Organisational change and stress

1. PROMJENE U
ORGANIZACIJI I STRES
Ana Ćosić
Visoka škola za poslovanje i upravljanje “Baltazar Adam Krčelić”

2. � Pojam stresa, stresora i stresne reakcije
� Utjecaj osobnosti na stres
� Teorije stresa
� Osnova prijenosa živčanih podražaja,
neuroprijenosnici
� Biološka podloga stresa
� Simptomatika stresa, stresom uzrokovani
poremećaji, psihosomatski poremećaji
� Psihofiziologija stresa
Teme

3. � Nošenje sa stresom, uporaba psihoaktivnih tvari
� Stres na radu, menađerski stres
� Utjecaj stresa na produktivnost
� Karakteristike organizacijskog ponašanja
� Mobbing na radnom mjestu
� Stresna zanimanja
� Rano otkrivanje stresa
� Prevencija stresa (primarna, sekundarna i
tercijarna)
� Liječenje stresnih i traumatskih poremećaja
Teme

4. � Što je zapravo stres?
� Koji su uzroci stresa?
� Koje su moguće posljedice stresa, simptomi,
kako ga prepoznajemo?
� Možemo li izbjeći stres? Možemo li se zaštititi
od stresa?
� Kako se uspješno suočiti sa stresom?
� Živimo li u “doba stresa”?
Neka česta pitanja o stresu...

5. � Uzrokuju ga događaji koji zahtijevaju
prilagodbu
� Obično su to neugodni događaji
� Mogu ga uzrokovati i pozitivni događaji
� Stresori se razlikuju po:
� Intenzitetu (veliki životni događaji ili
svakodnevne poteškoće)
� Trajanju (akutni i kronični stres)
Što je stres?

6. � AKUTNI STRES
◦ uzrokovan naglim
promjenama u
okolini koje dovode
donaglih promjena u
organizmu
◦ nakon prestanka
opasnosti promjene
se brzo smiruju
◦ najuočljivije su
tjelesne reakcije
Akutni i kronični stres
� KRONIČNI STRES
o trajne neugodne
situacije u kojima
se pojedinac
nalazi duže
vrijeme
o najuočljivije
promjene na
emotivnom planu

7. � Određena količina stresa je pozitivna –
pokreće i aktivira naše sposobnosti
� Dugotrajno izlaganje stresu – bez pravilnog
načina suočavanja – postaje preveliko
opterećenje za organizam
Djelovanje stresa

8. � stres = tjelesna i mentalna napetost koju
izazivaju faktori što mijenjaju postojeću
ravnotežu (Webster’s Ninth New Collegiate
Dictionary, 1988.)
Opća definicija

9. � kao podražaj koji uzrokuje neki stresni odgovor
(stres se promatra kao karakteristika podražaja u
čovjekovoj okolini i obično se shvaća u terminima
opterećenja, razine zahtjeva koje se postavljaju
osobi ili u terminima štetnih elemenata okoline;
stres stvara odgovor napetosti ili tenzije u
organizmu)
� ti uvjeti nisu podjednako stresni svim ljudima,
tako da ova definicija ima ograničenu vrijednost
Modeli stresa

10. � kao stresni odgovor organizma na neki
podražaj – medicinsko-fiziološki pristup (stres
kao više ili manje generaliziran i nespecifičan
odgovor organizma na averzivne ili štetne
okolinske podražaje)
� ne govori koja će situacija proizvesti stres, a
postoji i potencijalni problem cirkularnosti (to
je stresna situacija jer je osoba u stresu)
Modeli stresa

11. � oba ova modela ne uzimaju u obzir
individualne razlike u doživljavanju i
odgovorima na stres, te perceptivne i
kognitivne procese koji se nalaze u osnovi tih
razlika
Modeli stresa

12. � kao interakcija/transakcija – odnos osobe i
okoline – psihološki pristup
◦ okolina postavlja pred organizam zahtjeve kojima
on ne može udovoljiti
◦ neravnoteža je djelomično subjektivna, a ovisi o
tome opaža li osoba da može uspješno reagirati na
okolinu i je li to za nju važno.
� transakcijski modeli u središte stavljaju
koncept kognitivne procjene stresnosti
podražaja
Modeli stresa

13. � Kognitivna
� i interakcionistička/transakcionistička
Suvremena shvaćanja stresa

14. Komponente procesa stresa

15. Različiti koncepti stresa kroz
povijest

16. � The Stress of Life (1956.)
� prvi sustavno koristi koncept stresa u svrhu razumijevanja
fizioloških regulatornih odgovora na prijetnje organizmu
� prijetnje tjelesnoj ravnoteži: vrućina, hladnoća, toksini,
infekcije 🡪 povećanje kore nadbubrežne žlijezde, smanjenje
timusa, slezene, limfnih čvorova i drugih limfnih
struktura,a ponekad i krvarenje GI čireva
� različiti stresni podražaji 🡪 jednak stresni odgovor =
trenutačna reakcija obrane
� sklop općih nespecifičnih reakcija = “opći adaptacijski
sindrom” ili GAS (general adaptational syndrome)
Hans Selye

17. � 1. faza: REAKCIJA ALARMA – od nekoliko sati do nekoliko dana;
mobilizacija tjelesnih resursa, odn. povećana aktivnost
nadbubrežne žlijezde, kardiovaskularnog i respiratornog sustava
(nagli pad pa porast GUK, povišenje krvnog tlaka, ubrzanje pulsa,
porast razine adrenalina u krvi)
� 2. faza: FAZA OTPORA – kontinuirano izlaganje organizma
stresnom podražaju; maksimalna razina otpornosti na stresne
podražaje, smanjuje se otpornost na druge podražaje
� 3. faza: FAZA ISCRPLJENJA – dugotrajna izloženost stresnom
podražaju, traje toliko dugo dok su zahtjevi na organizam
intenzivni; neuroendokrini sustav ima smanjeni kapacitet za
izlučivanje obrambenih hormona, pa imunosni sustav slabije
funkcionira – izloženost funkcionalnim i strukturalnim bolestima,
pa i smrti; nije neizbježna
(povećanje adrenalne žlijezde, smanjenje štitnjače i limfnih
žlijezda , pojava GI ulkusa)
Opći adaptacijski sindrom (GAS)

