Medvednica je prekrivena gustom šumskom vegetacijom koja se sastoji od različitih drvenastih zajednica uključujući bukove, jelove i kitnjakove šume. Visinska zonacija i raznolikost reljefa utječu na raspodjelu vrsta, dok su faunističke zajednice kroz povijest prolazile kroz značajne promjene zbog ljudske aktivnosti. Biodiverzitet uključuje brojne vrste drveća, ptica, sisavaca, gmazova i insekata, ali su neki ekosustavi i vrste ugroženi gubitkom staništa.

1. Branka Kamenečki Orlić; OŠ Malešnica, Zagreb

2. Cijela je Medvednica pod kompaktnim
(gustim) vegetacijskim pokrovom.
Njegovu glavninu sačinjavaju šume.
One pokrivaju gotovo cijeli
planinski pojas iznad 350 m.
Ukupna im je površina 12.935 ha,
od čega na južnu padinu otpada 7.568,
a na sjevernu 5.367 ha.
Unutar šumskih površina ima samo
380 ha slobodnih ploha (3%).
www.zbornica.com

3. U donjem dijelu šumskog pojasa zastupljena
je šumska zajednica hrasta kitnjaka i graba ili
pitomog kestena koja doseže 600 m nm.
U srednjem pojasu prevladava lijepa bukova šuma,
a u gornjem dijelu mješovita šuma bukve i jele.
Kao i drugdje u Srednjoj Europi bukva stalno
potiskuje crnogoricu, osobito na južnoj padini,
tako da dobro sačuvanih i većih jelovih šuma ima
samo na sjevernoj padini gdje se one mjestimično
spuštaju čak do 400 m nadmorske visine.
www.zbrnica.com

4. ŠUMSKE ZAJEDNICE
Raspored šumskih zajednica na Medvednici
vrlo je šarolik zbog razvedenog reljefa.
Tu su vrlo česte pojave inverzija pa se hrast
kitnjak po toplim hrptima visoko penje u zonu
bukovih šuma, dok se bukva, a ponegdje i jela,
hladnim uvalama i jarcima spuštaju znatno niže
od granice svoje, za ovo podneblje, normalne
visinske rasprostranjenosti.
Na južnim padinama vertikalno je zoniranje bolje
izraženo (široke zone),
a na sjevernim je prijelaz vrlo nagao.
www.zbornica.com

5. Šume Medvednice pripadaju vegetacijski zoni
bukovih šuma, dok zona mješovitih
listopadnih šuma čini prsten oko Medvednice
na blago valovitim terenima podnožja.
Unutar zone bukovih šuma nalazimo dvije
podzone brdskih bukovih šuma i
bukovo-jelovih šuma.
U području bukovih šuma javljaju se šume
gorskog javora i običnog jasena,
šuma hrasta medunca i crnog graba,
djelomično šuma tise i lipe.
www.zbornica.com

6. ŠUMA HRASTA KITNJAKA I
OBIČNOG GRABA
Ova šumska zajednica zauzima najniže
obronke Medvednice (od 150 do 250 m
nadmorske visine) i okružuje cijeli masiv.
Veće površine ovih šuma unutar parka
prirode nalaze se na sjevernoj padini u
području Kraljeva vrha.
U sloju drveća nalazimo: hrast kitnjak,
obični grab, divlju trešnju, klen, gorski
javor i lipu.
www.zbornica.com

7. www.zbornica.com

8. Šuma pitomog kestena i hrasta kitnjaka zauzima
znatne površine Medvednice.
Visinski se nadovezuje na zonu šume
kitnjaka i običnog graba.
Na južnim padinama dolazi od 320 do 580 m
nadmorske visine, a na sjevernim od 280 do 360
m. Šuma je prozračna jer u njoj nije razvijen sloj
grmlja (ili vrlo slabo), stoga je vrlo privlačna za
izletnike osobito u jesen nakon uroda kestena.
Od drveća ovdje dominira pitomi kesten.
U sloju grmlja javljaju se ponegdje gust
podmladak hrasta kitnjaka i kestena,
a ponegdje borovica.
www.zbornica.com

