Dokument analizira uzroke i posljedice 'epidemije popustljivog odgoja', uključujući utjecaje medija, materijalizam i nedostatak čvrstih vrijednosti. Ističe potrebu za zdravim emocionalnim razvojem djece kroz čvrste veze s roditeljima, pravila i usmjeravanje prema moralnim vrednotama. Ključni savjeti uključuju poticanje samokontrole, postavljanje granica te razvijanje empatije i odgovornosti kod djece.

1. EPIDEMIJA
POPUSTLJIVOG ODGOJA
Zašto su djeca nevesela, nezadovoljna,
sebična…
te kako im pomoći
Robert Shaw (dječji i obiteljski psihijatar)
i Stephanie Wood (urednica časopisa o djeci)
www.zbornica.com

2. Otrovne tvari naše kulture
 Pritisak na roditelje (kontradiktorni savjeti
bez znanstvene utemeljenosti)
 Izostanak opuštenih trenutaka u obitelji
 Napuštanje tradicionalnih vrijednosti
poštenja i truda
 Zasićenje medijima
 Potrošački duh (potkopava zadovoljstvo i
povećava potrebu za stjecanjem)
www.zbornica.com

3. Trendovi roditeljskog odgoja
zadnjih 30 god.
 OtuĎenost
 Nekomunikativnost
 Poteškoće u učenju
 Nemoguće kontrolirati dijete
 Materijalizam
 Strah kako odgajati
– roditelji imaju prirodnu sposobnost osjetiti
što je dobro za njihovo dijete
 Utjecaj medija
 Bez čvrstog centra moralne i emocionalne
kontrole
www.zbornica.com

4. Korijeni epidemije
 TV kao dadilja
 Umor – previše posla premalo zabave
 Ulagivanjem dobiti sve što se ţeli od djeteta
 Scenom dijete dobiva sve što ţeli od roditelja
 Neusaglašen odgoj majke i oca
 Kriminalci bez roditeljske kontrole
 Zbunjujuće poruke za dijete (roditeljskim
djelovanjem ili nedjelovanjem)
 Ţivot bez frustracija = da bi dijete moglo
izražavati vlastitu ličnost
 Udvostručeno korištenje lijekova
 Djeca prenatrpana
 Podbacivanje u školi – spuštanje kriterija
www.zbornica.com

5. Potrebe djece
 Iskustvo čvrste povezanosti (s bar
jednom bliskom osobom)
 Čvrstina i red u svakodnevnom ţivotu
 Nadzor i moralna pouka (sposobnost
odolijevanju negativnim utjecajima
društva)
www.zbornica.com

6. Povećani rizik u emocionalno
iskrivljenom razvoju
 Slaba emocionalna povezanost (nedostatak vremena i posvećene
pažnje)
 Ne stvaraju se temelji pismenosti (nema čitanja, razgovora, igre)
 Prihvaćanje povećane skrbi drugih ljudi za vlastito dijete
 Nema čvrstih pravila ni svakodnevne rutine
 Ne prenošenje moralnih, etičkih i duhovnih vrednota riječima i
postupcima
 Neadekvatan nadzor djeteta nad vlastitim ţivotom
 Riječi bez djela
 Pretjerano poistovjećivanje s djetetom
 Premali zahtjevi – prevelika očekivanja
 NagraĎivanje djeteta bez zalaganja
 Pretjerano izlaganje medijima
 Nebavljenje aktivnostima koje su preduvjet za učenje
 Ne razgovarati o problemima
www.zbornica.com

7. Kako dijete naučiti ljubavi
 Dojenjem djeca počinju učiti
 Ljudskost se razvija brigom za hranu, vodu i
zaklon i razgovorom
 Veza majka i dijete – ljubav, odanost, privrţenost
(temelj samokontrole, samopoštovanja, empatije,
pismenosti)
 Majka podupire fizički, govorni i pismeni razvoj
te nošenje s teţinom svijeta
 Prve 2 god. majka poticajima odreĎuje razvoj
mozga
 Otac pomaže (roditelji mogu i zamijeniti uloge)
 Radost u zajedništvu
www.zbornica.com

8. Tjeskoba zbog razdvajanja
(odlazak na posao)
 Dijete osjeća je li majka sigurna u
osobu kojoj ga ostavlja (ponaša se u
skladu s majkom).
 Razviti povjerenje da će se mama
vratiti
www.zbornica.com

