Skip to main content
Kardiocirkulatorni sistem
omogućava:
 transort-snabdevanje tkiva kiseonikom hranljivim i
drugim potrebnim materijama
Odnošenje produkata metabolizma
 Humoralna komunikacija tkiva i organa :hormoni i druge
bioaktivne supstance,komponente imunog
sistema,faktori koagulacije,enzimi
 Održavanje telesne temperature
 Regulacija krvnog pritiska
• Srce funkcioniše kao pumpa
• Preko aorte i arterijskih krvnih sudova isporučuje krv
bogatu kiseonikom i hranljivim materijama do svih
organa, tkiva i ćelija tela.
• Venski sistem prikuplja krv bogatu ugljen dioksidom i
raspadnim produktima metabolizma iz svih delova tela i
nosi je preko dve najveće vene u telu
• v.cava superior etinferior tzv. gornje i donje šuplje vene
u desno srce gde preko plućne arterije ta krv odlazi u
pluća na „prečišćavanje“.
• U plućima se krv ponovo obogaćuje kiseonikom, odnosi
u levo srce a zatim ponovo do svih delova tela.
Opšti tip
građe krvnih sudova
3 osnovna sloja :
1.Tunica intima (interna)
2.Tunica media
3.Tunica adventitia
U arterijama se između prvog i drugog
sloja nalazi membrana elastica interna, a
imeđu drugog i treceg sloja membrana
elastica externa , slabije ispoljena i
isprekidana
- Tunica intima -
Gradjena je iz prostog pločastog epitela (endotela)
i veoma tankog sloja subendotelnog veziva sačinjenog iz rastresitog vezivnog tkiva.
Endotelne ćelije su ekstremno spljoštene te se ispupčavaju samo u visini jedra, te ovaj region obično štrči u lumen krvnog
suda.Svojim bazalnim polom naležu na bazalnu membranu.
Citoplazmatski produžeci bazalnog pola endotelne ćelije stupaju u kontakt sa glatkim mišićnim ćelijama , to je mioendotelni spoj
Izmedju endotelnih ćelija nalaze se međućelijski spojevi
U citoplazmi endotelnih ćelija nalaze se
 elementi citoskeleta (vimentiski filamenti ),
 manji broj membranskih organela i
 pinocitotične vezikule
 Vajbel-Paladeove granule koje sadrze faktor koagulacije
-Tunica media-
Izgrađena je iz koncentrično raspoređenihvretenastih glatkih mišićnih ćelija i elasticnih vlakana
-
Adventitia-
izgradjena je iz vezivnog tkiva , sadrži fibrocite I kolagena i elastična vlakna
Samo vezivno tkivo tunice adventitie , bez jasne granice prelazi u okolno tkivo
U tunici adventitii nalaze se nutritivni krvni sudovi koji hrane krvni sud , Vasa Vasorum , i živci za njihovu inervaciju
Vasa Vasorum ishranjuju spoljašnju polovinu krvnog suda dok se unutrašnja polovina ishranjuje iz krvi koja kroz njega protiče
Nervi Vasorum difunduju do glatkih mišićnih ćelija medie svojim neurotransmiterima
(idući od većih ka manjim,od srca ka periferiji )
1.Arterije elasticnog tipa (velike) arterije - prečnik > 10 mm
2.Arterije misicnog tipa (srednje) arterije - prečnik 0.1 – 10 mm
3.Arteriole - prečnik < 0.1 mm
4.Metarteriole su arteriole koje ne završavaju kapilarima (obilaze kapilarni
sistem), već se spajaju direktno na venski sistem (venule)
Arterije elastičnog tipa su velike arterije :
1.Aorta
2.Pulnomalne arterije
3.Truncus brachiocephalicus
4.Arteria Carotis Communis
5.A. Subclavia
6.A. Iliaca communis
-
tunica adventitia
vezivno tkivo, krvni i
limfni sudovi i nervi
tunica intima
endotel
subendotelsko vezivo
tunica media velika
glatke mišićne ćelije i elastične lamele
U arterijama elastičnog tipa , elastična vlakna grade elastične lamele
lamina elastica interna i externa nisu naglašene
U arterijama elastičnog tipa , elastična vlakna grade elastične lamele
Lumen arterije mišićnog tipa nabran je zbog elasticnih svojstava
membrane elastice interne
Male arterije i arteriole
Ø 0.1-2 mm /< 0.1 mm
tunica intima (endotel i tanak subendotel; lamina elastica interna sa otvorima)
tunica media nekoliko/1-2 sloja gl. miš. ćelija
tunica adventitia
mišićno-endotelska veza
U venama dominira tunica adventitia ili je izjednačena sa tunicom mediom
Vene sadrže osnovna 3 sloja:
1.Tunica intima
2.Tunica media
3.Tunica adventitia
Granice među ovim slojevima
nisu toliko oštre kao
u arterijama
VENE
Histološka organizacija venskih krvnih sudova
tunica intima
tunica media
tunica adventitia
male vene (venule) < 1 mm
srednje vene 1-10 mm
velike vene > 10 mm
Lumen vena je širi i
pravilnih kontura
U zidu vena elasticne
membrane ne postoje
pa intima nije
nabrana
 Male i srednje vene imaju valvule
Venski zalisci su parni izgrađeni iz vezivnog tkiva , sa obe strane oblozenog endotelom
 Na granici kapilara i venula nalaze se postkapilarne venule
 Oko tunice intime nalazi se sloj pericita
Periciti imaju kontraktilnu sposobnost
Periciti se mogu diferencirati u fibroblaste i glatke mišićne ćelije
 Medjućelijske veze endotelnih ćelija postkapilarnih venula dozvoljavaju tranzit krvnih ćelija , npr u
limfnim čvorovima
Lumen vena je širi i pravilnih kontura
U najsitnijim krvnim sudovima to su : metarteriole , kapilari i post kapilarne venule
Vene se dele na:
velike
srednje i
male (venule)
Velike vene
t. intima - endotel, subendotelsko vezivo
t. media - gl. mišićne ćelije, kolagena
vlakna, (fibroblasti)
t. adventitia - kolagena i elastična vlakna,
fibroblasti, gl. mišićne ćel.