9. Kesten se pojedinačno penje
na južnim padinama do 715 m,
a na sjevernim do 620 m nadmorske visine.
Na sjevernim padinama uspinje se najviše na
zapadnoj i istočnoj strani, dok u središnjem
dijelu dolazi najviše do 400 m zbog zasjene
koju stvara Sljeme-vrh Medvednice.
Nekad je uzgoj kestena na Medvednici bio
prioritetan (pogotovo u šumama privatnog
posjeda) zbog ploda te kolja i sitne graĎe.
U posljednje vrijeme smanjuje se područje
pokriveno njime, jer je stradao od raka
kestenove kore.
www.zbornica.com

10. www.zbornica.com

11. Zona bukovih šuma na Medvednici dosta je
široka - od 300 m do 780 m nm.
Na južnim padinama ona je znatno viša
nego na sjevernim.
U sloju drveća nalazimo uz bukvu,
gorski javor, mliječ, gorski brijest i dr.
U sloju prizemnog raslinja dolaze vrste:
lazarkinja, sirištara, bročika, režuha,
proljetni driiemovac i dr.
www.zbornica.com

12. www.zbornica.com

13. Šuma hrasta lužnjaka i
običnog graba je dvoslojna.
U gornjem sloju dominira hrast lužnjak, dok
donju etažu čini obični grab, rijeĎe klen,
malolisna lipa, srebrnolisna lipa, divlja kruška
i poljski jasen.
Sloj grmlja je slabije razvijen,
a sloj prizemnog raslinja je obilniji,
ali srazmjerno malim brojem vrsta.
U šumskim zajednicama Medvednice uz
odgovarajuće vrste drveća i grmlja zastupljene
su i brojne prizemne biljne vrste.
Osobit ukras šuma su proljetnice.
www.zbornica.com

14. www.zbornica.com

15. Značajne vrste Medvednice su zimzelene listače,
predstavnici atlantskog flornog elementa:
božikovina, širokolisna veprina i lovorasti likovac.
www.zbornica.com

16. FAUNA
Po fosilnim ostacima naĎenim na pojedinim
lokalitetima Medvednice (Veternica, Velika
pećina na Lipi, Grmoščica, Šupljata pećina kod
Markuševca) saznajemo da je fauna ove
planine u pleistocenu-diluviju bila neobično
raznolika i zanimljiva.
Tako od predstavnika sjevernjačke polarne
faune nalazimo sjevernu lisicu, gorsku kunu,
alpsku bjelku, sjevernog bijelog zeca, alpskog
kozorošca.
www.zbornica.com

17. Te sjeverne vrste životinja prodrle su na ovo
područje nastupom ledenog doba.
Od srednjoeuropske faune nalazimo ostatke
običnog jelena, krticu, vjevericu, vuka, lisicu,
srnu, kratkorogo europsko govedo, te prastarog
tura kojega je još u 17. st. bilo u Hrvatskoj.
Zanimljivi su i nalazi risa, divokoze, lopatara,
kao i ostaci spiljskog i mrkog medvjeda.
Od južnih elemenata spomenimo fosile pantere.
NaĎeni su i ostaci suroga orla te velikog
tetrijeba, malog tetrijeba i običnog dabra.
www.zbornica.com

18. Na Medvednici je u davnoj prošlosti obitavao
i medvjed, a u prilog tomu svjedoči i ime
gore Medvednice kao i imena potoka
Medveščaka, pa Medvedgrad i Medvedski
breg kod Čučerja.
Mnoge vrste životinja znatno su prorijeĎene,
na primjer kune i divlje mačke su rijetke, dok
je vidra, koja je nekada nastanjivala potoke,
nestala iz biotipa Medvednice.
www.zbornica.com

