijenjaju pravila U potrazi za ekstremima Generacija koja školu zamišlja kao mjesto gdje se susreću prijatelji Što im se prigovara? Kratko zadržavaju pažnju Hiperaktivni Nedisciplinirani Bez poštovanja
  10. 10. USPJEŠNA KOMUNIKACIJA  empatija  aktivno slušanje SADRŽAJNA I ODNOSNA DIMENZIJA ODNOSA KOMUNIKACIJSKI PROCES  biti pozitivan SADRŽAJ ODNOS (ne širiti “virus negacije”)  iskren, otvoren i dobronamjeran Sadržajna razina odnosi se na sadržaj o kome komuniciramo, a odnosna odnos definira odnos u kojem su sugovornici. Ako proces nije dobar, ni sadržaj se neće valjano prenositi.  profesionalnost
  11. 11. NAVIKE UBOJITE NAVIKE SKRBNE NAVIKE KRITIZIRANJE SLUŠANJE OKRIVLJAVANJE PODRŽAVANJE ŽALJENJE OHRABRIVANJE PRIGOVARANJE POŠTOVANJE PRIJETNJE VJEROVANJE KAŽNJAVANJE PRIHVAĆANJE POTKUPLJIVANJE STALNO PREGOVARANJE
  12. 12. STALNO (PERMANENTNO) STRUĈNO USAVRŠAVANJE  praćenje dostignuća pedagoške teorije i prakse  suvremenost u odgojno- obrazovnome radu  stjecanje profesionalnih kompetencija
  13. 13. 1. SURADNJA S UĈENICIMA I VOĐENJE RAZREDNOGA ODJELA 1.1. ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD  učenje: učenja, (vjeţbanje) ţivotnih vještina, zajedništva  odgoj i obrazovanje za: nenasilno vladanje, snošljivost, demokratski građanski odgoj, i sl.  prevencijski programi i projekti
  14. 14. 1.2. PRAĆENJE UĈENIKA  napredovanje i uspjeh  socijalno i obiteljsko stanje (“povijest”)  rješavanje odgojnih slučajeva (1. razina)  izostanci  pedagoške mjere  slobodno vrijeme učenika…
  15. 15. 1.3. ANALIZA ODGOJNO- OBRAZOVNOGA STANJA U RAZREDNOME ODJELU  postignuća učenika i razrednoga odjela (uspjesi, izazovi…)  disciplina  opterećenost  navike (radne, kulturne, i sl.)
  16. 16. 2. SURADNJA S RODITELJIMA 2.1. RODITELJSKI SASTANCI (3 x godišnje )  program rada s roditeljima  pedagoške teme za roditelje (izlaganje, pedagoške radionice)  pozivi, dogovori, savjetodavni rad
  17. 17. 2.2. ODRŢAVANJE POJEDINAĈNIH RAZGOVORA S RODITELJIMA  jedan puta tjedno sat za roditelje  stanje u uspjehu i vladanju pojedinoga učenika  razgovori s roditeljima: redoviti, po usmenome ili pismenome pozivu  etičnost
  18. 18. Roditeljske skupine s Rasprava kako moje zajednički posebnom dijete rad odgovornošću Pisane napreduje obavijesti «Prigodni» roditelji Usmjereni svim Razredne kako roditeljima roditeljske usmjeren usmjeren napreduje opći večeri razred mog i na dijete i na školu kontakti Spoznaja o tome kako da razviju Pisane djeteta osjećaj «Škola obavijesti jedna porodica» UGOĐAJ Razgovori u kako se O poboljšanju obrazovnoj zajednička škole, slagati s skupini razmišljanja našom o kontaktima djecom doma i škole Zasebni razgovori Kontakti doma i škole
  19. 19. 2. 3. NEFORMALNI OBLICI SURADNJE- RAZVOJ PARTNERSTVA  zajedničke priredbe, športske i radne aktivnosti  Dan obitelji  pedagoške radionice  kvaliteta odnosa u pojedinačnoj suradnji Partnerstvo obitelji i škole kao poželjna razina suradnje.
