1. Nastavne strategijeNastavne strategije
za uspješno učenjeza uspješno učenje
Pripremila: TijanaPripremila: Tijana
Popović,prof.rehabilitatorPopović,prof.rehabilitator
2. Učenje i ljudski mozak – OsnovniUčenje i ljudski mozak – Osnovni
pojmovi učenja utemeljenog na mozgupojmovi učenja utemeljenog na mozgu
• Mozak – organ koji imamo – 1,5 kg
težine, jedinstven dizajn
• Um – je ono što mozak čini – to je
proces
• mozak se razvija u prepoznatljivim
stupnjevima
3. Učenje i ljudski mozakUčenje i ljudski mozak
• Mozak - neograničeni potencijal
• sto milijardi (100 000 000 000) stanica
• broj veza koje može uspostaviti je od 10
na 1.014 (stotinu trilijuna) do 10 na
10. 080 (više od procijenjenog broja atoma
u poznatom svemiru)
• najznačajnija je složenost veza između
stanica koje aktiviraju učenje,
svijest,pamćenje i inteligenciju
4. • revolucionarno istraživanje Marian Diamond /
1988/ a koje su nastavili William Greenough i
B.J.Anderson odredilo je da u svakoj životnoj dobi
mozak doslovno može stvarati nove veze
poticanjem
• činjenica da možemo razvijati mozak znači da
gotovo svaki učenik može povećati svoju
inteligenciju ako se ona obogaćuje na pravi način
• mozak treba vježbati i pred njega postavljati
izazove da bi se razvijao (ako se stalno vježba
može i u 80-im i 90-im biti mlad i brz)
Učenje i ljudski mozakUčenje i ljudski mozak
5. • struktura mozga može se promijeniti
ako se samo tjedan dana izlaže
obogaćujućim iskustvima
(multisenzorna iskustva, novosti,
izazov i povratne informacije);
• također učinci razvoja obogaćenog
mozga često nestanu nakon dva do
četiri tjedna ako se izazov i novosti
ne nastave
Učenje i ljudski mozakUčenje i ljudski mozak
6. • stres i prijetnja otežavaju učenje,
• odmor pomaže učenju
• emocije utječu na učenje – negativni
osjećaji onemogućavaju učenje a
pozitivni stvaraju uzbuđenje i ljubav
prema učenju
Učenje i ljudski mozakUčenje i ljudski mozak
7. Učenje i ljudskiUčenje i ljudski mozakmozak
• multimodalno učenje iz više izvora:
mozak djeluje na mnogo razina
obrađujući odjednom više informacija
(djeca i tv reklame)
• mozak je u stanju obraditi znatno
više obavijesti, iskustava i podražaja
nego što obično nalazi u školi
• sporiji, linearni tempo sprječava
učenje
8. • obogaćena okolina koja angažira sva
osjetila, uključuje dosljedne povratne
informacije od nastavnika i ostalih
učenika pomaže nahraniti golemi
apetit mozga za stimulacijom
• raznovrsne metode, aktivnosti -
pokreću višestruki sustava pamćenja
Učenje i ljudski mozakUčenje i ljudski mozak
9. Ciklusi i ritmovi
• mozak ima prirodni puls učenja koji
utječe na to koliko vremena je
optimalno za usmjerenu aktivnost
kao što je predavanje
Učenje i ljudski mozakUčenje i ljudski mozak
10. Ciklusi i ritmovi
• dob učenika određuje optimalno
vrijeme – tako desetogodišnjak ima
usmjerenu pažnju (koncentraciju) 10
minuta i 2 – 5 minuta vremena
difuzije (rad u grupi, vrijeme za sebe
– preradu informacija)
Učenje i ljudski mozakUčenje i ljudski mozak
11. Mentalni modeli uspjehaMentalni modeli uspjeha
• tajna uspjeha učenja sadržana je u
mentalnim modelima uspjeha
• to su stavovi, uvjerenja, obrasci
mišljenja i nizovi načela djelovanja
na kojima se temelje naše misli i
ponašanja
12. Mentalni modeli uspjehaMentalni modeli uspjeha
• oni koji postižu najbolje rezultate u
bilo kojem području imaju stav da su
slobodni osjećati i doživjeti upravo
ono što izaberu
• ako sami nismo nadležni za vlastite
misli i iskustva, tko jest?
