More Related Content
Similar to 1 Zdravstvena psihologija 4
1 Zdravstvena psihologija 4
- 1.
- 2. • Patologija stanovništvau prošlosti • zarazne bolesti; jedan uzročnik- parazit, virus, bakterija • napretkom medicine i farmacije većina tih bolesti je potisnuta (cijepljenje) • iskorjenjivanje masovnih zaraznih bolesti i promjene u načinu života dovele su do pojave drugih bolesti • Patologija stanovništva danas • današnje bolesti razlikuju se od bolesti koje su bile česte prije stotinjak godina • nove bolesti postale su kompliciranije; dulje se živi, ali i više obolijeva od bolesti čiji su uzroci složeni • bolesti današnjice direktnije su povezane uz suvremeni urbani način života i prehranu, svakodnevne stresove
- 3. Masovne bolesti skojima se danas suočavamo koje su i najčešći uzroci smrti bolesti krvnožilnog sustava bolesti moždanožilnog sustava rak • u njihovu nastajanju i liječenju važnu ulogu imaju biološki i psihički rizični čimbenici • ove bolesti danas se liječe cjelovitim pristupom medicinski obrazovanih djelatnika i psihologa
- 4. Zašto su psiholozipotrebni u zdravstvu? • masovnom pojavom novih, nezaraznih tjelesnih bolesti, u čijem nastajanju psihički rizični čimbenici (posebice stres) imaju značajan učinak • rizični čimbenici imaju veze s ponašanjem, vjerovanjima, stavovima, interesima, očekivanjima, emocijama, motivacijom i općenito s psihološkim odrednicama • krajem 70-ih godina 20. st. započinje sve veće zanimanje psihologa za utjecaj psihičkih stanja na tjelesno zdravlje • predlaže se novi, cjelovitiji BIOPSIHOSOCIJANI model koji zdravlje i bolest promatra kao dinamično jedinstvo psihičkog i tjelesnog, uz popratni utjecaj socijalnih, kulturoloških i okolinskih čimbenika
- 5. Psihoneuroimunologija • stanje narušenehomeostaze nazivamo stresom (stresori mogu biti vanjski ili unutarnji, fizički ili psihološki…) • disciplina koja se bavi proučavanjem djelovanjem stresa na imunološki sustav, a posebna pozornost posvećena je sustavu hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna žlijezda • disciplina koja proučava kako psihički činitelji djeluju na neurološke i endokrinološke promjene, a one na rad imunološkog sustava te razvoj i tijek tjelesnih bolesti • ne proučava samo utjecaj psihičkog stresa na nastanak bolesti, nego nastoji utvrditi može li se djelovanjem na psihička stanja poboljšati zdravstveno stanje bolesnika
- 6. Mentalno zdravlje • stanjedobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, može se nositi s normalnim životnim stresom, može raditi produktivno i plodno te je sposoban pridonositi zajednici (WHO; 2001) • dio je općeg zdravlja, a ne samo odsutnost bolesti • predstavlja važan resurs za pojedinca, obitelji i nacije • osobe s narušenim mentalnim zdravljem imaju povećan morbiditet i mortalitet od tjelesnih bolesti • psihološki poremećaji su jedan od glavnih zdravstvenih problema modernog doba kako u svijetu tako i u Hrvatskoj
- 7. Grane zdravstvene psihologijeu pojedinim medicinskim specijalnostima • pedijatrija - PEDIJATRIJSKA PSIHOLOGIJA • kardiologija i kardiokirurgija – BIHEVIORALNA KARDIOLOGIJA • onkologija – PSIHOONKOLOGIJA • neurologija – NEUROPSIHOLOGIJA • fizikalna medicina – PSIHOLOGIJA REHABILITACIJE • dermatologija – PSIHODERMATOLOGIJA • anesteziologija – PSIHOLOGIJA BOLI • imunologija – PSIHONEUROIMUNOLOGIJA
- 8. Psihologija u medicini Psiholozii medicinski obrazovani stručnjaci danas sudjeluju u tri glavne djelatnosti : • zdravstvenom OBRAZOVANJU • zdravstvenoj PRAKSI • zdravstvenim ISTRAŽIVANJIMA
- 9. I. ZDRAVSTVENO OBRAZOVANJE •psiholozi kao nastavnici psihologije upozoravaju na važnost psihičkih pojavnosti zdravlja i bolesti • upoznaju učenike sa psihološkim metodama, tehnikama i vještinama koje mogu pomoći u svakodnevnom radu s bolesnicima II. ZDRAVSTVENA PRAKSA • psiholozi zajedno s zdravstvenim djelatnicima svakodnevno rješavaju psihološke probleme bolesnika • najviše psihologa u zdravstvu obavlja poslove vezane za kliničku psihologiju • zaposleni su na kliničkim odjelima općih bolnica, specijalnim bolnicama za psihičke bolesti, medicinskim centrima i domovima zdravlja • sve više psihologa radi u različitim područjima zdravstvene prakse koristeći se psihološkim znanjima i vještinama u pomaganju bolesnicima oboljelima od tjelesnih bolesti • pedijatrijski odjeli, kirurški odjeli, centri za rehabilitaciju, neurološki i neurokirurški odjeli, bolnice za teško oboljele i umiruće bolesnike III. ZDRAVSTVENA ISTRAŽIVANJA • psiholozi su članovi interdisciplinarnih istraživačkih timova u istraživanjima složenih pojava kao što su bol, poremećaji spavanja, utjecaj stresa na nastanak tjelesnih bolesti • sudjeluju u istraživanjima gdje istovremeno djeluju i biološki i psihološki činitelji koji se ne mogu cjelovito proučiti bez uzajamne suradnje različitih struka