18. GAS

19. � ponovljena izlaganja manjim stresnim
podražajima dovode do povećanja otpornosti na
stres (sportaši!)
� stresna reakcija dio je adaptivnog procesa u
organizmu
� isključivo biološki model
� kasnija istraživanja nalaze da odgovor organizma
na različite podražaje nije istovjetan
Hans Selye

20. � sve do 40.-ih godina 20. st. govorilo se
gotovo isključivo o fiziološkom stresu
� FIZIOLOŠKI STRES = stanje pojedinih organa i
tkiva određeno je stupnjem štetnosti vanjskih
podražaja
� PSIHOLOŠKI STRES = podrazumijeva procjenu
značenja opasnosti, prijetnje i izazova koji
dolaze iz okoline (Lazarus, 1976.)
Fiziološki i psihološki stres

21. Stres kao podražaj

22. � Stres – sklop emocionalnih, misaonih, tjelesnih i
ponašajnih reakcija do kojih dolazi zbog procjene
događaja kao opasnog ili uznemirujućeg, odnosno
zbog zahtjeva iz okoline kojima ne možemo
udovoljiti
� STRESOR = STRESNI PODRAŽAJ = bilo koji podražaj
koji prekida uobičajenu aktivnost organizma odnosno
bilo koji izazov ili prijetnja njegovim normalnim
procesima ili integriranim funkcijama
� Stresor - događaj koji procjenjujemo ugrožavajućim
ili opasnim
Razlika između stresa i stresora

23. � Što mislite koji su izvori stresa u vašem
životu?
� Napišite listu izvora stresa u posljednjih
godinu dana
Vježba

24. � 1. velike životne promjene (vjenčanje,
završetak škole, smrt voljene osobe)
� 2. kronični stresni događaji (nezaposlenost,
svađe u obitelji)
� 3. traumatski događaji (prirodne i tehnološke
katastrofe, ratne situacije i osobne traume)
� 4. svakodnevni stresne situacije (gužva, žurba,
neljubaznost ljudi)
Izvori stresa

25. � Aldwin (1994.) – kategorije stresnih događaja s
obzirom na dvije dimenzije: intenzitet i trajanje
� posljedice trauma – noćne more, hiperaktivnost,
ponavljane traumatskog događaja
� posljedice velikih životnih događaja –
anksioznost, depresija
� još neke važne dimenzije stresnih situacija koje
djeluju na načine suočavanja sa stresom i na
zdravstvene ishode: mogućnost kontrole stresnog
događaja, iznenadnost i predvidivost
Izvori stresa

27. � kardiolog Wolff, još 1950. primijetio da pacijenti
godinu dana prije početka neke bolesti izviještavaju o
češćim stresnim životnim događajima
� Holmes i Rahe (1967.) smatraju da svaki događaj koji
izaziva promjenu ili diskontinuitet u životu osobe je
stresan jer zahtijeva prilagodbu; stresnost ovisi o
količini promjene, bez obzira o njenom smjeru
� pozitivna stresna iskustva = pozitivni stres = eustres
� Ljestvica procjene socijalne prilagodbe (Social
Readjustment Rating Scale, SRRS)
Veliki životni događaji

29. � Da li svi događaji izazivaju jednak stres svim
osobama?
� Je li moguće da osobe sklonije fizičkim i
psihičkim bolestima doživljavaju više stresnih
situacija u svom životu?

30. � životne teškoće koje traju duže vrijeme ili se
učestalo ponavljaju tijekom dužeg razdoblja
� dugotrajne bolesti, financijske poteškoće,
nezadovoljstvo poslom, nezadovoljavajući
osobni odnosi, obiteljski problem i problemi
na poslu, loše stambeno pitanje…
� istraživanja pokazuju da su kronični stresni
događaji više povezani s disfunkcijama
organizma nego velike životne promjene
Kronični stresni događaji

31. � Cohen i sur. (1998.) – 276 ispitanika – zarazili
virusom prehlade – sve ostale varijable
kontrolirali (zdravstveno stanje, tjelovježba,
pušenje, ekstraverzija, različitost socijalnih
mreža)
🡪 kronični stresni događaji najbolje
predviđaju pojavu prehlade; sve ostale
varijable samo djelomično posreduju
nastanak bolesti
Kronični stresni događaji

32. � Pearlin i Schooler (1978.) – veliki životni
događaji štetni samo zato što uzrokuju
pojavu kroničnih stresnih događaja
(poremećaj bračnih odnosa, svađe,
nezadovoljstvo poslom)
Kronični stresni događaji

33. � Koje ste stresne situacije doživjeli danas?
� Koje ste pozitivne događaje doživjeli danas?
Vježba

34. � vs. daily uplifts
� situacije koje se dešavaju svaki dan, a čine ih
mali, neugodni doživljaji, kao npr. gužve u
prometu, manja razočaranja ljudskim
postupcima, svakodnevne žurbe, buka itd.
� pretpostavka je da svakodnevni problem
mogu uzrokovati iscrpljenje organizma, a
svakodnevni pozitivni događaji trebali bi biti
povezani s pozitivnim zdravstvenim ishodima
Svakodnevni problemi
(daily hassles)

35. � usko povezani s crtom anksioznosti –
anksioznije osobe ranjivije su na djelovanje
svakodnevnih problema, što je povezano s
nizom tjelesnih i mentalnih problema
� veći negativni učinak na zdravlje nego veliki
životni događaji – kumulativni efekt
� oprez s interpretacijom: učestalost
svakodnevnih problema mnogo veća od
učestalosti velikih životnih događaja
Svakodnevni problemi