13. • Neki ljudi su skloni reći:
– činiš me tako sretnim, ljutiš me,
živcira me kako to radiš
• umjesto toga može se reći:
trenutno se osjećam sretno, ljuto,
iznervirano
birate kako se osjećate i kako ćete
reagirati u pojedinoj situaciji
Mentalni modeli uspjehaMentalni modeli uspjeha
14. • preuzimate odgovornost za svoje
ponašanje kao odgovor na situaciju
• odgovornost je jedna od najvažnijih
osobina nastavnika
Mentalni modeli uspjehaMentalni modeli uspjeha
15. • ako je vaš cilj na satu objasniti
učenicima… (položaj Europe) i ako to
učenici nisu shvatili vaša reakcija
može biti:
– to je preteško za njihovu razinu
shvaćanja
– učenici sporo shvaćaju
– moraju još ponavljati (napisati zadaću)
Mentalni modeli uspjehaMentalni modeli uspjeha
17. • odgovorno pitanje bi bilo:
Što ja MOGU UČINITI
da bi učenicima to pojasnio/la
Mentalni modeli uspjehaMentalni modeli uspjeha
18. Mentalni modeli uspjehaMentalni modeli uspjeha
• prihvaćanjem odgovornosti za svoju
komunikaciju u početku će vam se
činiti da doživljavate puno neuspjeha
• međutim, ako učenje shvatimo
(prihvatimo) kao proces onda je
svaki „neuspjeh“ trenutak učenja
19. Mentalni modeli uspjehaMentalni modeli uspjeha
• svaki neuspjeh ugrađujemo u svoje
iskustvo i time postajemo bolji
• svako iskustvo gradi znanje
• pogreške pružaju vrijednu povratnu
informaciju i mogućnost razvoja
• povratna informacija jako važna kao dio
procesa učenja
Uspješni će reći:Uspješni će reći:
Ha, taj put sam naučio/la kako to ne činitiHa, taj put sam naučio/la kako to ne činiti
20. • razlika između uspješnog i manje
uspješnog nastavnika je u dilemi
mogućnosti ili ograničenja
uspješan nastavnik govori o
MOGUĆNOSTIMA
manje uspješan nastavnik govori o
OGRANIČENJIMA
Vaša konverzacija utječe na vaše rezultateVaša konverzacija utječe na vaše rezultate
21. Pozitivna namjeraPozitivna namjera
• u svakom razredu ima učenika koji
izgledaju spori, nemotivirani,
nesposobni
• učenikovo ponašanje ovisi o
trenutnom stanju više nego o
sposobnostima
• razumijevanje, suosjećanje prema
takvom učeniku proizlazi iz uvjerenja
da svaki učenik daje sve od sebe
22. Pozitivna namjeraPozitivna namjera
• svaki učenik čini uvijek sve najbolje
– promatrajmo njegovo ponašanje s
pozitivnom namjerom
• postavlja se pitanje što je s onim
učenicima koji uništavaju školsku
imovinu, agresivni su prema drugim
učenicima…
23. Nema nesposobnih učenikaNema nesposobnih učenika
• uspješni nastavnici uzimaju u obzir
učenikovo stajalište
• svaki je učenik u nečemu dobar,
prilagodimo njegovim interesima ono
što tumačimo
• svaki je učenik jedinka za sebe,
različitih sposobnosti, inteligencija
(Gardner: višestruke inteligencije)
24. • individualno pristupamo svakom
učeniku vjerujući u njegove
sposobnosti i uspjeh
• ulazimo u učenikov svijet da bismo
unaprijedili komunikaciju i učenje
• ugradite fleksibilnost u strategije
poučavanja, uvedite raznolikost u
nastavu
Nema nesposobnih učenikaNema nesposobnih učenika
25. • usadite stav uspjeha
• pođite od pretpostavke da je svaki
učenik darovit i kao rezultat ćete
dobiti bolje rezultate
• Robert Rosenthal : Pigmalion u
razredu
Nema nesposobnih učenikaNema nesposobnih učenika
26. • visoka očekivanja dovode do boljeg
uspjeha
• bolji uspjeh vodi k većoj
odgovornosti učenika
• bolje se ponašamo prema onima koji
nam se sviđaju, pa oni više nauče
Nema nesposobnih učenikaNema nesposobnih učenika
27. • češće ih prekidate
• dajete im općenitije i rjeđe povratne
informacije
• hvalite ih za nevažne ili loše odgovore
