SUZBIJANJE BOLA
SUZBIJANJE BOLA
• Postoje razne mogućnosti suzbijanja bola jedan je FARMAKOLOŠKI, a drugi je
PSIHOLOŠKI.
• Uvijek je moguće kombinirati razne načine za suzbijanje bola.
FARMAKOLOŠKI
• Od davnina su ljudi znali za različite načine pripremanja biljaka koje mogu
lokalno i/ili centralno ublažiti bol. Danas se za to brine FARMACEUTSKA
INDUSTRIJA.
• ASPIRIN inhibira proizvodnju grupacije hormona pod zajedničkim imenom
prostaglandini, što je osnova smanjenja intenziteta boli. Naime, oštećene stanice
vrlo brzo sintetiziraju prostaglandin i oslobađaju ga u okolinu, što je osnova
podraživanja nociceptora. Dakle, mehanizam djelovanja aspirina kao analgetika
leži u činjenici kočenja proizvodnje i lučenja prostaglandina, prvog kora u
doživljaju boli, tj. nastanka živčanih impulsa.
• OPIJATI poput morfija vrlo su snažni analgetici i oni svoju ulogu ostvaruju na
temelju blokiranja sinaptičkog prijenosa impulsa s periferije prema centrima. To
se može odigravati na razini leđne moždine ili pak aktivacijom u moždanim
strukturama.
PSIHOLOŠKI
1. HIPNOZA
2. ODVRAĆANJE PAŽNJE
3. PLACEBO
4. STEZANJE I MOTORIČKI POSTIGNUTO OLAKŠANJE
5. OPUŠTANJE
6. KOGITIVNE TEHNIKE
HIPNOZA
HIPNOZA se određuje kao oblik socijalne interakcije u kojoj jedna osoba
(hipnotizirana) odgovara na sugestije druge osobe (hipnotizera), a to ponašanje
hipnotizirane osobe uključuje promjenu u percepciji, pamćenju i voljnim pokretima.
HIPNOTIČNO STANJE najčešće počinje jasnim fokusiranjem na nešto te se razvija
prema relaksiranome pasivnome stanju. Relaksacija i smanjenje opsega pažnje osnova
su za pomanjkanje kritičnosti prema uobičajenom iskustvu. Na taj način osoba postaje
tolerantnija za nekonzistentnosti u tom iskustvu.
Suprotstavljene tvrdnje, koje bi inače bile osnova za konfuziju, više ne dovode do
konfuzije. Sugestije hipnotizera prihvaćaju se bez cenzure i vrednovanja i ne
“provjeravaju” se u s obzirom na vlastita iskustva i znanja.
Ako hipnotizer sugerira neko ponašanje, neki doživljaj ili pomanjkanje doživljaja
(npr. boli), to hipnotizirani automatski prihvaća. Na taj način hipnotično stanje
facilitira prihvaćanje ponašanja u skladu sa sugestijom, uključujući i analgeziju -
neosjetljivost na bolne podražaje. Priroda sugestije kod hipnoze tiče se prirođene
sposobnosti mijenjanja vlastita doživljavanja koju potakne netko izvana.
• hipnotična je sugestibilnost stabilna u vremenu
• distribucija hipnotične sugestibilnosti otprilike je normalna i 5-10% populacije ne
može se hipnotizirati (isto je toliki i postotak visoko sugestibilan)
• jedino osobe koje žele da ih se hipnotizira mogu i biti hipnotizirane (u tom
slučaju hipnotizirane se osobe odriču kontrole nad svojim ponašanjem u korist
hipnotizera i zapravo prihvaćaju određenu distorziju realnosti)
• hipnoza se sve više primjenjuje u medicini jer se pokazalo da smanjuje intenzitet
percipirane boli 10-20%
ODVRAĆANJE PAŽNJE
• INTENZIVNE PREDODŽBE O NEČEMU LIJEPOM ILI UZBUDLJIVOM
(IMAGINACIJA)
• SLUŠANJE GLAZBE ili GLEDANJE TELEVIZIJE
• ZATVARANJE OČIJU
Samo odvraćanje pažnje nije toliko bitno koliko je bitna EMOCIONALNA KVALITETA
DISTRAKTORA. Pozitivni podražaji poput humora i smijeha pokazali su se vrlo
efikasnima, dok npr. kognitivni napor (distrakcija bez pozitivnih emocija) nije toliko
uspješna za odvraćanje misli od boli.
