komunikacija u bolnici

1. KOMUNIKACIJA S
BOLESNICIMA

2. SVAKOG BOLESNIKA ZANIMA:
• Zašto je obolio?
• Je li potrebna operacija, koje su
posljedice bolesti?
Zdravstveni djelatnici često nisu skloni razgovarati
s bolesnicima o bolesti.
ZAŠTO?

3. RAZLOZI:
1. NEDOSTATAK VREMENA (mnoge ordinacije ili odjeli su
opterećeni)
2. PRETPOSTAVKA DA VEĆINA BOLESNIKA NE ZNA
MNOGO U FUNKCIONIRANJU LJUDSKOG TIJELA (ni o
medicinskim postupcima te da ionako neće razumjeti što
im se kaže)
3. USMJERENOST PRIMJENI RUTINSKIH MEDICINSKIH
POSTUPAKA (kao primarnoj zadaći radi što bržeg liječenja
većeg broja bolesnika)

4. Ispitivanja zadovoljstva bolesnika zdravstvenom službom
pokazuju da se većina zamjerki tiče upravo nezadovoljavajuće
KOMUNIKACIJE sa zdravstvenim djelatnicima.
Rijetko se bolesnici žale na NESTRUČNOST, ali su česti prigovori
kako im za vrijeme pregleda:
nije posvećeno dovoljno pažnje
kako nisu obaviješteni zašto su bolesni
kakvo će biti liječenje
koliko će liječenje trajati
koje su posljedice liječenja

5. DOBRA KOMUNIKACIJA
ZDRAVSTVENIH DJELATNIKA I
BOLESNIKA:
• VAŽNA U SVRHU OČUVANJA ZDRAVLJA, PREVENCIJE I
DIJAGNOSTIKE BOLESTI I U POSTUPKU LIJEČENJA
• naglasak na stvaranje međuljudskih odnosa koji će
motivirati bolesnika da se redovito obraća zdravstvenoj
službi, surađuje u liječenju svoje bolesti tako da se pridržava
savjeta i uputa
• važno je stvoriti međuljudski odnos s bolesnikom koji će
pogodovati oblikovanju njegova pozitivnog zdravstvenog
ponašanja

6. POZITIVNO ZDRAVSTVENO
PONAŠANJE
• oblici ponašanja koji će omogućiti
bolesniku da USPORI tijek bolesti,
UBLAŽI simptome bolesti i ŽIVI što
samostalnije i neovisnije o tuđoj
pomoći

7. Najlošija posljedica nedovoljne komunikacije u zdravstvu je
sve veći broj bolesnika koji se ne pridržavanju zdravstvenih
uputa i savjeta;
• nepridržavanje uputa o korištenju lijekovima
• savjeti s dijetnom prehranom
• prestanak samo uništavajućih oblika ponašanja
• njegom djece
• dolaskom na kontrolne preglede

8. Bolesnici će se više pridržavati o
uzimanju lijekova ako je liječnik duže
razgovarao s njima.
Razgovor s bolesnikom treba
obuhvatiti:
• saznati koliko bolesnik zna o svojoj
bolesti
• obavijestiti bolesnika o osnovnim
obilježjima bolesti
• omogućiti bolesniku da sam sudjeluje
o vrsti i načinu liječenja
• pružiti bolesniku sve potrebne
obavijesti o razlozima uzimanja
pojedinih lijekova, pozitivnim i
negativnim učincima lijekova i načinu
uzimanja

9. TERAPIJSKA KOMUNIKACIJA
• u bolničkom liječenju komunikacija s bolesnikom
često ima psihoterapijsko značenje
• svaki odlazak u bolnicu uzrokuje neugodna
emocionalna stanja najčešće tjeskobu i
potištenost

10. • neugodne emocije putem živčanih vlakana autonomnog
živčanog sustava i žlijezda s unutrašnjim izlučivanjem
mogu smanjiti otpornost organizma i pogodovati razvoju
bolesti
• pozitivne emocije jačaju otpornost organizma i usporavaju
napredovanje bolesti
• npr: psihološka priprema bolesnika prije operativnog
zahvata smanjuje uzimanje lijekova i skraćuje bolničko
liječenje nakon operacije

11. Istraživanja pokazuju da se zapošljavanjem
PSIHOLOGA zaduženih za provođenje prije
operacijske pripreme na kirurških odjelima može
dnevno uštedjeti nekoliko puta više nego što iznosi
plaća psihologa za jedan mjesec.
Uspješna komunikacija zdravstvenog osoblja i
bolesnika tijekom liječenja ima učinke i nakon
bolesnikova povratka kući. Ako je bolesnik zadovoljan
odnosom zdravstvenih djelatnika tijekom boravka u
bolnici, bolje se pridržava savjeta i uputa nakon
odlaska iz bolnice.