36. 1. prirodne i tehnološke katastrofe
2. ratni događaji i s njima povezane traume
3. osobne traume
- Visok inenzitet prijetnje, trajanje, niska
mogućnost kontrole
- Socijalna podrška
Velike krizne situacije i
traume

37. � Dohrenwend & Dohrenwend, 1970.
� osnovna postavka: životne promjene
(pozitivne ili negativne) imaju važnu ulogu u
nastajanju bolesti
� ključni pojam: životna promjena - svaki
događaj koji zahtijeva ulaganje dodatnog
napora da bismo se na njega prilagodili
Teorija životnih zbivanja

38. Stres kao reakcija organizma

39. � stres se definira kao pojedinčeva reakcija –
fiziološka ili psihološka
� najznačajniji autor – Hans Selye
� osim o GAS-u govori i o adaptacijskoj energiji
koja je genetski dana i čije pretjerano
korištenje dovodi do psihosomatskih
oboljenja
Biološki modeli

40. � fiziološke
� psihološke
� promjene ponašanja (bihevioralne)
� burnout sindrom – poseban stupanj
izraženosti kognitivnih i emocionalnih
reakcija (na granici normalnih i patoloških)
Reakcije na stres

41. � pojačan rad srca
� povećan krvi tlak
� veća razina šećera u krvi
� proširene zjenice
� pojačan rad pluća/ubrzano disanje
� sužavanje površinskih krvnih žila
� povećana mišićna napetost
Fiziološke reakcije

42. � emocionalne
◦ strah, tjeskoba, bijes, potištenost, mržnja…
� kognitivne
◦ promjene pozornosti, koncentracije, rasuđivanja ...
Psihološke reakcije

43. � destruktivno ponašanje (agresija)
� samouništavajuće ponašanje (pušenje,
alkohol, droga)
� absentizam
� fluktuacija
� suicid
Ponašajne reakcije

44. � F. Alexander, 1950.
� osnovna postavka: psihička stanja djeluju na
organske promjene i najviše utječu na nastajanje
psihosomatskih bolesti
� uzrok bolesti: tjelesna predodređenost i psihički
čimbenici
� psihosomatski simptomi – način oslobađanja
emotivne napetosti
Psihoanalitička teorija

45. � ključni pojmovi:
◦ psihosomatika – disciplina koja se bavi utjecajem stresa
na organizam
◦ psihosomatski simptomi – funkcionalni poremećaji
potaknuti stresom, bez trajnih oštećenja tjelesnih
sustava i organa
◦ psihosomatske bolesti – bolesti potaknute stresom, uz
trajna oštećenja tjelesnih sustava i organa
� značajni doprinos: uvode pojam psihosomatike,
psihosomatskih bolesti i psihosomatskih
oštećenja
� nedostatak: nemjerljivi konstrukti, zanemaruje
utjecaj fizičkih i socijalnih stresora
Psihoanalitička teorija

46. Kognitivni modeli stresa

47. � Lazarus i Folkmanova, 1987.
� važnost percepcije i atribucije okolnih
događaja, tj. psihološkog značenja događaja
� fokus na:
◦ kognitivnu procjenu stresnih događaja
◦ načine suočavanje sa stresom
Transakcijska teorija stresa

48. � Ljudi (ali i životinje) stalno procjenjuju
situacije u kojima se nalaze
(informacije iz okoline – nove, iznenadne,
nejasne)
� Primarna procjena: je li pozitivna, neutralna
ili stresna („što ova situacija znači za mene?”)
� Sekundarna procjena: izbor obrambenog
mehanizma i načina suočavanja („mogu li se
nositi s ovom situacijom?”)
Važnost procjene

49. Model stresa
STRESORI
KOGNITIVNA
PROCJENA
- primarna
- sekundarna
SUOČAVANJE
+
socijalna
podrška
REAKCIJA
NA
STRES
(afekti,
fiziološke
promjene)
Čimbenici koji umanjuju stresore ili
stres
(podrška nadređenih, podrška grupe,
plaća, mogućnosti)
Čimbenici koji uvećavaju stresore ili
stres
(manjak iskustva, nedostatak podrške,
konflikt s obiteljskim obvezama)
DUGOROČ
NE
POSLJEDICE
(dobrobit,
tjelesno
zdravlje)

50. � Događaj/situacija: Ne mogu učiniti ono što
nadređeni od mene traži.
� Tumačenja koja nas dovode u stanje stresa:
◦ Nesposoban/nesposobna sam.
◦ Ne trudim se dovoljno.
◦ S obzirom na svoje zvanje (znanje, položaj...) morao/morala
bih to moći.
� Tumačenja koja nas ne dovode u stanje stresa:
◦ Nadređeni traži previše od mene.
◦ Traži ono što ja ne znam, ne smijem, ne mogu učiniti.
◦ Tome naprosto ne mogu posvetiti toliko puno vremena.
Primjer

51. � Procjena događaja kao stresnog je
individualna
� Osobine ličnosti: vrijednosti, ciljevi,
vjerovanja, samopoštovanje, osjećaj kontrole,
anksioznost
� Osobine okoline: zahtjevi, ograničenja,
vremenski aspekti, stupanj dvosmislenosti
Ništa nije samo po sebi dobro ili
loše već ga mišljenje čini takvim.

