VEZIVNA TKIVAVEZIVNA TKIVA
Prof. dr Vesna DanilovićProf. dr Vesna Danilović
STOMATOLOŠKI FAKULTETSTOMATOLOŠKI FAKULTET
UNIVERZITET U BEOGRADUUNIVERZITET U BEOGRADU
VEZIVNA TKIVA
 A. VANĆELIJSKI
MATRIKS
 - Osnovna supstanca:
 (glikozaminoglikani,
 proteoglikani i glikoproteini)
 -Vlakna: Kolagena i elastična
 B. ĆELIJE
 - Fiksne
 - Migrirajuće
.pružanje potpore organizmu
.razmena gasova i metabolita
.depo energije
.reparacija
.zaštitna uloga (osnovna supstanca,
imunokompetentne ćelije, makrofagi,
lučenje farmakološki aktivnih supstanci)
 1.ćelije
 2.ekstracelularni matriks (osnovna
supstanca i vezivna vlakna)
Ćelije
Fiksne
.fibroblasti
.hondroblasti
.osteoblasti
.adipociti
Migrirajuće
.makrofagi
.mastociti
.plazmociti
.leukociti
FIBROBLASTI
MORFOLOGIJA
Fuziiformnog oblika tela i
nukleusa. Citoplazma
bleda.
FUNKCIJA
Produkcija
Vlakna (Kolagen I & III, i
elastična)
Osnovna supstanca
Fibroblasti
 fibroblasti • dobrofibroblasti • dobro
razvijen sintetskirazvijen sintetski
aparat • konstitutivniaparat • konstitutivni
tip sekrecije •tip sekrecije •
 fibrociti sintetskifibrociti sintetski
manje aktivnimanje aktivni
FIBROBLAST Aktivan
GER
Kolagen
fibrocit
Ćelije mogu ponovo da se
aktiviraju u toku reparacije
Kolagen
Kolagen
miofibroblast
karakteristike fibroblasta
i glatkih mišićnih ćelija
zarastanje rana –
kontrakcija ožiljka
 PERICITI
 Pluripotentne ćelije
 lokalizovane uz
kapilare
Endotelne
ćelije Pericit
i
pericit
makrofag
TEM
Makrofagi nastaju od
monocita krvi
Makrofag
-Profesionalni fagociti,
uklanjaju debri i
patogene
mikroorganizme u
vezivnom tkivu
- Nastaju od monocita
Mononukleusni fagocitni sistem
PLAZMOCIT
Bazofilna citoplazma
sa svetlom Goldžijevom
zonom
Nastaju od B limfocita
Luče imunoglobuline
(antitela)
Žive 2-3 nedelje, umiru
putem apoptoze
MASTOCITI
MORFOLOGIJA
Krupne ćelije (20-30 μm)
ispunjene metahromatskim
granulama. Lokalizovane
oko krvnih sudova.
FUNKCIJA
Imunološka; uloga u ranim
Tip I alergijskim reakcijama
Funkcionalno su identične
bazofilima IZUZEV što svaka
ima posebnog prekurzora
Mastociti - degranulacija
Mastociti
2 tipa
mukozni mastociti (crevna sluznica, pluća)
vezivno-tkivni mastociti (koža,crevna
submukoza)
Osnovna supstanca
 1.glikozaminoglikani1.glikozaminoglikani
 2.proteoglikani2.proteoglikani
 3.adhezivni (strukturni) glikoproteini3.adhezivni (strukturni) glikoproteini
Glikozaminoglikani GAG
 Sulfatisani GAG: keratan- sulfat, heparan-
sulfat, heparin, hondroitin-4-sulfat,
hondroitin-6-sulfat i dermatan-sulfat
 Grade kovalentne veze sa proteinima
 Hijaluronska kiselina je jedini nesulfatisani
GAG, koji se ne vezuje za proteine
PROTEOGLIKANI
 Proteinsko središte (grER)
za koji se vezuju GAG
(Goldži).
