Dokument se bavi socio-emocionalnim razvojem djeteta do 1 godine, naglašavajući važnost razvojnih prekretnica i emocionalnog razvoja. Emocije poput sreće, straha i ljutnje počinju se manifestirati kroz facijalne ekspresije i plač, a privrženost između djeteta i majke igra ključnu ulogu u daljnjem razvoju. Različiti tipovi temperamenta djeteta utječu na interakciju s majkom, a prepoznavanje i prilagođavanje roditelja djetetovom temperamentu može spriječiti sukobe i povećati zadovoljstvo u odnosu.

1. SOCIO EMOCIONALNI RAZVOJ DJETETA DO 1 GODINE Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti

2. RAZVOJNE PREKRETNICE za svaki mjesec razvoja predložene su razvojne prekretnice, kroz koje se može pratiti razvoj i napredovanje djeteta one su OKVIRNI pokazatelji razvoja

3. EMOCIONALNI RAZVOJ Eriksson – pretpostavlja da svaka dob nosi pojedine razvojne zadatke razvojni zadatak prve godine je razvijanje osjećaja sigurnosti, odnosno nesigurnosti u svoju okolinu

4. FACIJALNA EKSPRESIJA na osnovu nje se procjenjuje doživljavanje pojedinih emocija sreća tuga strah ljutnja

5. FACIJALNA EKSPRESIJA identična je svim ljudima bez obzira na spol, dob, rasu, podneblje...

6. PRVA EMOCIJA sviđanje – nesviđanje javlja se odmah po rođenju može se iskazati gledanjem (odmah po rođenju) ili smijanjem (od 3-4 tjedna života)

7. OSTALE EMOCIJE Ljutnja, srdžba (javlja se kada se pojavi prepreka na putu do nekog cilja) – 3 - 4 mjeseca Žalost (javlja se kada nam je nešto što želimo oduzeto) – 3 – 4 mjeseca Strah (kada se osjećamo ugroženo) – 7 mjeseci

8. DA LI SE EMOCIJE UČE? John Watsonov eksperiment s malim Albertom uvjetovanje straha da li su sve emocije naučene uvjetovanjem na uređene dvije emocije: strah od glasnog zvuka i strah od visine?

10. PREPOZNAVANJE EMOCIJA djeca od 6 tjedana starosti su u stanju prepoznavati različite facijalne ekspresije, ali ih ne mogu tumačiti od 6. mjeseca starosti djeca tumače emocije – kopiraju facijalnu ekspresiju koja im je prikazana

11. KORIŠTENJE INTERPRETACIJE EMOCIJA djeca svoju sposobnost prepoznavanja emocija koriste kao način tumačenja okoline pred kraj prve godine u nepoznatoj situaciji, dijete prvo pogleda majku, da bi protumačilo njezinu facijalnu ekspresiju i na taj način dobilo tumačenje da li je situacija sigurna ili ne.

12. PLAČ KAO ISKAZIVANJE EMOCIJA prvi oblik komunikacije prvi način iskazivanja emocija različit po intenzitetu, trajanju, vrsti zavisno od podražaja koji ga izazove prva funkcija plača je privlačenje pažnje majke, a kasnije postaje sredstvo kontrole

13. EMOCIJE KAO KOMUNIKACIJA kroz ekspresiju emocija ostvaruje se prva komunikacija s djetetom pozitivno se potkrepljuju pozitivne emocije, a negativne emocije se često ignoriraju, te dolazi do kraja prve godine do velikog opadanja iskazivanja negativnih emocija

14. INTERAKCIJA LICE U LICE majke intuitivno prepoznaju djetetove emocionalne izraze te pristupaju odgovarajućim aktivnostima djeci “ obrazac usklađenosti” se javlja do 4 mjeseca starosti djeteta najčešći način komunikacije s djetetom u prvoj godini života

15. PRIVRŽENOST specifični odnos majke (ili drugog primarnog skrbnika) i djeteta, koji utječe na daljnji socioemocionalni razvoj djeteta.