52. � Suočavanje usmjereno na problem (tzv.
direktna akcija) – promjena odnosno
uspostavljanje kontrole nad situacijom
� Suočavanje usmjereno na emocije (tzv.
palijativne mjere) – razrješavanje emocionalne
napetosti
� Izbjegavanje – odvraćanje pažnje od izvora
stresa ili nereagiranje na stresor
Strategije suočavanja

53. � Suočavanje usmjereno na problem:
Napravio/la plan za akciju i sproveo/la ga.
Borio/la se za svoje pravo.
Utjecao/la sam na odgovornu osobu da promijeni
mišljenje.
� Suočavanje usmjereno na emocije:
Trudim se da stvar sagledam sa svjetlije strane.
Tražim razumijevanje i suosjećanje kod prijatelja.
Bavim se sportom.
� Izbjegavanje:
Nastojim što prije zaboraviti na cijelu stvar.
Tješim se da će se s vremenom sve samo srediti.
Primjeri:

54. Bože, daj mi mirnoću da prihvatim stvari koje
ne mogu promijeniti, daj mi snage da
promijenim stvari koje mogu promijeniti i daj
mi mudrosti da razlikujem jedno od drugog.
Molitva Sioux Indijanaca

55. Osnova prijenosa živčanih
podražaja

56. Živčani sustav

57. U jezgri je u molekulama
DNK deponirana genetička
informacija!
Živčana stanica, neurocit ili neuron je funkcionalna jedinica
živčanog sustava kojoj su građa i funkcija prilagođeni za
prijem,provođenje i integraciju signala iz vlastitog tijela i
okoline.
Neuron

58. 1
2
3
4 5
7
6
9
8
1 soma (s jezgrom)
2 akson
3 dendriti
4 ranvijerov čvor (prsten)
5 mijelinska ovojnica
6 terminalni završeci aksona
7 akso-somatska sinapsa
8 akso-dendritska sinapsa
9 mitohondrij
Važno je istaknuti da se živčane
stanice već u ranim fazama razvoja
više ne mogu dijeliti!
U svakom neuronu razlikuju se četiri
dijela: stanično tijelo, dendriti, akson i
aksonski završeci - terminali.
Građa neurona

59. .
Neurit ili akson je specijaliziran
za provođenje podražaja
od tijela stanice prema
kontaktnim površinama s
drugim živčanim stanicama
ili stanicama tkiva izvršnih
organa, mišića i žlijezda.
Terminalne
kvržice
Terminalni
završeci
Na svom kraju aksonski izdanak
završava se teledendronskim
grananjem. Na vrhovima se teledendrona
nalaze terminalne kvržice
ispunjene mjehurićima neurotransmitera
Akson - neurit

60. Dendriti su izdanci neurona za prihvat signala preko sinapse i
njegovo upućivanje prema somi. Imaju trnaste izdanke na kojima
su smještene sinapse.
U nekih neurona teško je razabrati
dendrite, dok se u drugih granaju u
mnoštvo ogranaka.
Dendriti

61. SENZORNI NEURON
MOTORNI NEURON
Senzorni i motorni neuroni

62. Tijela i aksoni živčanih stanica okruženi su glia stanicama.
U središnjem živčanom sustavu kralježnjaka ima oko 10 do 50 puta više
glia stanica nego neurona. Iako njihovo ime dolazi od grčke riječi glue
(ljepilo), glia stanice ne drže samo živčane stanice na okupu. One, koliko se
danas zna ne sudjeluju u procesiranju podražajnog sadržaja, ali uz funkciju
okupljanja i zaštite živčanih stanica, imaju i druge vrlo važne funkcije.
Misli se da je uloga glia stanica u:
* uklanjanju krhotina pri ozljedi ili smrti neurona,
* održavanju koncentracije kalijevih iona u ekstracelularnom prostoru
* vođenje migracije neurona i upravljanje izrastanjem aksona tijekom
razvoja,
* sudjelovanje u formiranju specijalnih, nepropusnih linija prema
kapilarama u mozgu, tj. stvaranje barijere koja spriječava da toksične
supstance iz krvi uđu u mozak.
* prehrani živčanih stanica.
Glia stanice

63. Živčano se uzbuđenje uvijek širi
samo u jednom smjerju:
- od dendrita prema staničnom tijelu
neurona i
- od staničnog tijela neurona preko
aksona do njegovih terminalnih
završetaka.
Živčani impuls – u obliku
elektrokemijskih valova (akcijski
potencijal) putuje niz akson do
sinapse u koju ispušta malu količinu
molekula neurotransmitera koje se
vežu za kemijske receptore na
dendritima ciljne stanice.
Širenje živčanog uzbuđenja

64. Terminalne kvržice aksona, sinaptička pukotina i membrana
sljedećeg neurona tvore sinapsu. Neuroni stoje jedan pored drugoga
bez neposrednog dodira. Razdvaja ih nekoliko mikrometara široka
sinaptička pukotina.
.
.
Sinapsa

65. Neurotransmiteri su kemijske tvari
koje izlučuju presinaptički neuroni.
Djelovanje neurotransmitera na
postsinaptičku membranu može biti:
- ekscitatorno i
- inhibitorno,
ali ono ne ovisi o kemijskim svojstvima
transmitera, već o svojstvima
receptora postsinaptičke membrane.
Neurotransmiteri

66. Općenito postoje četiri različite skupine prijenosnih tvari -
neurotransmitera:
1. acetilkolin; luče ga mnogi neuroni u mozgu; u većini slučajeva ima
ekscitatorno djelovanje, ali u nekim parasimpatičkim neuronima (npr.
n.vagusa) ima i inhibicijski učinak,
2. amini; (noradrenalin, adrenalin, dopamin i serotonin) luče ih neuroni
moždanog stabla i hipotalamusa; u mozgu imaju i ekscitornu i
inhibitornu funkciju; *dopamin ima pretežno inhibicijski učinak, *
serotonin (inhibira putove za bol) utječe na raspoloženje.
3. aminokiseline; gama-aminomaslačna kiselina GABA (inhibitor), glicin
(inhibitor), glutamat (ekscitator), i
4. neuroaktivni peptidi; u tu skupinu spadaju mnogi hormoni, te
* enkefalin koji ekscitatorno djeluje na inhibitore prijenosa boli
* tvar P ekscitatornog djelovanja.
Svaki neuron luči samo jednu vrstu neurotransmitera.
Vrste neurotransmitera