PLACEBO
PLACEBO je tvar (ili postupak) koji sam po sebi ne može dovesti do željenoga ili
traženoga efekta.
PLACEBO EFEKT je istinski psihološki ili fiziološki učinak u ljudi ili životinja koji se
pripisuje primanju neke tvari ili podvrgavanju nekom postupku, ali nije nastao zbog
te neaktivne tvari ili postupka. u području doživljaja boli to znači da, ako se pacijentu
da injekcija tvari koja objektivno ne može smanjiti bol (npr. fiziološka otopina), ona
će ipak dovesti do smanjenja boli.
Anegdotska opažanja i sustavna istraživanja pokazala su da je
u području boli placebo efekt vrlo snažan.
STEZANJE I MOTORIČKI POSTIGNUTO
OLAKŠANJE
• stiskanje šake ili naslona stolice, te zuba (kad je to moguće)
• lupkanje nogama
OPUŠTANJE
• duboko disanje
• opuštanje mišića
• autogeni trening
KOGNITIVNE TEHNIKE
• brojenje ili rješavanje brojevnih zadataka
• recitiranje
• gledanje na sat
• motivirajuće samoinstrukcije (npr. izdrži još malo; u tvom je interesu;
zbog toga da te više ne boli zub/kuk/leđa i sl.).
ZA RAZMIŠLJANJE...
• Razmislimo što znače fraze: „Boli me duša” ili pravnička sintagma kojom se traži
odšteta zbog duševnih boli.
• To znači da riječ bol ima dvojako i isprepleteno značenje. Jedno je fizička bol
izazvana vanjskim podražajem koja uvijek pobuđuje i emocionalnu reakciju
neugode, a drugo označuje složeno neugodno emocionalno stanje koje, ako je
preintenzivno, može trajno narušiti zdravlje.
LITERATURA
• Havelka, M. i Zarevski P. (2014). Psihologija-udžbenik za treći razred medicinske
škole za zanimanje medicinska sestra/tehničar opće njege. Zagreb: Školska knjiga
FOTOGRAFIJA
• https://www.hourdetroit.com/special-section-advertising/pain-pain-go-away/

suzbijanje bola

  • 1.
  • 2.
    SUZBIJANJE BOLA • Postojerazne mogućnosti suzbijanja bola jedan je FARMAKOLOŠKI, a drugi je PSIHOLOŠKI. • Uvijek je moguće kombinirati razne načine za suzbijanje bola.
  • 3.
    FARMAKOLOŠKI • Od davninasu ljudi znali za različite načine pripremanja biljaka koje mogu lokalno i/ili centralno ublažiti bol. Danas se za to brine FARMACEUTSKA INDUSTRIJA. • ASPIRIN inhibira proizvodnju grupacije hormona pod zajedničkim imenom prostaglandini, što je osnova smanjenja intenziteta boli. Naime, oštećene stanice vrlo brzo sintetiziraju prostaglandin i oslobađaju ga u okolinu, što je osnova podraživanja nociceptora. Dakle, mehanizam djelovanja aspirina kao analgetika leži u činjenici kočenja proizvodnje i lučenja prostaglandina, prvog kora u doživljaju boli, tj. nastanka živčanih impulsa. • OPIJATI poput morfija vrlo su snažni analgetici i oni svoju ulogu ostvaruju na temelju blokiranja sinaptičkog prijenosa impulsa s periferije prema centrima. To se može odigravati na razini leđne moždine ili pak aktivacijom u moždanim strukturama.
  • 4.
    PSIHOLOŠKI 1. HIPNOZA 2. ODVRAĆANJEPAŽNJE 3. PLACEBO 4. STEZANJE I MOTORIČKI POSTIGNUTO OLAKŠANJE 5. OPUŠTANJE 6. KOGITIVNE TEHNIKE
  • 5.