 GAG se ponašaju kao
anjoni privlačeći Na+
i
vodu koja povećava otpor
na sile pritiska
 Mogu da se vežu za
hijaluronsku kiselinu
preko linker proteina
3. strukturni proteini
 fibronektin ECM
vezivnog tiva, bazalna
lamina epitela, eksterna
lamina glatkih mišićnih
ćelija; endotelne ćelije
luče plazma fibronektin)
 laminin bazalna
lamina epitelnih ćelija i
eksterna lamina glatkih
mišićnih ćelija)
 entaktin (u bazalnoj
lamini, vezuje laminin za
kolagen tipa IV)
trombospondin (ima
vezujuća mesta za
kolagen, fibronektin i
heparin; učetvuje u
zgrušavanju krvi)
 hondronektin (ECM
hrskavice; omogućava
vezivanje hondrocita za
kolagen tipa II i GAG
osnovne supstance)
 osteonektin (ECM
koštanog tkiva; vezivanje
osteocita za kolagen tipa
I; pomaže proces
mineralizacije)
1.Kolagena vlakna
 Kolagen tipa I (rastresito i gusto
vezivno tkivo: dermis, tetive,
fascije, kapsule organa)
 Kolagen tipa II (hijalina i
elastična hrskavica, staklasto
telo)
 Kolagen tipa III (retikularna
vlakna)
 Kolagen tipa IV (bazalna lamina)
 Kolagen tipa V (udružen sa
tipom I)
 Kolagen tipa VI (cornea)
 Kolagen tipa VII (usidravajuće
niti bazalne lamine)
kolagen - 4 grupe
 vlaknasti (učestvuju u izgradnji kolagenih
vlakana; tip I, II i III)
 FACIT (kolageni asocirani sa kolagenim
vlaknima; tip IX,XII i XIV)
 kolageni koji stvaraju mrežaste strukture
(tip IV, VIII i X)
 usidravajući (stvaraju usidravajuće
filamente; tip VI i VII)
2. Elastični sistem
 oksitalanska vlakna
 elauninska vlakna
 elastična vlakna
3. Retikularna vlakna
 Kolagen tipa III
 Ulaze u sastav
hemopoetskih i
limfopoetskih organa
(izuzev timusa)
 Ispoljavaju afinitet
prema solima srebra
(argirofilna vlakna)
I EMBRIONALNA VEZIVNA TKIVA
1. Mezenhimno
2. Sluzno
II ADULTNA VEZIVNA TKIVA
a) Vezivna tkiva sa opštim svojstvima
1.Rastresito vezivno tkivo
2.Gusto vezivno tkivo
-iregularno
-regularno (kolageno, elastično)
b)Specijalizovana vezivna tkiva
1. Masno tkivo (žuto, mrko)
2.Retikularno tkivo
3.Hrskavice (hijalina, elastična, fibrozna)
4.Kost
5.Krv
Rastresito vezivno tkivo
Gusto regularno vezivno tkivo
 Izgled
gust raspored paralelnih
snopova vez. vlakana
kolagen, veoma malo elastina
malo krvnih sudova
uočljiva jedra fibroblasta
Retikularno tkivo
(varijanta rastresitog vezivnog tkiva)
 čini stromu
 organa
 • slezina,
 limfni čvor,
 k. srž
Retikularna vlakna:
 Kolagen tipa III
obložen
glikoproteinima i ima
specifična svojstva
bojenja
 – PAS (periodic acid
 Schiff)
 – srebro (argirofilija)
 – 0.5-2μm diameter
Masno tkivo
 MORFOLOGIJA
-Veliku citoplazmatsku masnu
kapljicu (do 120 mikrometara)
Spljošteno periferno postavljeno
jedro
 FUNKCIJA
Izvor energije: Sinteza,
deponovanje i oslobađanje
masti
Zaštita
ADIPOCITI
(Belo masno tkivo)
 GOJAZNOST
HIPERTROFIČNA
(Uvećanje ćelija)
HIPERPLASTIČNA
(Povećava se broj ćelija)
Adipociti se normalno ne dele
posle ranog detinjstva, tako da
je gojaznost najčešće
HIPERTROFIČNA.
Eksktremna gojaznost može biti
HIPERPLASTIČNA
ADIPOCITI
(Mrko masno tkivo)
 LOKALIZACIJA
Vrat i interskapularno kod
fetusa i odojčadi
 SUDBINA
Multilokularno (mrko)
masno tkivo transformiše
se u belo masno tkivo, ali
zadržava svoj identitet
gladovanje i tumori).
Histologija vezivnog tkiva.
Histologija vezivnog tkiva.
Histologija vezivnog tkiva.
Histologija vezivnog tkiva.
Histologija vezivnog tkiva.
Histologija vezivnog tkiva.
Histologija vezivnog tkiva.
Histologija vezivnog tkiva.

Histologija vezivnog tkiva.

  • 1.
    VEZIVNA TKIVAVEZIVNA TKIVA Prof.dr Vesna DanilovićProf. dr Vesna Danilović STOMATOLOŠKI FAKULTETSTOMATOLOŠKI FAKULTET UNIVERZITET U BEOGRADUUNIVERZITET U BEOGRADU
  • 2.
    VEZIVNA TKIVA  A.VANĆELIJSKI MATRIKS  - Osnovna supstanca:  (glikozaminoglikani,  proteoglikani i glikoproteini)  -Vlakna: Kolagena i elastična  B. ĆELIJE  - Fiksne  - Migrirajuće
  • 3.
    .pružanje potpore organizmu .razmenagasova i metabolita .depo energije .reparacija .zaštitna uloga (osnovna supstanca, imunokompetentne ćelije, makrofagi, lučenje farmakološki aktivnih supstanci)
  • 4.
     1.ćelije  2.ekstracelularnimatriks (osnovna supstanca i vezivna vlakna)
  • 5.
  • 7.