67. Biološka osnova stresa

68. � središnji živčani sustav u uskoj suradnji sa
sustavom žlijezda s unutrašnjim izlučivanjem
regulira mehanizme povezane sa stresnim
reakcijama
� SŽS - mozak i ležna moždina
� PŽS - primarno je aktivan SIMPATIČKI živčani
sustav
Živčani sustav

69. � Hypothalamus – dio mozga iza talamusa i
iznad moždanog debla; jedna od glavnih
funkcija je povezivanje živčanog i endokrinog
sustava; lučenje hormona u krvotok (tijekom
stresa - faktor lučenja adenokortikotropina
(CRH), koji stimulira hipofizu na lučenje
ACTH (adrenokortikotropni hormon)
Mozak

70. � Amygdala – mala struktura (skupina jezgri) u
obliku badema, smještena duboko unutar
temporalnih režnjeva, bilateralna, dio
limbičkog sustava; bitna pri obradi emocija,
modulira mehanizme stresnih reakcija,
pogotovo značajna kod osjećaja straha i
tjeskobe

71. � Hyppocampus – bilateralna struktura,
smještena ispod amigdala u temporalnom
režnju, dio limbičkog sustava; važna uloga u
formiranju pamćenja
� Tijekom stresa – kognitivni procesi poput
prijašnjih sjećanja imaju veliku ulogu na
pojačanje, smanjenje ili čak nezavisno
formiranje stresne reakcije
� Podložan oštećenju tijekom kroničnog stresa
� PTSP

72. � Prefrontalni korteks – smješten u čeonom režnju
– uloga u planiranju, pažnji i rješavanju problema,
donošenju odluka, upravljanju socijalnim
ponašanjem
� upravljanje mislima i akcijama u skladu s
osobnim ciljevima
� oštećenje – problemi koncentracije, orijentacije,
apstrahiranja, prosuđivanja, rješavanja problema,
neprikladno socijalno ponašanje
� upravljački centar – sposobnost razlikovanja
dobrog i lošeg, predviđanja ishoda, očekivanja,
kontrole
� smatra se centrom ličnosti

73. � Smještene iznad bubrega, dio endokrinog
sustava
� Odgovorna za sintezu stresnih hormona i
njihovo lučenje u krvotok
� Kortizol – glavni stresni hormon; supresija
imuno-sustava
� Luči i hormon noradrenalin u krvotok (unutar
SŽS glavni izvor neurotransmitera
noradrenalina - locus coeruleus u moždanom
deblu)
Nadbubrežne žlijezde

74. Hipotalamo-pituitarno-adrenalna
osovina

75. � https://www.youtube.com/watch?v=m2GywoS
77qc
� https://www.youtube.com/watch?v=jVTw4dy
pBN8
Fight-or-flight reakcija

76. � Jetra – stvaranje glukoze – izvor energije
organizmu
� Pluća – ubrzanje disanja
� Srce – ubrzan puls
� Krvne žile – povišenje tlaka
� Probavni sustav – vazokonstrikcija –
usporenje probave
� Mišići – vazodilacija – veći protok krvi u
mišićima
....
Utjecaj stresnih hormona

77. � https://www.youtube.com/watch?v=Msa9Wz_
NAns
� srčane bolesti, infarkt, dijabetes, rak,
gojaznost...
Dugoročni učinci stresa

78. Organizacijsko ponašanje

80. Genius Bar

81. Organizacija
� svjesno koordinirana jedinica društva koja uključuje
dvoje ili više ljudi radi postizanja zajedničkog cilja, a
karakterizira je odnos hijerarhije i podjela rada

83. � Zašto se najbolji suradnik tako ponaša?
� Zašto se najgori suradnik tako ponaša?

84. � kada znamo UZROK možemo mijenjati
posljedice
� suradnja
� selekcija
� obuka i socijalizacija novog zaposlenika
� procjena učinka i nagrađivanje
� rješavanje sukoba
� ...
Zašto je ZAŠTO bitno?

85. Što rade menadžeri?
Upravljačke aktivnosti
•Donošenje odluka
•Alokacija resursa
•Upravljanje aktivnostima
drugih radi postizanja
ciljeva
Menadžeri
Pojedinci koji postižu ciljeve uz pomoć drugih ljudi.

86. Upravljačke funkcije
Upravljačke
funkcije
Planiranje
Organiziranj
e
Vođenje
Kontroliranje

87. Organizacijsko ponašanje
� sustavno izučavanje akcija i stavova koje ljudi pokazuju
unutar organizacija
� disciplina koja proučava utjecaj pojedinaca, grupa i
strukture na ponašanje unutar organizacija, s ciljem
poboljšanja organizacijske učinkovitosti

88. Umjesto intuicije sustavno
istraživanje
Sustavno istraživanje
Uočavanje odnosa, pokušaj pronalaženja uzročno-
posljedičnih odnosa, donošenje zaključaka na
temelju znanstvenih dokaza.
Intuicija
Osjećaj, dojam ne nužno potkrijepljen dokazima.
Omogućava predviđanje ponašanja.