> 10 mm
Srednje vene
do 10 mm
tunica intima – endotel, subendotelsko vezivo, (lamina elastica interna)
tunica media - gl. mišićne ćelije, kolagena i elastična vlakna
tunica adventitia – fibroblasti, kolagena i elastična vlakna
Venski zalisci
EĆ
1-2 sloja gl. miš.
ćelija
kolagena i
elast. vl.
Venule (postkapilarne i mišićne)
tunica intima – endotel, podend. v.
tunica media - pericit/gl. mišićne ćelije
tunica adventitia - kolagena i elastična vl.
do 1 mm
1.Kontinuirane kapilari
2.Fenestrirani kapilari sa dijafragmog
3.Fenestrirani kapilari bez dijafragme
4.Sinusoidni kapilari
sopstvena lamina
oblik – nastavci (1°, 2°); nukleus
relativno nespecijalizovane
kontraktilna uloga i/ili izvorne ćelije
angiogeneza
 reepitalizacija
inflamacija
fibroza
tkivna regeneracja
Kapilari
 kontinuirani
 fenestrirani
sa dijafragmom
bez dijafragme
 sinusoidni
1. Kontinuirane
maju neprekidan zid , nalaze se u mišićnom tkivu , kostima ,CNS-u , polnim žlezdama , limfnim čvorovima itd..
Kontinuirani kapilari su odgovorni za različite krvno-tkivne barijere kao sto je krvno-moždana (hemato-encefalna ) barijera
2. Fenestrirane sa dijafragmom
Na telu endotelne ćelije imaju prozore (fenestre), prekrivene dijafragmom , koji deluju kao selektivna membrana
Fenestrirani kapilari sa dijafragmom nalaze se u endokrinim žlezdama , želucu , crevima , preksusu horioideusu u komorama mozg
iz kojih nastaje likvor
3. Fenestrirane bez dijafragme
nalaze se u bubrežnim glomerulima
4. Sinusoidni kapilari
endotelne ćelije su međusobno razmaknute pa kažemo da su one diskontinuirane i bazalna membrana je diskontinuirana
Mikrocirkulacija
(Ø<0.1 mm)
1. arteriola  (metarteriola)  kapilari 
postkapilarna venula
2. kontrola protoka krvi kroz kapilare (arteriola,
prekapilarni sfinkter;
npr. mišići, crevo)
3. arterijsko-venska anastomoza - direktan protok
krvi iz arterija u
vene (npr. koža)
4. portni sistem
LIMFNI SISTEM
 Limfa nastaje od međućelijske tečnosti koja se
nije vratila u kapilare
 slična je krvnoj plazmi
 ulazi u limfne sudove i u limfnim čvorovima se
obogaćuje limfocitima
 pre svega kupi proteine i mast
 protiče dnevno oko 2 do 3 litre
limfotokom
U okviru limfnog , vaskularnog sistema nalaze se limfni kapilari
Limfni kapilari slepo počinju u tkivima sakupljajući tkivnu tečnost , Oblozeni su endotelom kao i
krvni kapilari
Oko endotela limfnih kapilara nalaze se fina retikulinska vlakna
Bazalna lamina kapilara je diskontinuirana šsto omogućava njihovu veću propustljivost
Sabirni limfni sudovi imaju opšti tip građe kao krvni sudovi , više nalikuju venama i poseduju valvule i teku samo u jednom
smeru
Sabirni limfni sudovi rastućeg promera i konačno ductus thoracicus longus et dexter ka i potključnoj veni
Veliki limfni sudovi Imaju strukturu sličnu vena srednje velicine
Limfni sistem je sistem izgrađen od
 limfe,
 limfnih sudova,
 limfnih žlijezda i
 limfnih tkiva i organa:
krajnici (tonzile) i adenoidne vegetacije
slezina (splen, lien)
grudna žlezda (timus)
crvuljak (appendix)
Peyerove ploče u crevima
koštana srž
Pregibi su naročito
bogati limfnim žlezdama
Histologija limfnog čvora
Srčano mišićno tkivo
lat. textus muscularis cardiacus striatus
gradi miokard srca
srčane mišićne ćelije imaju poprečnu ispruganost sa aktinskim i miozinskim vlaknima
ali su kratke kao kod glatkih mišića
imaju jedno ili 2 centralno postavljena jedra
grade nizove ćelija koja se granaju
40% lumena mitohondrije
• Između srčanih mišićnih ćelija nalaze se
• interkalarni diskovi tz.stepeničaste pruge
U endomizijumu_rastresitom vezivnom tkivu
nalaze koronarni krvni sudovi
• nmoć regeneracije
• nadoknađuje se po tipu
reparacije -stvaranja ožiljka