- 10. Psiholozi u zdravstvu Ulogau svim osnovnim područjima zdravstvene prakse: A.predobrani od bolesti B.dijagnostici C.liječenju D.rehabilitaciji
- 11. A. Predobrana odbolesti • najbrojnije bolesti današnjice su kronične; ne mogu se izliječiti, ali se mogu spriječiti • odaziv pučanstva na aktivnosti predobrani od bolesti bit će veći ako poznajemo sociopsihološka obilježja pučanstva koje želimo zaštiti od bolesti i u skladu s tim pripremaju se PROGRAMI PREVENTIVNE DJELATNOSTI • korištenje psiholoških metoda (anketiranjem pučanstva o znanju, stavovima i uvjerenjima vezanim za određene činitelje zdravstvenog ponašanja npr. pušenje, cijepljenje) pomaže u pripremi preventivnih aktivnosti • djelovanjem na zdravstveno ponašanje može se usporiti ili suzbiti razvoj bolesti • psihološkim testovima i upitnicima od velikog broja ljudi mogu se izdvojiti oni koji obzirom na crte ličnosti i stil života pripadaju rizičnim skupinama
- 12. B. Dijagnostika • utvrđivanjebolesti: npr. vještine informacijske i terapijske komunikacije • važna psihologijska tehnika INTERVJU; razgovor usmjeren na prikupljanje obavijesti • u zdravstvu je najčešći ANAMNESTIČKI INTERVJU- intervju kod kojeg nastojimo prikupiti što više podataka o bolesti Dobro vođeni anamnestički intervju ispunjava dvije svrhe: 1. INFORMATIVNU kojom se procjenjuje bolesnikovo stanje 2. EMOCIONALNU koja se očituje u umanjivanju bolesnikove zabrinutosti razgovorom o bolesti
- 13. C. Liječenje • uzajamnopovjerenje i poštovanje zdravstvenog djelatnika i bolesnika nužno je za uspješan tijek liječenja i za ishod bolesti • pozitivni stavovi i povjerenje bolesnika u zdravstveno osoblje najvažnije su odrednice bolesnikova ponašanja tijekom bolesti i njegovih emocionalnih stanja koja mogu djelovati na bolest • negativna emocionalna stanja u bolnici pogoršavaju tijek bolesti jer smanjuju obrambene sposobnosti organizma, a bolesnika izlažu većem riziku od pogoršanja bolesti i pojavi komplikacija
- 14. D. Rehabilitacija • brojnepsihološke tehnike sučeljavanja s nepovratnim gubitkom zdravlja pokazale su se korisnima u provođenju uspješne rehabilitacije • stručnjaci timova za psihosocijalno-edukativnu rehabilitaciju značajno doprinose sveobuhvatnosti rehabilitacije i pomažu socijalizaciji pacijenata jer paralelno sa direktnim radom sa pacijentima, aktivno učestvuju i u pružanju podrške i savjetovanju članova obitelji te aktivno rade na umrežavanju sa lokalnom zajednicom
- 15. ŠTO JE ZDRAVSTVENAPSIHOLOGIJA? Grana primijenjene psihologije koja se bavi: 1. proučavanjem utjecaja psihičkih stanja i psihičkih procesa na nastanak i tijek tjelesnih bolesti kao i utjecajem tjelesnih stanja i tjelesnih bolesti na psihički život pojedinca 2. primjenom psiholoških znanja i vještina u svakodnevnoj zdravstvenoj praksi u cilju humanizacije odnosa u zdravstvu i povećanja ukupne učinkovitosti zdravstvene prakse
- 16. ZDRAVSTVENA PSIHOLOGIJA U HRVATSKOJ •prvi laboratorij za psihologiju osnovan je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu • Ramiro Bujas 1920. godine • u području obrazovanja i znanosti – prilično zastupljena • u području psihološke prakse – nedovoljno zastupljena • rad psihologa na području zdravstva i suradnja sa zdravstvenim djelatnicima u proučavanju psihičkih pojavnosti zdravlja i bolesti traje u Hrvatskoj već gotovo jedno stoljeće • zdravstvena psihologija kao novi predmet prvi je put uvedena u zdravstveno obrazovanje 1982. godine na Višoj medicinskoj školi u Zagrebu • iste godine objavljen je i prvi nastavni tekst iz zdravstvene psihologije
- 17. Grane zdravstvene psihologije 1.PEDIJATRIJSKA PSIHOLOGIJA - bavi se psihičkim poteškoćama djece odvojene od roditelja zbog liječenja u bolnici 2. NEUROPSIHOLOGIJA- bavi se dijagnosticiranjem psihičkih poremećaja uzrokovanih organskim bolestima ili povredama mozga 3. KARDIOLOŠKA PSIHOLOGIJA - bavi se utjecajem psihičkih čimbenika na nastajanje i tijek srčanožilnih bolesti 4. PSIHOLOGIJA SMRTI I UMIRANJA - bavi se psihičkim poteškoćama bolesnika oboljelih od neizlječivih bolesti i psihičkim stanjima umirujućih bolesnika 5. REHABILITACIJSKA PSIHOLOGIJA - bavi se problemima psihološke prilagodbe na teške gubitke zdravlja i stanja invaliditeta