2. STRES
STRES je stanje poremećene psihofiziološke ravnoteže organizma koje
zahtjeva dodatne napore radi uspostavljanja prijašnje ravnoteže (svaki
organizam teži uspostavljanju ravnoteže i moramo uložiti dodatne
napore i energiju da bismo se vratili u to stanje).
I L I
STRES je stanje u kojem se pojedinac nalazi kada je suočen s problemima
ili očekivanjima okoline kojima se ne može prilagoditi.
3. INTENZITET STRESA
OVISI O: obilježjima stresora, socijalnoj potpori i
kognitivnoj interpretaciji.
KOGNITIVNA INTERPRETACIJA:
PRIMARNA – „Što znači to za mene?“
SEKUNDARNA – „Mogu li se s time nositi?“
4. AKUTNI/ KRONIČNI STRES
• AKUTNI – kratka zbivanja koja uzburkaju cijeli organizam, izazovu
brojne fiziološke promjene, ali se organizam brzo vrati u stanje ravnoteže
• KRONIČNI – izaziva manje tjelesne promjene koje traju dulje, izazivaju
trajna stanja tjeskobe, potištenosti, bespomoćnosti koja TRAJNO djeluju na
oštećenja zdravlja
5. STRESORI
Izazivači stresa nazivaju se STRESORI.
VELIKI ŽIVOTNI STRESORI : kataklizmički i traumatski događaju (smrt
djeteta i partnera su najveći stresor), medicinski tretmani i bolesti, velike
životne promjene (selidba, vjenčanje, rođenje djeteta)
MALI ŽIVOTNI STRESORI : svakodnevne situacije i uvjeti rada
6. KAKO DOŽIVLJAVAMO EMOCIJE!
Hodamo ulicom i opazimo psa. SITUACIJA
Mislimo da će nas ugristi. KOGNITIVNA PROCJENA
Osjećamo strah. EMOCIONALNI DOŽIVLJAJ
Probuđen simpatikus. TJELESNE PROMJENE
Osjećamo drhtavicu i blijedi smo. IZRAŽAJ
Odlučimo pobjeći i počnemo trčati. PONAŠANJE
• KOGNITIVNA PROCJENA
– vjerovanje da smo u opasnosti!
7. KAKO STRES UTJEČE NA MOZAK
• https://www.youtube.com/watch?v=WuyPuH9ojCE
8. ZNAKOVI STRESA
• EMOCIONALNI – strah, tuga, ljutnja...
• TJELESNI – znojenje, lupanje srca, bol u želucu, povećanje ili
smanjenje teka...
• BIHEVIORALNI – pušenje, alkoholiziranje, samoozljeđivanje...
• KOGNITIVNI – nemogućnost učenja ili pamćenja, rastresenost...
9. RAZLIKA:
STRES
• stresni događaji događaju se svim ljudima
svakodnevno
• izbacuju ljude iz ravnoteže, ali ih je
različitim strategijama moguće samostalno
prevladati
• ne djeluje jednakim intenzitetom na sve
ljude (ovisno o procjeni pojedinca )
TRAUMA
• traumatski događaji su rijetki i ne
događaju se svima
• izbacuje ljude iz ravnoteže, koju je
izuzetno teško povratiti
• dovodi do patnje većine ljudi (neovisno
o strategijama suočavanja i
prethodnom psihofizičkom stanju)
• ljudski život ugrožen je izravno ili
neposredno
10. PTSP – POSTTRAUMATSKI STRESNI
POREMEĆAJ
• psihički poremećaj – grupa ANKSIOZNIH poremećaja
• reakcija na izlaganje traumatskom iskustvu koji je uključivao smrtnu
opasnost, ozbiljne fizičke povrede ili prijetnju psihičkom ili fizičkom
integritetu osobe
– PE TE ES PE
– PI TI ES PI
– PI TI ES DI
11. OSNOVNI SIMPTOMI PTSP-A:
• PONOVNO PROŽIVLJAVANJE TRAUMATSKOG DOGAĐAJA - npr. kroz sjećanja na
događaj, snove..., neki svakodnevni događaj potakne sjećanje na traumatski događaj,
aktivira se lučenje hormona stresa, žrtvi pred očima sijevaju prizori iz prošlosti,
tijelo se preplavljuje istim onim osjećajima koje je osoba osjetila tijekom izvorne
traume; tijelo se počne preznojavati, javi se osjećaj straha, groznica, drhtanje. žrtve
traume reagiraju uvijek jednako, preintenzivno.
• IZBJEGAVANJE SVIH PODSJETNIKA NA TRAUMU (npr. izbjegavanja odlaska na
mjesto gdje se trauma dogodila, gledanje filmova sa takvim sadržajima)
• POJAČANA PODRAŽLJIVOST koja se manifestira kao razdražljivost, nesanica, snižen
prag na frustracije i sl.
12. PTSP – POSTTRAUMATSKI STRESNI POREMEĆAJ
Liječi SE FARMAKOTERAPIJOM (lijekovima) i PSIHOTERAPIJOM.
Od lijekova koriste se ANTIDEPRESIVI i ANKSIOLITICI te stabilizatori
raspoloženja.
Od PSIHOTERAPIJE koriste se različite tehnike prorade trauma
(preplavljivanje), ali i tehnike relaksacije (npr. progresivna mišićna
relaksacija).
13. NAČINI SUOČAVANJA SA STRESOM
Kod suočavanja sa stresom možemo (PIK):
A) PRIHVATITI SITUACIJU
B) IZBJEGAVATI SITUACIJU
C) KONTROLIRATI SITUACIJU: USMJERAVANJE NA PROBLEM ILI NA
EMOCIJE
U većini slučajeva najbolje je suočavanje sa stresom usmjereno na problem
(ponekad nije moguće, npr. U slučaju smrti bliske osobe).
14. LITERATURA
• Bratko, D. (2008). Psihologija – udžbenik za gimnazije. Zagreb: Profil
International
• Havelka, M. i Zarevski P. (2014). Psihologija-udžbenik za treći razred
medicinske škole za zanimanje medicinska sestra/tehničar opće njege.
Zagreb: Školska knjiga
FOTOGRAFIJA:
http://informativa.ba/2015/11/02/4-namirnice-koje-pomazu-u-borbi-
protiv-stresa preuzeto 16.1.2021.