9. Krenuti pravim putem
 Hrana ljubavi
 Pravila hranjena i spavanja
 Igra plakanja (pedagoška inverzija – dijete uči
roditelje)
 Samostalno spavanje
 Čvrsti temelji
- ne stvarati iluziju da dijete kontrolira svijet,
- činiti dobro za dijete, a ne suprotno od
vlastitih roditelja sa čijim odgojem se niste
slagali
 Privikavanje za odlazak na zahod
www.zbornica.com

10. Raditi
i graditi vezu s djetetom
 Temeljna povezanost (osim majke može
otac, baka, djed… = osoba od
povjerenja)
 Skupna skrb riskantnija:
- kognitivno napredniji - emocionalno i
društveno hendikepirani
 Politički interesi se ne vrte oko dobrobiti
djece
 Ovisi o konkretnoj situaciji pojedine
osobe
www.zbornica.com

11. Razmaţena djeca
 = ona kojoj se dopušta da bude po
njihovom kad nije primjerena situacija
 Dijete nije zadovoljilo svoju potrebu, već
istjeralo svoje
 Time učimo djecu - odnos s najbližim
ljudima se zasniva na kontroli, a ne
ljubavi
 Poput droge - popustljiv odgoj traži sve
više popustljivosti
 NenagraĎenost za vlastiti trud – manjak
motivacije i produktivnosti
www.zbornica.com

12. Istina o posljedicama
 Neuspjeh razvoja empatije
 Manjak ţelje svrsishodnog uklapanja u
različite situacije i odnose
 Poremećen osjećaj moći
 Nezahvalnost (bez zahvalnost
nemamo što mislimo da imamo)
 Nedostatak spoznaje blagoslova
ţivjeti meĎu ljudima koji nas vole
www.zbornica.com

13. Blagodati poduke
 Djeca = društvena bića
 Traţe: ljubav, nježan fizički kontakt, da ih
drugi poznaju, utjecati na druge
 Obrasci prilagoĎavanja - stvoreni u ranom
djetinjstvu
 Dobar im je bilo koji oblik pozornosti
 Odrasli donose odluke, a ne dijete
 Izloţenost torturi zbog neodlučnosti majke
 Sačuvat ga od zastranjivanja – približiti im i
pridobiti ih za svoj sustav vrijednosti
 Roditelj neprekidno odrţavat autoritet
www.zbornica.com

14. Roditeljski pristup se mijenja
djetetovim odrastanjem
 Prije većina roditelja ponosna na
ponašanje svoje djeca
 Danas poznajemo metode poticanja
pozitivnog ponašanja bez nepotrebne
okrutnosti i strogoće
 Uskladiti metode s fazama kroz koje
dijete prolazi
 Priroda djeteta ispitivanje granica, a
roditelji ih moraju odrediti i drţati
 5. – 8. god. = latentna faza druţeljubivog
aspekta potiskuje ispitivanje granica
(psihoanalitičari)
www.zbornica.com

15. Empatija, bijes, kontrola
 Najbolji je spoj empatije i čvrstine
 Naučiti se nošenju s boli i
frustracijom kad se naiĎe na otpor
bez prekidanja emocionalne veze
 Ako djecu ne naučimo dobrom
ponašanju, od nas rade robove
www.zbornica.com

16. Odgoj kreposne djece
u svijetu bez vrijednosti
 Roditelji štite djecu od nemoralnog
društva
 Današnje škole više vremena i novca
troše na disciplinu, nego na obrazovanje
- moralni odgoj = roditeljski dom
- misija škole = akademsko znanje
- škole ne mogu same “popraviti” djecu
 Negativnosti u medijima
 Loš odnos izmeĎu prijatelja
www.zbornica.com

17. Djeca uče kad im…
 1. Postavljamo ograničenja (model prikladnog
ponašanja)
 2. Odrţavamo disciplinu (važna za ostvarenje
cilja)
 3. Poučavamo samokontroli (bez nje nemoć
pred frustracijom i dosadom)
 4. UsaĎujemo poštovanje prema drugima
 5. UsaĎujemo moralne vrijednosti
 6. Potičemo zdrav stupanj odvajanja
 7. Uspostavljamo odgovarajuću razinu
odgovornosti, privatnosti i povjerenja (privatnost i
povjerenje - privilegije koje treba zaslužiti, a ne
pravo)
www.zbornica.com