    HIPNOZA HIPNOZA se određujekao oblik socijalne interakcije u kojoj jedna osoba (hipnotizirana) odgovara na sugestije druge osobe (hipnotizera), a to ponašanje hipnotizirane osobe uključuje promjenu u percepciji, pamćenju i voljnim pokretima. HIPNOTIČNO STANJE najčešće počinje jasnim fokusiranjem na nešto te se razvija prema relaksiranome pasivnome stanju. Relaksacija i smanjenje opsega pažnje osnova su za pomanjkanje kritičnosti prema uobičajenom iskustvu. Na taj način osoba postaje tolerantnija za nekonzistentnosti u tom iskustvu. Suprotstavljene tvrdnje, koje bi inače bile osnova za konfuziju, više ne dovode do konfuzije. Sugestije hipnotizera prihvaćaju se bez cenzure i vrednovanja i ne “provjeravaju” se u s obzirom na vlastita iskustva i znanja. Ako hipnotizer sugerira neko ponašanje, neki doživljaj ili pomanjkanje doživljaja (npr. boli), to hipnotizirani automatski prihvaća. Na taj način hipnotično stanje facilitira prihvaćanje ponašanja u skladu sa sugestijom, uključujući i analgeziju - neosjetljivost na bolne podražaje. Priroda sugestije kod hipnoze tiče se prirođene sposobnosti mijenjanja vlastita doživljavanja koju potakne netko izvana.
  • 6.
    • hipnotična jesugestibilnost stabilna u vremenu • distribucija hipnotične sugestibilnosti otprilike je normalna i 5-10% populacije ne može se hipnotizirati (isto je toliki i postotak visoko sugestibilan) • jedino osobe koje žele da ih se hipnotizira mogu i biti hipnotizirane (u tom slučaju hipnotizirane se osobe odriču kontrole nad svojim ponašanjem u korist hipnotizera i zapravo prihvaćaju određenu distorziju realnosti) • hipnoza se sve više primjenjuje u medicini jer se pokazalo da smanjuje intenzitet percipirane boli 10-20%
  • 7.
    ODVRAĆANJE PAŽNJE • INTENZIVNEPREDODŽBE O NEČEMU LIJEPOM ILI UZBUDLJIVOM (IMAGINACIJA) • SLUŠANJE GLAZBE ili GLEDANJE TELEVIZIJE • ZATVARANJE OČIJU Samo odvraćanje pažnje nije toliko bitno koliko je bitna EMOCIONALNA KVALITETA DISTRAKTORA. Pozitivni podražaji poput humora i smijeha pokazali su se vrlo efikasnima, dok npr. kognitivni napor (distrakcija bez pozitivnih emocija) nije toliko uspješna za odvraćanje misli od boli.
  • 8.
    PLACEBO PLACEBO je tvar(ili postupak) koji sam po sebi ne može dovesti do željenoga ili traženoga efekta. PLACEBO EFEKT je istinski psihološki ili fiziološki učinak u ljudi ili životinja koji se pripisuje primanju neke tvari ili podvrgavanju nekom postupku, ali nije nastao zbog te neaktivne tvari ili postupka. u području doživljaja boli to znači da, ako se pacijentu da injekcija tvari koja objektivno ne može smanjiti bol (npr. fiziološka otopina), ona će ipak dovesti do smanjenja boli. Anegdotska opažanja i sustavna istraživanja pokazala su da je u području boli placebo efekt vrlo snažan.
  • 9.
    STEZANJE I MOTORIČKIPOSTIGNUTO OLAKŠANJE • stiskanje šake ili naslona stolice, te zuba (kad je to moguće) • lupkanje nogama
  • 10.
    OPUŠTANJE • duboko disanje •opuštanje mišića • autogeni trening
  • 11.
    KOGNITIVNE TEHNIKE • brojenjeili rješavanje brojevnih zadataka • recitiranje • gledanje na sat • motivirajuće samoinstrukcije (npr. izdrži još malo; u tvom je interesu; zbog toga da te više ne boli zub/kuk/leđa i sl.).
  • 12.
    ZA RAZMIŠLJANJE... • Razmislimošto znače fraze: „Boli me duša” ili pravnička sintagma kojom se traži odšteta zbog duševnih boli. • To znači da riječ bol ima dvojako i isprepleteno značenje. Jedno je fizička bol izazvana vanjskim podražajem koja uvijek pobuđuje i emocionalnu reakciju neugode, a drugo označuje složeno neugodno emocionalno stanje koje, ako je preintenzivno, može trajno narušiti zdravlje.
  • 13.
    LITERATURA • Havelka, M.i Zarevski P. (2014). Psihologija-udžbenik za treći razred medicinske škole za zanimanje medicinska sestra/tehničar opće njege. Zagreb: Školska knjiga FOTOGRAFIJA • https://www.hourdetroit.com/special-section-advertising/pain-pain-go-away/