12. STRUČNO MEDICINSKO NAZIVLJE
• zdravstveni djelatnici pretjerano se koriste STRUČNIM
MEDICINSKIM NAZIVLJEM
• neopravdano pretpostavljaju da njihovi bolesnici razumiju
medicinske izraze
• mnogi ljudi ne znaju pokazati gdje su im jetra, slezena ili
bubrezi
• mnogi i visoko obrazovani ljudi ne znaju osnovnu ulogu
pojedinih organskih sastava i organa
• ukoliko bolesnik ne razumije zdravstvene obavijesti neće
se moći pridržavati savjeta i uputa
• bolesnici ne znaju što se događa s njihovim zdravljem, od
čega boluju, ne razumiju svrhu liječenja (to se otežava
prihvaćanje liječenja)

13. ZAŠTO BOLESNICI NE PITAJU DA IM SE
RAZJASNE IZRAZI KOJE NE RAZUMIJU?
1. ne žele ispasti neobrazovani (pa se pretvaraju da razumiju
što su im rekli zdravstveni djelatnici)
2. zdravstveni djelatnici svojim pristupom i ponašanjem ne
omogućuju bolesniku da se raspita o onome što ne razumije

14. MEDICINSKI IZRAZ RAZUMLJIVIJI IZRAZ
abortus pobačaj
analgetik lijek za ublažavanje bolova
anemija nedostatak željeza u krvi
aneurizma proširenje krvne žile
atrofija odumiranje
EKG snimanje električne aktivnosti srca
funkcionalni poremećaj poremećaj bez organskih promjena
hematom modrica
hepatitis upala jetre
hipertenzija visoki krvni tlak
influenca gripa

15. MEDICINSKI IZRAZ RAZUMLJIVIJI IZRAZ
kontraindicirano ono što se ne smije činiti
lezija ozljeda tkiva ili organa
miopija kratkovidnost
negativni nalaz rezultat pretrage je normalan
parenteralni ne uzima se preko usta
patološki bolestan, nenormalan
pruritis svrbež
spazam grč
supklinički ne može se otkriti kliničkim
pretragama
tahikardija ubrzani puls
trauma ozljeda, povreda

16. MEDICINSKI ŽARGON
Zdravstveni djelatnici upotrebljavaju medicinski žargon
zbog:
• uvjerenja da mnogi ljudi razumiju medicinske izraze
• navika da govore jezikom struke
Zdravstvenim djelatnicima je katkad lakše da bolesnici ne
znaju mnogo o svojoj bolesti jer izbjegavaju sučeljavanje s
bolesnikom EMOCIONALNIM REAKCIJAMA koje bi mogle
uslijediti nakon spoznaje o težini bolesti uporabom
medicinskih, bolesnicima nerazumljivih izraza.
Zdravstveni djelatnici izbjegavaju da bolesnici previše
saznaju o bolesti (što je u nekim situacijama opravdano).

17. Kao razlog neobjašnjavanja bolesnicima o bolesti liječnici
odgovaraju da većina bolesnika ne razumije uzroke svojih
zdravstvenih problema pa da ih zato i ne treba detaljno
tumačiti.
Zato svoje bolesnike vrlo loše obavještavaju o bolesti
vjerujući kako nisu sposobni razumjeti ni uzroke ni tijek
bolesti.

18. LITERATURA
• Havelka, M. i Zarevski P. (2014). Psihologija-udžbenik za
treći razred medicinske škole za zanimanje medicinska
sestra/tehničar opće njege. Zagreb: Školska knjiga

19. FOTOGRAFIJE
• https://images.app.goo.gl/9RGTwJq84ToXYXPj9