18. Njegovanje (kroz dosljednost)
osobina čvrstog karaktera
 Empatija (prirodno stanje dojenčadi i
djece)
 Odanost
 Poštenje
 Odgovornost
 Ustrajnost
www.zbornica.com

19. Samopoštovanje = prirodni
nusproizvod dobrog odgoja
 Ne moţe se podići tehnikama
 Sudjelujući u ţivotu obitelji
 Zaglupljivanje djece u ime samopoštovanja
 Pohvala ne smije biti isprazna
 Prije: roditelji pomoć prirodnog okruţja
 Danas moraju sami: vratiti se obiteljskom
stolu, društvenim igrama, što više bez TV
 Pomoć djeci: - postavljanje manjih ciljeva,
- ne usporeĎivati se s drugima, već sa sobom
 Razvijeno dijete: usredotočeno, sigurno u
sebe, produktivno i velikodušno
www.zbornica.com

20. Vremenska skala
 6. -12. mj. = smijeh, komunikacija, istraţivanje dodirom
 12. -18. mj. = iskazivanje ljubaznosti, agresiju zbog
uzbuĎenja ili znatiţelje zaustaviti
 18. mj. – 2. god. = empatija raste, izrazi pristojnosti, ne
tolerirati neprijateljsko ponašanje
 3. – 4. god. = dijeljenje, strpljivost, poštivanje,
kontrolirati asocijalno ponašanje istjerivanja svog
 4. – 6. god. = paziti na stvari, “zlatno pravilo” (Što ne
želiš da drugi čine tebi , ne čini ni ti njima)
 5. – 7. god. = svjesni očekivanja, sretni kad ga ispune i
ponosni na uspjeh, zlovoljni kad su uhvaćeni u
prijestupu
 7. god. i više = taktični, mare o dojmu na druge, ne
dozvoliti im ruganje, odani prijateljima, ţele biti dobri jer
prihvaćaju ispravno kao takvo, ţele pomagati, zdrav
odnos prema radu
www.zbornica.com

21. Odnos TV i obitelji
 Kraj 70. -ih: zatupljuje um, dovodi u
hipnotičko stanje i hiperaktivnost, slabi
pamćenje i verbalne vještine
 1990. g.: Zakon o dječjoj TV (odgojne
emisije i manje reklame) – dimna
zavjesa
 1997. g.: razvrstavanje emisije prema
dobi djece
 V – čip = blokiranje neprikladnih emisija
 Najbolje su stranice roditelja koje sami
ureĎuju
www.zbornica.com

22. Maksimum medija –
minimum roditeljske skrbi
 Poruke medija: agresija, psovke, cigarete,
alkohol, brza hrana, seks, drskost, laţ
 Ovisnost o medijima utječe na prehranu i
zdravlje
 Šteta sposobnosti učenja
 Loša koncentracija
 Ne uči realnosti ţivota
 Pad pismenosti
 Nadomjestak za prijatelje
 Pronaći pravu mjeru!
www.zbornica.com

23. Ukradeno djetinjstvo
 Pritisak na djecu da budu uspješna (elitni
vrtići)
 Slobodno vrijeme se skratilo za 1/3
 Nema vremena za opuštanje (emocionalna
hrana i otkrivanje vlastitog identiteta)
 Vaţno da dijete sam kreativno rasporeĎuje
vlastito vrijeme
 Razvoj kognitivno, zaostajanje emocionalno
 Zdrava doza frustracije
 Uspostavljanje ravnoteže
www.zbornica.com

24. Izmakla kontrola
Dominantne osobine takvih roditelja:
 Nesigurnost
 Nevjerodostojnost
 Krivnja
Ponovo uspostaviti vezu i preuzeti
kontrolu - ovisi o dobu djeteta i
problemu (lakše ako je dijete mlađe i
manji je problem)
www.zbornica.com

25. Dijete zaista treba…
 Vezu
 Odgoj i kultiviranje
 Odavanje priznanja, pohvala i nagrada
kad doĎu do zasluţenih postignuća
www.zbornica.com