  20. 20. OSTVARIVANJA RADA RAZREDNIKA (4 SATA TJEDNO U RADNOME ZADUŢENJU)  Sat razrednoga odjela  Sat odgojnoga djelovanja  Roditeljski sastanci  Sati za pojedinačne razgovore s roditeljima  Kulturna i javna djelatnost  Socijalna, zdravstvena i ekološka djelatnost
  21. 21. OBLICI, METODE U RAZREDNIĈKOME RADU  Oblici: frontalni (čelni), individualni, skupni, u parovima, timski, pedagoške radionice  Metode: razgovora, rasprave, izlaganja, debate, rješavanja problema, praktičnih radova, igre, igranja uloga…
  22. 22. Problem nije od jučer Sve onodone in our What is što danas radimo u učionici will classrooms today odrazit će sein the be reflected na uspjehe ili promašaje successes or failures civilizacije u of civilization budućnosti. tomorrow. Bill Mauldin (Cartoon published in the St. Louis Post-Dispatch. November 11, 1958) Svijet u kojem će živjeti naša djeca mijenja se četiri puta brže od naših škola. Dr. Willard Dagget, Director International Centre for Leadership and Education
  23. 23. U ŠKOLAMA SE ODRŢAVAJU I DRUGI MODELI SURADNJE RODITELJA I NASTAVNIKA, KAO ŠTO SU:  škole za roditelje;  savjetovališta za roditelje;  priredbe, panel diskusije;  posjete drugim ustanovama;  dani škole;  dani otvorenih vrata;  roditeljski kutak;  pomoć roditelj – roditelju;  zajedničke aktivnosti grupe roditelja;
  24. 24.  volonterski rad roditelja;  zajedničke aktivnosti roditelja, nastavnika i učenika (izleti);  participiranje roditelja u programima škole;  roditelj voditelj radionica za roditelje i učenike;  participiranje roditelja u nekim školskim programima;  proslave i obiljeţavanje praznika i blagdana;  uređenje škole i okoliša;  izloţbe radova učenika, roditelja, nastavnika; prezentacije radova itd.
  25. 25. KOMUNIKACIJA PUTEM E-MAILA ILI SMS PORUKA PREDNOSTI NEDOSTATCI Svakodnevno primanje obavijesti o Svi sudionici (roditelji, učitelji) moraju djetetu imati internet Brzina slanja informacija I roditelji i učitelji moraju biti Neograničenost vremenom i mjestom informatički pismeni Ušteda vremena za roditelje Dodatni posao za učitelje (redovito Ušteda vremena za učitelja pri slanju ažuriranje podataka) općih obavijesti Rjeđi susreti roditelja i učitelja Roditelj u školu dolazi pripremljen, teme Izostanak komunikacije „licem u lice” za razgovor su s područja odgoja i Financijski trošak za roditelje pri slanju obrazovanja SMS poruka Mogućnost zlouporabe (lozinka)
  26. 26. PREPORUKE  početi što je moguće prije  identificirati problem – definirati uzroke – definirati vrstu potpore  važnost suradnje i multidisciplinarnog pristupa  praćenje i vrjednovanje
  27. 27. UMJESTO ZAKLJUĈKA  Posljednjihgodina u svjetskoj i hrvatskoj obrazovnoj praksi provedena su brojna istraživanja o važnosti suradnje roditelja sa školom i dobiveni rezultati pokazuju da je ona iznimno važna za sve sudionike te da partnerski odnos škole i roditelja donosi svima višestruke koristi.
  28. 28.  Učenici dobivaju bolje razumijevanje učitelja koji su upoznati s obiteljskom situacijom, a time i samim djetetom, roditelji bolje razumiju sam nastavni proces i zahtjeve koji se postavljaju pred dijete, a poboljšava se i uspjeh učenika.
  29. 29.  Učitelji jačaju svoju profesionalnost kroz uvažavanje različitosti obitelji i djeteta kao dijela obitelji, postižu pozitivniju sliku u očima roditelja, postižu veće povjerenje roditelja u školu.  Roditelji, osim još jače povezanosti sa svojim djetetom, dobivaju osjećaj važnosti i kompetencije.  Osim uobičajenih načina komuniciranja individualnim razgovorima i roditeljskim sastancima, pisanim porukama, neformalnim sastancima, edukativnim radionicama, uključivanjem roditelja u nastavni proces u ulozi pomagača i sl., koriste se suvremeni načini komunikacije s roditeljima (web- stranice škola, web-mjesta učitelja, e-mail i SMS poruke).
  30. 30.  „Sve psihičke teškoće i nesporazumi među ljudima proizlaze iz činjenice što ne umijemo razviti zadovoljavajuće odnose u tri glavna područja: obitelji, školi i na radnom mjestu. Zašto? Naše osnovne psihičke potrebe su nasljedne. Obogaćene su iskustvima i pohranjene u dijelu memorije – svijetu kvalitete. U susretu dva kontrolirajuća sustava, njihove se potrebe isključuju.“ dr. William Glasser u knjizi Teorija izbora.
  31. 31. Vrijednosti  Kako često roditelji i škola postignu samo to, da su naše glave pune znanja, a o razumnom mišljenju i dobroti nema traga (Montaigne, M.)  Vizija obrazovanja: istina, ljepota i dobrota? (Gardner, H.)
  32. 32. ZA KRAJ... “Ako ţeliš odgajati djecu, moraš bogato oblikovati i svoj ţivot. Ĉitaj, posjećuj kazalište, voli prirodu, pokušaj osjetiti samoga sebe koliko god moţeš. Sve što se u tebi zbiva, sve što u tebi moţe zaţivjeti, u konačnici će koristiti pedagogiji.” Wilczynska, S., prema Mejer, H., 2002.

×