89. Znanstvene discipline
Organizacij
sko
ponašanje
Psihologij
a
Sociologij
a
Socijalna
psihologij
a
Antropolog
ija
Političke
znanosti

91. � znanost koja nastoji objasniti (mjeriti, mijenjati,
kontrolirati?) ponašanje ljudi, fokus na
individualno ponašanje
Psihologija

92. � znanost koja proučava društvo odnosno uloge
pojedinaca u društvu
� ponašanje grupa
Sociologija

93. � spoj sociologije i psihologije, proučava
prvenstveno interakciju pojedinaca
Socijalna psihologija

94. � znanstvena disciplina koja izučava društvo
odnosno kulturalnu različitost pojedinaca i
njihovih vrijednosti i ponašanja unutar nekog
okruženja
� pridonosi razumijevanju različitosti pojedinaca i
njihovih aktivnosti unutar neke organizacije
Antropologija

95. � politolozi izučavaju ponašanje pojedinaca i
skupina unutar političkog okruženja, a pitanja
kojima se bave jesu strukturalni konflikt,
alokacija moći te način manipulacije u svrhu
pojedinačnog interesa
Političke znanosti

96. Temeljni model OP
1. Razina pojedinca: promatranje temelja individualnog
ponašanja: vrijednosti, stavovi, ličnost..
2. Razina grupe
3. Razina organizacijskog sustava: organizacijsko
ponašanje doseže svoju najvišu razinu kada znanju o
pojedinačnom i grupnom ponašanju dodamo formalni
organizacijski sustav

97. Što OP proučava? (ZV)
Produktivnost
Mjera učinka koja uključuje
efektivnost i efikasnost.
Efektivnost
Postizanje ciljeva.
Efikasnost
Omjer efektivnog
outputa i potrebnog
inputa.

98. Što OP proučava?
Apsentizam
Odsustvo s posla.
Fluktuacije
Namjerno i nenamjerno
trajno napuštanje
organizacije.

99. Što OP proučava?
Odgovorno organizacijsko
ponašanje(OCB)
Diskrecijska individualna
ponašanja koja nisu direktno
ili eksplicitno priznata od
formalnoga sustava
nagrađivanja,
a koja u najužem smislu
potpomažu učinkovito
funkcioniranje
organizacije.

100. Što OP proučava?
Zadovoljstvo poslom
Globalni stav pojedinca prema vlastitom poslu, razlika
između količine nagrade koju zaposlenik prima i
količine nagrade koju misli da zaslužuje.

101. � varijable o kojima ovisi:
◦ individualne
◦ grupne
◦ organizacijske (sustavne)
O čemu OP ovisi? (NV)

104. Izazovi i prilike za OP
� Globalizacija
◦ Povećan broj inozemnih poslova
◦ Rad s ljudima iz različitih kultura
◦ Migracija poslova u zemlje s niskom cijenom
rada
� Različitost radne snage
◦ Prihvaćanje različitosti
◦ Promjene u demografiji

105. Glavne različitosti radne
snage
Seksualnost
Rasa
Vjera
Nacionalnost
Dob
Invalidnosti
Spol

106. Poboljšanje kvalitete i produktivnosti
◦ Quality management (QM)
◦ Preoblikovanje procesa
Nedostatci radne snage
◦ Promjena demografskih osobina
◦ Manje kvalificiranih radnika
◦ Rana umirovljenja i stariji radnici
Customer Service
◦ Rast očekivanja o kvaliteti usluge
◦ Kultura orijentirana na kupca
Izazovi i prilike za OP

107. Što je upravljanje kvalitetom?
1. Izrazit fokus na kupca.
2. Briga za kontinuirano poboljšanje.
3. Poboljšanje kvalitete svih procesa u
organizaciji.
4. Mjerenje, analiza, kontrola.
5. Osnaživanje zaposlenika.

108. � Poboljšanje “People Skills”
� Osnaživanje zaposlenika
� Poticanje inovacija i promjene
� Nošenje s “Privremenošću”
� Rad u povezanim organizacijama
� Pomoć zaposlenicama da balansiraju odnosom
poslovnog i privatnog života
� Etičko ponašanje
Izazovi i prilike za OP

109. Organizacijske promjene

110. � Priroda radne snage (veća kulturalna raznolikost,starenje
populacije, zaposlenici neadekvatnih vještina)
� Tehnologija (brža i jeftinija računala,dešifriranje
ljudskog genetskog koda)
� Ekonomski šokovi (opadanje burzovnih cijena,
niske kamatne stope)
� Konkurencija (globalni konkurenti, rast e-trgovine,
udruživanje tvrtki)
� Društveni trendovi (uspon diskontnih prodavača i
megatrgovina)
� Svjetska politika (...)
Sile koje potiču promjene

112. Otpor prema promjenama
1. Otvoren
2. Implicitan
3. Trenutan
4. Odgođen
Izvori otpora prema
promjenama:
� navike
� sigurnost
� ekonomski čimbenici
� strah od nepoznatoga
� selektivna obrada informacija
Promjene provode AGENTI za promjene!

113. � Strukturalna inercija – mehanizam održavanja
stabilnosti
� Ograničenost promjene – organizacije se sastoje od
nezavisnih podsustava – promjena treba biti globalna
� Grupna inercija – grupne norme održavaju stabilnost
� Prijetnja ekspertizi određenih grupa
� Prijetnja postojećim odnosima moći
� Prijetnja postojećem načinu alokacije resursa
Organizacijski otpori

114. Svladavanje otpora prema promjenama
� Edukacija i komunikacija, participacija, facilitacija i potpora,
pregovaranje i dogovor, manipulacija i kooptacija, prisila
� (Kotter & Schlessinger)
Politika promjene
Agenti promjena:
1. pojedinci iz vrha organizacije
2. vanjski agenti (realnije sagledavaju stanje u organizaciji)
https://www.youtube.com/watch?v=gmoDpj1jtyA

115. Pristupi upravljanja
organizacijskim promjenama
1. Lewinov trostupanjski model
uspješna promjena u organizacijama
treba proći kroz tri koraka:
Kako bi promjena bila učinkovita treba ju brzo ostvariti!
Odmrzavanje statusa quo:
• Sile potiska
• Sile zadržavanja
Odmrzavanje
Kretanje
Zamrzavanje