• češće ih kritizirate zbog lošeg ponašanja
• dajete im manje vremena za odgovor
• posvećujete im manje vremena za
davanje podrške
• rasporedite ih da sjede dalje od vas
• dajete im manje izazovne zadatke
Nema nesposobnih učenikaNema nesposobnih učenika
Kako se ponašate prema učenicima od kojih očekujete manjeKako se ponašate prema učenicima od kojih očekujete manje
28. Pristranosti koje imaju snažan utjecajPristranosti koje imaju snažan utjecaj
na rezultate učenja:na rezultate učenja:
• Nesvjesne reakcije
• Kognitivna distanca
• Halo efekt
• Projekcija
• pristranost je uvjetovana vlastitim
uvjerenjima, sposobnostima,
iskustvima
29. Dobra nastava –Dobra nastava –
- dobri nastavnici- dobri nastavnici
• od osamdesetih godina prošlog
stoljeća rađena su brojna istraživanja
i studije na tu temu
• münchenski institut za psihološka
istraživanja Max-Plank
• Studija Scholastik
• Jere Brophy – državno sveučilište u
Michigenu
30. • Podupiruće razredno ozračje
• Vrijeme učenja
• Usmjerenost na cilj
• Strukturiranost nastave
• Strukturiranost sadržaja
• Uspostavljanje smisla razgovorom
Dobra nastava – dobri nastavniciDobra nastava – dobri nastavnici
mix kriterija – obilježja dobre nastavemix kriterija – obilježja dobre nastave
31. • Vježbanje i primjena
• Produktivno sudjelovanje u učenju
• Strategije učenja
• Kooperativno učenje
• Raznoliko vrednovanje postignuća
• Jasna očekivanja od učenja
Dobra nastava – dobri nastavniciDobra nastava – dobri nastavnici
mix kriterija – obilježja dobre nastavemix kriterija – obilježja dobre nastave
32. Kvalitetna školaKvalitetna škola
– od dobrog rada prema kvalitetnom radu
– od ocjenjivanja drugih do
samoevaluacije i samoocjenjivanja
– od prisile i kažnjavanja prema
dogovaranju i suradnji
– od šefovanja prema vođenju
33. – od vanjske motivacije prema unutarnjoj
– od suparničkih odnosa prema
suradničkim
– od neuspjeha prema uspjehu
– od zahtjeva prema pomoći
– od individualnog učenja prema
suradničkom
Kvalitetna školaKvalitetna škola
34. • Osnovno načelo rada u kvalitetnoj
školi je timski rad
• Razlog tomu je to što učenik mnogo
više nauči kad aktivno sudjeluje u
procesu učenja
Kvalitetna školaKvalitetna škola
35. • bolja je reprodukcija znanja
• ovladavanje tehnikama
intelektualnog rada (govorenje,
čitanje, pisanje i rješavanje
problema
• veća trajnost stečenog znanja
Kvalitetna školaKvalitetna škola
Prednosti rada u malim skupinamaPrednosti rada u malim skupinama
36. • oblikovanje obrazaca društvenog
ponašanja – kooperativnost,
suradnja - bolja sposobnost
uspostavljanja socijalnih veza
• manje je disciplinskih problema
• jačanje samopouzdanja i pomoć u
stvaranju pozitivne slike o sebi
Kvalitetna školaKvalitetna škola
Prednosti rada u malim skupinamaPrednosti rada u malim skupinama
37. Umjesto krajaUmjesto kraja
• „Neki ljudi vide ono što jest i pitaju
'zašto' , dok drugi sanjaju o onome
što bi moglo biti i pitaju 'zašto ne‘.”
(misao koja je proslavila braću Kennedy
1960-ih godina, zapisao George Bernard
Shaw).
38. Popis literaturePopis literature
• Eric Jensen: Super nastava, Nastavne
strategije za kvalitetnu školu i uspješno učenje,
Zagreb, Educa, 2003.
• Hilbert Meyer: Što je dobra nastava,
EruditA, Zagreb, 2005.
• Ewald Terhart: Metode poučavanja i
učenja, Educa, Zagreb, 2001.
• William Glasser: Kvalitetna škola
39. Preporučena dodatna literaturaPreporučena dodatna literatura
• Marko Stevanović: Modeli kreativne
nastave, R&S, Tuzla, 2000.
• Eric Jensen: Različiti mozgovi, različiti
učenici, Educa, Zagreb, 2004.