19. Širenjem prigradskih područja Zagreba,
naselja i komunikacija, znatno su
promijenjeni biotopi na Medvednici.
Mnogih vrsta koje su nekada ovdje
obitavale, više nema.
Godine 1883. ubijen je kod Stubice
posljednji ris.
Godine 1916. odstrijeljen je posljednji
tetrijeb na Medvednici.
www.zbornica.com

20. U fauni Medvednice kukci su zastupljeni
velikim brojem vrsta.
Od zaštićenih vrsta leptira susrećemo prugasto
jedarce, lastin rep, veliku preljevnicu, malu ili
crvenu preljevnicu te veliku ledenu pticu.
www.zbornica.com

21. Od vodozemaca spomenimo planinskog
vodenjaka kao i velikog vodenjaka.
Na vlažnim i sjenovitim mjestima biva pjegavi
daždevnjak.
U lokvama čest je žuti mukač.
Spomenimo i zaštićene vrste bezrepaca - običnu
gubavicu i zelenu gubavicu, zatim rumenu žabu,
smeĎu hrženicu i zelenu žabu.
U vlažnom grmlju naći ćemo i običnu gatalinku.
www.zbornica.com

23. Od gmazova na Medvednici žive neki gušteri i
zmije. Od guštera spomenimo zaštićene vrste
zelembaća i s1jepka.
Česta je i zidna gušterica.
Zmije su zastupljene ovim vrstama: na vlažnim
potočnim livadama (Ponikve) obitava bjelouška
te kockasta vodenjača, koja je veoma rijetka.
U svijetlim šumama nalazimo sve vrste zmija
osim nekih otrovnica koje su zaštićene zakonom,
a česta je obična bjelica.
Od otrovnica na sunčanim kamenitim mjestima
te grmljem zaraslim pećinama naći ćemo i
najotrovniju europsku zmiju poskoka.
www.zbornica.com

24. www.zbornica.com

25. Ptice na Medvednici rasporeĎene su i vezane
na pojedine šumske biotipe.
Ornitofauna se mijenja s visinom.
Najčešće susrećemo običnog brgljeza,
plavetnu sjenicu, dugorepu sjenicu te sivu
muharicu, malog djetla, zlatnu vugu,
batokljunog trešnjara, malog slavuja, gorsku
plisku, vranu, gavrana, škanjca mišara, crnu
žunu, jelovu sjenicu, grmušu crnoglavu,
vodenog kosa…
www.zbornica.com

26. www.zbornica.com

27. Od sisavaca susrećemo: alpsku rovku, šumsku
rovku, vrtnu rovku. U suhim šumama i grmlju
zadržava se jež. Krtica obitava na livadama.
Zaštićeni sisavci: šišmiš, rasprostranjen po
spiljama, kamelomima, šumama; kružnouhasti
topir, rani tutumiš, patuljasti tutumiš, dugouhi
netopir, dugokrili pršnjak te obični šišmiš.
Od glodavaca na Medvednici su zastupljeni
vjeverica i obični puh, puh-oršar, a u šumama
meĎu korijenjem šumski miš.
www.zbornica.com

29. Od zvijeri spomenimo našu najmanju zvijer
običnu lasicu. Velika lasica neobično je rijetka.
Rijetke su nadalje i kune: kuna zlatica i kuna
bjelica. Jazavac je rasprostranjen uz
poljoprivredne površine i rubove šume.
Lisica je zastupljena u većem broju, dok je divlja
mačka rijetka. Srna je rasprostranjena na cijeloj
Medvednici i na rubovima šuma i šikara.
Divlja svinja obitava pretežno u zapadnom dijelu
Medvednice. Na čistinama uz rubove šuma i
šumaraka na obroncima Medvednice susrećemo i
običnog zeca.
www.zbornica.com

30. www.zbornica.com