116. � Cilj faze je da se poduzeće i zaposleni pripreme za
promjene kako bi sljedeća faza bila efikasno
izvedena.
� Sile zadržavanja (zadržavanje postojećeg stanja) i sile
promjene
� Procesi u okviru faze odmrzavanja:
◦ Sazrijevanje i širenje svijesti o mogućim izvorima promjena
i neophodnosti izvršenja promjena
◦ Sazrijevanje vizije novog stanja poduzeća koje promjenama
treba dostići
◦ Stvaranje koalicije za promjene i njeno jačanje da se
omogući promjena
Faza odmrzavanja

117. � Proces:
� 1.Priprema za uvođenje promjena (plan
promjena, formiranje tima i osiguravanje
potrebnih resursa)
� 2.Neposredno uvođenje promjena – vođenje
organizacije ka zacrtanoj viziji
� 3.Savladavanje otpora promjenama i
promjena ponašanja zaposlenih
Uvođenje promjene

118. � Stabilizacija novog stanja i normalno
poslovanje
� Proces:
� 1.Isticanje povezanosti izvršenih promjena i
uspjeha poduzeća (ugrađivanje novih stavova
i vrijednosti u kulturu organizacije)
� 2.Analiza i ocjena obavljenih promjena i
utvrđivanje potrebnih izmjena i poboljšanja
Zamrzavanje

119. Pristupi upravljanja organizacijskim promjenama
2. Kotterov osmostupanjski model za uvođenje promjena
� nadograđuje Lewinov trostupanjski model
� sastavlja popis čestih pogrešaka koje menadžeri čine kada nastoje
pokrenuti promjene
1. Uspostava osjećaja hitnosti za promjenom
2. Stvaranje koalicije
3. Stvaranje nove vizije
4. Komunikacija
5. Uklanjanje prepreka
6. Planiranje i stvaranje kratkoročnih pobjeda
7. Provođenje prilagodbi i učvršćenje poboljšanja
8. Usađivanje promjena u kulturu organizacije

120. Pristupi upravljanja organizacijskim promjenama
Proces promjene koji se
temelji na sustavnom
prikupljanju podataka i na
izboru akcija za promjene na
osnovi indikacija iz analize
tih podataka.
3. Akcijsko istraživanje
Koristi:
• Usmjereno na problem
• Smanjuje otpor prema promjenama
Koraci:
1. Dijagnoza
2. Analiza
3. Povratna informacija
4. Akcija
5. Evaluacija

121. Pristupi upravljanja organizacijskim promjenama
4. Appreciative inquiry
Skupina intervencija za
planirane promjene,
zasnovanih na
humano-demokratskim
vrijednostima kojima je cilj
poboljšati učinkovitost
organizacije i dobrobit
zaposlenika. Fokus na
snage organizacije.
Vrijednosti:
� Poštovanje prema ljudima
� Povjerenje i podrška
� Izjednačavanje moći
� Participacija

123. Stvaranje organizacije koja uči
eng. learning organization
Što je organizacija koja uči?
Organizacija koja je razvila kontinuiranu sposobnost da
se prilagodi promjenama!
Fleksibilnost!

124. Karakteristike organizacija koje uče
Kako promijeniti organizaciju da
bi kontinuirano učila?
• Zajednička vizija
• Ljudi napuštaju stare načine razmišljanja i standardne procedure
• Međuovisnost svih procesa
• Otvorena komunikacija (preko vertikalnih i horizontalnih granica)
• Potiskivanje vlastitih interesa i interesa odjela radi zajedničke vizije
1. Utvrditi strategiju stalne promjene
2. Redizajnirati organizacijsku strukturu
3. Preoblikovati organizacijsku kulturu

125. Upravljanje promjenama i kulturalna
različitost
Vjeruju li ljudi da su promjene moguće?
1. Aktivan pristup promjenama: SAD i Kanada
2. Pasivan pristup promjenama: Iran, Saudijska Arabija
Ako su moguće, koliko će dugo trebati da se ostvare?
� Dugoročni fokus - karakterizira ih strpljenje dok čekaju pozitivne
ishode promjena: Japan
� Kratkoročni fokus – žele promjene koji omogućavaju brze
rezultate: SAD, Kanada

126. Upravljanje promjenama i kulturalna
različitost
Je li otpor promjenama veći u nekim kulturama?
1. Fokus na tradiciju: Italija
2. Fokus na sadašnjost: SAD
Način implementacije promjena?
� Autokratska moć : Tajland, Španjolska
� Demokratski stil : Danska, Nizozemska – korištenje participacije

127. Profesionalni stres

128. Stres na radnom mjestu
� Obrazac
◦ emocionalnih,
◦ kognitivnih,
◦ bihevioralnih i
◦ fizioloških reakcija
� na štetne značajke posla u smislu sadržaja,
organizacije i radnog okruženja

129. Modeli i koncepti stresa na radnom
mjestu
� Demand-control model- Karasek, 1979 :
◦ Stres raste kako raste zbroj povećanih zahtjeva i
niske razine odlučivanja
� Effort-reward imbalance model
◦ Stres je posljedica neravnoteže između napora i
nagrade za uloženi napor
� Trećina Europljana pati od stresa na radnom
mjestu (European Agency for Safety and Health at
Work)

130. Burnout syndrome (sindrom
izgaranja)
� Rezultat dugotrajne izloženosti stresu na radu
� Psihička i fizička iscrpljenost
� Gubitak interesa za rad
� Depersonalizacija

131. Najvažnije skupine stresora na radnom
mjestu
1. Organizacija posla
2. Napredovanje u karijeri
3. Uloga pojedinca
4. Radni zadaci
5. Radno okružje i uvjeti
6. Smjenski rad

132. Organizacija posla
� Promjene u organizaciji
� Neadekvatna komunikacija
� Loši međuljudski odnosi
� Loše vođenje
� Loše (nejasno) postavljeni organizacijski
ciljevi
� Nejasna organizacijska struktura

