Pamćenje se sastoji od tri faze: senzorne, kratkoročne i dugoročne. Senzorno pamćenje traje vrlo kratko, kratkoročno pamćenje zadržava informacije do 20 sekundi, dok dugoročno pamćenje ima neograničen kapacitet za pohranu. Postoje dva tipa dugoročnog pamćenja - deklarativno i nedeklarativno, uz različite metode ispitivanja pamćenja, uključujući prepoznavanje, dosjećanje i uštedu.

1. PAMĆENJE

2. TRI FAZE PAMĆENJA
Pamćenje ili obrada informacija odvija se u 3 FAZE:
1. SENZORNA FAZA
2. KRATKOROČNO PAMĆENJE
3. DUGOROČNO PAMĆENJE

3. SENZORNO PAMĆENJE
• prva faza obrade informacija
• informacije koje svakodnevno primamo putem osjetila, no svjesni smo samo onih
na koje obratimo pozornost (znamo da su na zidu slike, no ne znamo i točan broj)
• vid 0,5 sekundi
• sluh 2-4 sekunde

4. KRATKOROČNO PAMĆENJE
• kapacitet je ograničen,
7+-2 nepovezane čestice ili
od 5 do 9 nepovezanih čestica
• informacije se u kratkoročnom
pamćenju zadržavaju do 20 sekundi
bez ponavljanja i ometajućih
čimbenika
• ponavljanjem informacije prelaze u dugoročno pamćenje

5. DUGOROČNO PAMĆENJE
• zadržavanje i pohranjivanje informacija za ponovni rad
• NEOGRANIČENI kapacitet jer postoje nebrojene mogućnosti za stvaranje veza
među neuronima
2 VRSTE: DEKLARATIVNO
NEDEKLARATIVNO

6. DUGOROČNO PAMĆENJE
DEKLARATIVNO:
• PAMĆENJE DOGAĐAJA (EPIZODIČKO ili AUTOBIOGRAFSKO)
• PAMĆENJE ZNANJA (SEMANTIČKO)
NEDEKLARATIVNO ili PROCEDURALNO:
• PAMĆENJE VJEŠTINA
(1. faza kognitivna, 2. je povezivanje i 3. je automatizacija tj. obavljanje vježbe uz
što manje svjesne kontrole)

7. • Uglavnom su proceduralno i epizodičko pamćenje otporniji na zaboravljanje, za
razliku od semantičkog, za koje je u većini slučajeva potrebno uložiti napor da bi
se zapamtila informacija.
• ZAKON REMINISENCIJE govori da ako neko gradivo nismo 100% savladali (npr.
samo 80%), znati ćemo ga bolje nakon 2-3 dana (85%).
• Pamtimo najčešće čestice s početka niza i na kraju niza!
• Bolje je da slične predmete ne učimo zajedno!

8. ZNAKOVI ZA PRONALAŽENJE INFORMACIJE U
PAMĆENJU
- SVE ONO ŠTO NAM OLAKŠAVA DOSJEĆANJE
1. RASPOLOŽENJE (kad smo sretni lakše se dosjećamo sretnih
događaja)
2. KONTEKST ILI SITUACIJA U KOJOJ JE NEŠTO NAUČENO
(lakše nam je ako nas se ispituje u učionici gdje smo te
informacije i učili)

9. METODE ISPITIVANJA PAMĆENJA
Ispitivanje pamćenja može se obaviti na 3 načina:
1. METODA PREPOZNAVANJA
2. METODA DOSJEĆANJA
3. METODA UŠTEDE

10. METODE ISPITIVANJA PAMĆENJA
• METODA PREPOZNAVANJA
• PRONALAŽENJE TOČNOG ODGOVORA MEĐU NAVEDENIMA; ZAHTJEVA DOBRO
POZNAVANJE GRADIVA
Npr. zaokruživanje točnog odgovora
• METODA DOSJEĆANJA
• AKTIVNA REKONSTRUKCIJA INFORMACIJE
Npr. pitanje tipa dopunjavanja rečenice s točnim odgovorom ili odgovora na pitanje
u obliku samostalne rečenice
• METODA UŠTEDE
• VRIJEME KOJE NAM JE POTREBNO DA NEKU INFORMACIJU PONOVNO NAUČIMO

11. LITERATURA
• Havelka, M. i Zarevski P. (2014). Psihologija-udžbenik za treći razred
medicinske škole za zanimanje medicinska sestra/tehničar opće njege.
Zagreb: Školska knjiga
FOTOGRAFIJA
• https://headtopics.com/mx/perdida-de-memoria-a-corto-plazo-se-
puede-revertir-5204220