2. PSIHOSOMATSKE BOLESTI
• grč. psiho + grč. soma = tijelo
• bolesti različitih organa koje nastaju uslijed psihičkih doživljaja
• emocionalna uzbuđenja i psihička napetost uzrokuju organske
promjene u tijelu putem VEGETATIVNOG ŽIVČANOG SUSTAVA
3. PSIHOSOMATSKE BOLESTI PREMA AMERIČKOM
PSIHIJATRIJSKOM UDRUŽENJU:
1. KOŽNE BOLESTI: akne, urtikarija (koprivnjača), neurodermitis (kronične
kožne promjene s neugodnim svrbežom) i angioneurotski edem (otok
kapaka, usana, jezika...);
2. BOLESTI PROBAVNOG SUSTAVA: grč mišića između jednjaka i želuca te
želuca i dvanaesnika, želučani čir i čir dvanaesnika, kronični zatvor,
ulcerozni kolitis, kronična upala tankog crijeva (Chronova bolest);
3. BOLESTI DIŠNOG SUSTAVA: bronhijalna astma i tuberkuloza;
4. BOLESTI SRCA I KRVNIH ŽILA: zakrčenje krvnih žila srca - angina pectoris
i infarkt, visoki krvni tlak, aritmije;
5. BOLESTI ŽLIJEZDA S UNUTRAŠNJIM IZLUČIVANJEM: šećerna bolest, nizak
šećer u krvi, pojačan rad štitne žlijezde;
6. REUMATSKE BOLESTI: reumatska upala zglobova, kronična bol u leđima;
7. GINEKOLOŠKE BOLESTI: bolne menstruacije, spontani pobačaji;
8. OSTALO: debljina, alergijske reakcije, migrene i druge glavobolje, kronični
svrbeži, tumori...
4. STRES
• STRES OVISI O NAŠOJ
PROCJENI SITUACIJE!
• stres prate uglavnom
NEGATIVNI OSJEĆAJI
(ljutnja, strah, tuga, bijes),
koji utječu na tjelesne
funkcije putem autonomnog
živčanog sustava
5. TJELESNI
SUSTAVI
UKLJUČENI
KOD STRESA!
• SREDIŠNJI ŽIVČANI SUSTAV
• ENDOKRINI SUSTAV
• IMUNOLOŠKI SUSTAV
Interakcija ovih sustava pomaže
održavanju ravnoteže fizičkog i
psihičkog zdravlja. Događaji koji
izazivaju stres mogu imati štetne
učinke na različite fiziološke
funkcije, uključujući rast,
reprodukciju, metabolizam i
imunološki sustav, kao i na
ponašanje i razvoj osobnosti.
6. HIPOTALAMUSNO-HIPOFIZNO-NADBUBREŽNA
OSOVINA
• interakcija između hipotalamusa, hipofize i nadbubrežnih žlijezda
• HPA osovina, glavni dio neuroendokrinog sustava koji kontrolira
reakcije na stres i regulira puno tjelesnih procesa; imunološki sustav,
raspoloženje i emocije, seksualnost, skladištenje i potrošnju energije.
• zajednički mehanizam za interakciju između endokrinih žlijezda,
hormona i dijelova mozga koji nam omogućuje adaptaciju
7. PSIHONEUROIMUNOLOGIJA
• proučava utjecaj stresa na
imunosni sustav
• bavi se pitanjem kako psihički
činitelji djeluju na neurološke i
endokrine promjene, a one na
rad imunosnog sustava te na
razvoj i tijek bolesti
• ne proučava samo utjecaj stresa i
psihičkih stanja na nastanak
bolesti nego nastoji utvrditi može
li se djelovanjem na psihička
stanja poboljšati bolesnikovo
zdravstveno stanje
• ispitivanja zdravstvenog stanja
ljudi koji često doživljavaju
stresove pokazuju da oni imaju
više različitih zdravstvenih
problema nego članovi usporedne
skupine koji nisu proživjeli jake
stresove
8. ZAŠTO KORTIZOL?
1. Osoba je suočena sa stresnom situacijom – potiče se lučenje
hormona nadbubrežne žlijezde.
2. Kortizol priprema tijelo na tzv. reakciju “borba ili bijeg” i
povećava razinu glukoze stvarajući glavni energetski izvor za velike
mišiće i čuvanja zaliha glukoze.
3. Razina hormona se normalizira ukoliko dođe do smanjenja stresa.
Ukoliko ne - ostaje povišen.
9. KORIST?
• Emocije potiču na aktivnost naš autonomni živčani sustav i
sustav žlijezda s unutrašnjim izlučivanjem.
• Te fiziološke reakcije su KORISNE jer nam pomažu da se
spremnije i bolje suočimo s uzrocima emocionalnih stanja –
npr. da brže pobjegnemo iz situacije koja nam izaziva strah
– ali mogu biti štetne ako su intenzivne i česte i tako mogu
potaknuti razvoj raznih tjelesnih simptoma i bolesti.
10. PREVENCIJA
Briga o psihofizičkom zdravlju:
knjige, filmovi
metode opuštanja
naučiti postavljati realne planove
koristiti sustav nagrađivanja samog sebe
za ostvareno
razgovarati o problemima
namirnice biljnog porijekla, voće i povrće
uz izbjegavanje masne i prezačinjene
hrane
naći vrijeme za obroke (posljednji obrok
2 h pred počinak)
piti dovoljno vode, izbjegavajti gazirana
pića i alkohol
kavu, čaj ili kakao, piti nakon obroka po
mogućnosti nekoliko sati nakon
ne pušiti
redovita tjelesna aktivnost
druženje s dragim ljudima
11. LITERATURA
• Havelka, M. i Zarevski P. (2014). Psihologija-udžbenik za treći
razred medicinske škole za zanimanje medicinska sestra/tehničar
opće njege. Zagreb: Školska knjiga
• http://www.zzjzpgz.hr/nzl/2/psihosoom.htm
• https://www.ssc.uniri.hr/files/Psihosomatske_smetnje.pdf