133. Napredovanje u karijeri
� Manjak mogućnosti za napredovanje u karijeri
� Nove odgovornosti koje nadilaze znanja
� Nesigurnost na poslu
� Nepoštena ocjena učinjenog
� Nestručnost

134. Uloga pojedinca
� Konflikt uloga
� Nejasna/dvosmislena uloga
� Nedovoljno financijskih sredstava za
obavljanje posla
� Neodgovarajuća ovlaštenja za obavljanje
posla
� Briga i odgovornost za druge ljude

135. Radni zadaci
� Kvalitativno i kvantitativno preopterećenje
� Kvalitativno i kvantitativno nedovoljno
opterećenje
� Odgovornost za život drugih ljudi
� Mala sloboda donošenja odluka

136. Radno okružje
� Loše estetsko uređenje
� Ergonomski problemi
� Buka
� Neugodni mirisi
� Ostale štetnosti i opasnosti

137. Smjenski rad
� Kvalitativni i kvantitativni poremećaji spavanja
� Gastrointestinalne tegobe
� Komplikacije u liječenju kroničnih bolesti:
● Promjene u cirkadijurnom ritmu lučenja hormona
(npr. inzulin)
● Nepravilno uzimanje lijekova- rizik za pogoršanje
astme, epilepsije

138. Smjenski rad
� Kardiovaskularne bolesti- rizik veći za 40%
nego u radnika koji ne rade u smjeni
� Učestala konzumacija sredstava ovisnosti
� Češći spontani pobačaji, prerani porodi i
intrauterini zaostatak u rastu
� Češća pojava depresije

139. Stres i bolesti

140. Posljedice stresa
� Blage subjektivne tegobe
◦ Anksioznost
◦ Ljutnja
◦ Depresija
◦ Gubitak koncentracije
◦ Razdražljivost

141. Posljedice stresa
� Blage ponašajne manifestacije
◦ Sve rjeđe sudjelovanje u obiteljskim događanjima
◦ Smanjena socijalna aktivnost
◦ Bračni nesklad
◦ Rizično ponašanje

142. Posljedice stresa
� Klinički psihijatrijski poremećaji
◦ Poremećaji prilagodbe
◦ Afektivni poremećaji
◦ Anksiozni poremećaji, uključujući i PTSD
◦ Egzarcerbacija postojećih psihijatrijskih bolesti
◦ Konzumacija sredstava ovisnosti

143. Kardiovaskularne bolesti povezane sa
stresom na radu
� Koronarna bolest
◦ Tip A osobnosti
◦ Povišena koncentracija kolesterola
� Aritmije
� Hipertenzija

144. Gastrointestinalne bolesti povezane sa
stresom na radu
� Peptički ulcus
� Sindrom iritabilnog kolona
� Konstipacija

145. Ostale bolesti povezane sa stresom
� Dijabetes
� Bolovi u kralježnici
� Glavobolja
� Astma
� Ozljede i nesreće

146. Utjecaj stresa na radu na radnu
organizaciju
� Povećana odsutnost s posla (apsentizam)
� Narušena produktivnost i uspješnost
� Povećana učestalost nesigurnih postupaka i broja
nesreća na radu
� Učestale pritužbe klijenata
� Smanjena posvećenost radu
� Povećana fluktuacija djelatnika
� Veća podložnost sudskim tužbama od strane
djelatnika
� Nanošenje štete ugledu radne organizacije

147. Prevencija stresa na radu
� Primarna prevencija
◦ Ergonomske mjere
◦ Oblikovanje rada i radnog okružja
◦ Razvoj organizacije i upravljanja
� Sekundarna prevencija
◦ Edukacija radnika
� Tercijarna prevencija
◦ Razvoj prihvatljivijeg i odgovornijeg radnog sustava i
povećanje zaštite zdravlja na radu

148. Prevencija stresa na radu
� Individualna razina
� Razina radne organizacije
� Nacionalna razina
� Internacionalna razina

149. Individualni pristup prevenciji i
upravljanju stresom
� Fizička aktivnost
� Tehnike relaksacije
� Tehnike meditacije
� Biofeedback
� Kognitivno-bihevioralna terapija

150. Individualni pristup prevenciji i
upravljanju stresom
� Edukacija o boljoj prilagodbi na stresnu situaciju:
◦ Upravljanje vremenom
◦ Vježbe asertivnosti
◦ Rješavanje konflikata
◦ Postavljanje prioriteta i ciljeva
◦ Vježbe međuljudskih odnosa
Kombinacija tehnika –bolji rezultati od
primjene jedne tehnike

151. Grupni/organizacijski pristup
prevenciji i upravljanja stresom
� Cilj: smanjiti djelovanje stresora koji potječu iz
organizacije posla
� Prilagodba radnog opterećenja mogućnostima radnika
� Jasan opis radnih zadataka
� Poboljšanje kvalitete komunikacije
� Uključivanje radnika u donošenje odluka
� Ugodno radno okruženje u skladu s ergonomskim
mjerama
� Socijalna potpora na radnom mjestu- team building

152. Dobro osmišljen posao uključuje:
� Jasnu organizacijsku strukturu i praksu
� Odgovarajući izbor i edukaciju osoblja
� Jasan opis posla
� Komunikaciju
� Društveno okružje
Važno je što ranije otkriti svako neslaganje
između zahtjeva posla i radnikovog znanja i vještina!

153. � Krivulja obrnutog slova U
Odnos stresa i radnog učinka
� Stres na niskoj do umjerenoj
razini stimulira tijelo i
povećava njegovu sposobnost
reagiranja (zadaci se obavljaju
brže, bolje i žustrije)
� Previše stresa postavlja
nedostižne zahtjeve što dovodi
do niže performanse.