16. RAZVOJ PRIVRŽENOSTI FAZA – od rođenja do 2 mjeseca nediskriminirane socijalne reakcije FAZA – od 2. do 7. mjeseca diskriminativne socijalne reakcije FAZA – od 8. do 24. mjeseca usmjerena privrženost

17. VRSTE PRIVRŽENOSTI SIGURNA PRIVRŽENOST (sigurna uz majku, uznemirena kod odlaska, vesela kod povratka) 65 % djece ANKSIOZNO-IZBJEGAVAJUĆA PRIVRŽENOST (nisu uznemirena kod odvajanja, pri povratku izbjegavaju majku) 25 % djece ANKSIOZNO-OPIRUĆA (uznemirenost kod odvajanja, ljutnja kod povratka majke) 10 % djece

18. RAZVOJ PRIVRŽENOSTI POMAŽE majčina osjetljivost na dječje neverbalne znakove majčina sposobnost da prepoznaju i pravilno interpretiraju djetetove znakove čestina interakcija – dodirom, licem u lice

19. ZAŠTO JE VAŽNA PRIVRŽENOST? osim razvijanja sigurnog odnosa s majkom, razvoj sigurne privrženosti ima utjecaj na: kognitivnu kompetentnost socijalna kompetentnost emocionalna kompetentnost

20. HARLOWLJEV EKSPERIMENT

21. HARLOWLJEV EKSPERIMENT da li je majka kao dominantni skrbnik dominantna zbog hranjenja? na rezus majmunima je pokazano da je dominantna odrednica privrženosti udobnost dodira, a ne hrana.

22. TEMPERAMENT opisuje djetetov ponašajni stil, ne odražavajući toliko što dijete čini nego kako nešto čini. dijelom je nasljedan u većini aspekata je stabilan tijekom života

23. NYLS (New York Longitudinal Study, 1950.g.) Količina podražaja potrebna da izazove reakciju djeteta. Limen Koliko dugo dijete izvodi neku aktivnosti i djetetova spremnost da s njom nastavi kada se suoči s preprekama. Opseg pažnje i ustrajnost Lakoća kojom se djetetovo ponašanje koje je u tijeku prekida izvanjskim događajem ili podražajem Distraktibilnost Broj veselih i prijateljskih reakcija koje dijete pokazuje naspram neveselih i negativnih ponašanja Raspoloženje Razina energija djetetovih reakcija, i pozitivnih i negativnih Intenzitet Lakoća kojom se dijete prilagođava novoj situaciji Prilagodljivost Koliko pozitivno dijete reagira na nove događaje i podražaje, uključujući izražavanje raspoloženja i ponašanje Pristupanje/povlačenje Djetetova predvidivost, uključujući raspored hranjenja, ciklus spavanja i vršenja nužde Ritmičnost Količina tjelesne i motoričke aktivnosti djeteta za vrijeme jela, kupanja, oblačenja i u drugim svakodnevnim situacijama Aktivnost

24. 3 VRSTE TEMPERAMENTA teško dijete nepredvidive obrasce spavanja i hranjenja, nije prilagodljivo, nezainteresirano, često plače 10% djece lako dijete ima pravilne obrasce hranjenja i spavanja, prilagodljivo, zainteresirano za druge 40% djece suzdržano dijete slabo se prilagođava promjeni situacija, ne voli druge osobe ili objekte 15 %

25. VAŽNOST PREPOZNAVANJA TEMPERAMENTA majkama je lakše ako prepoznaju temperament djeteta i usklade se s njim, inače može doći do “sukoba” između majke i djeteta, što može rezultirati većom napetošću i nezadovoljstvom i majke i djeteta.

26. MAJČIN STAV djeca opisana kao “teška” u ranom djetinjstvu ne moraju takva biti i kasnije. ono što najviše utječe na kasniji razvoj je majčin stav prema ponašanju djeteta. no sramežljivost, kao crta temperamenta, je relativno stabilna kroz dob.

27. KAKO VAM SVE OVO MOŽE POSLUŽITI? pratite svoje dijete ne podcjenjujte ga ono je “svoje” više nego “vaše” – prilagodite se (biti će ljepše i vama i djetetu) uživajte u druženju s njim – puno vas može naučiti

28. HVALA LIJEPO NA VAŠOJ PAŽNJI!