    FIBROBLASTI MORFOLOGIJA Fuziiformnog oblika telai nukleusa. Citoplazma bleda. FUNKCIJA Produkcija Vlakna (Kolagen I & III, i elastična) Osnovna supstanca
  • 8.
    Fibroblasti  fibroblasti •dobrofibroblasti • dobro razvijen sintetskirazvijen sintetski aparat • konstitutivniaparat • konstitutivni tip sekrecije •tip sekrecije •  fibrociti sintetskifibrociti sintetski manje aktivnimanje aktivni
  • 10.
  • 11.
    fibrocit Ćelije mogu ponovoda se aktiviraju u toku reparacije Kolagen Kolagen
  • 14.
    miofibroblast karakteristike fibroblasta i glatkihmišićnih ćelija zarastanje rana – kontrakcija ožiljka
  • 15.
     PERICITI  Pluripotentnećelije  lokalizovane uz kapilare Endotelne ćelije Pericit i
  • 16.
  • 17.
  • 18.
    Makrofag -Profesionalni fagociti, uklanjaju debrii patogene mikroorganizme u vezivnom tkivu - Nastaju od monocita
  • 19.
  • 23.
    PLAZMOCIT Bazofilna citoplazma sa svetlomGoldžijevom zonom Nastaju od B limfocita Luče imunoglobuline (antitela) Žive 2-3 nedelje, umiru putem apoptoze
  • 26.
    MASTOCITI MORFOLOGIJA Krupne ćelije (20-30μm) ispunjene metahromatskim granulama. Lokalizovane oko krvnih sudova. FUNKCIJA Imunološka; uloga u ranim Tip I alergijskim reakcijama Funkcionalno su identične bazofilima IZUZEV što svaka ima posebnog prekurzora
  • 29.
  • 30.
    Mastociti 2 tipa mukozni mastociti(crevna sluznica, pluća) vezivno-tkivni mastociti (koža,crevna submukoza)
  • 36.
    Osnovna supstanca  1.glikozaminoglikani1.glikozaminoglikani 2.proteoglikani2.proteoglikani  3.adhezivni (strukturni) glikoproteini3.adhezivni (strukturni) glikoproteini
  • 38.
    Glikozaminoglikani GAG  SulfatisaniGAG: keratan- sulfat, heparan- sulfat, heparin, hondroitin-4-sulfat, hondroitin-6-sulfat i dermatan-sulfat  Grade kovalentne veze sa proteinima  Hijaluronska kiselina je jedini nesulfatisani GAG, koji se ne vezuje za proteine
  • 39.
    PROTEOGLIKANI  Proteinsko središte(grER) za koji se vezuju GAG (Goldži).  GAG se ponašaju kao anjoni privlačeći Na+ i vodu koja povećava otpor na sile pritiska  Mogu da se vežu za hijaluronsku kiselinu preko linker proteina
  • 40.
    3. strukturni proteini fibronektin ECM vezivnog tiva, bazalna lamina epitela, eksterna lamina glatkih mišićnih ćelija; endotelne ćelije luče plazma fibronektin)  laminin bazalna lamina epitelnih ćelija i eksterna lamina glatkih mišićnih ćelija)  entaktin (u bazalnoj lamini, vezuje laminin za kolagen tipa IV) trombospondin (ima vezujuća mesta za kolagen, fibronektin i heparin; učetvuje u zgrušavanju krvi)  hondronektin (ECM hrskavice; omogućava vezivanje hondrocita za kolagen tipa II i GAG osnovne supstance)  osteonektin (ECM koštanog tkiva; vezivanje osteocita za kolagen tipa I; pomaže proces mineralizacije)
  • 41.
    1.Kolagena vlakna  Kolagentipa I (rastresito i gusto vezivno tkivo: dermis, tetive, fascije, kapsule organa)  Kolagen tipa II (hijalina i elastična hrskavica, staklasto telo)  Kolagen tipa III (retikularna vlakna)  Kolagen tipa IV (bazalna lamina)  Kolagen tipa V (udružen sa tipom I)  Kolagen tipa VI (cornea)  Kolagen tipa VII (usidravajuće niti bazalne lamine)
  • 42.
    kolagen - 4grupe  vlaknasti (učestvuju u izgradnji kolagenih vlakana; tip I, II i III)  FACIT (kolageni asocirani sa kolagenim vlaknima; tip IX,XII i XIV)  kolageni koji stvaraju mrežaste strukture (tip IV, VIII i X)  usidravajući (stvaraju usidravajuće filamente; tip VI i VII)
  • 44.
    2. Elastični sistem oksitalanska vlakna  elauninska vlakna  elastična vlakna
  • 45.
    3. Retikularna vlakna Kolagen tipa III  Ulaze u sastav hemopoetskih i limfopoetskih organa (izuzev timusa)  Ispoljavaju afinitet prema solima srebra (argirofilna vlakna)
  • 46.
    I EMBRIONALNA VEZIVNATKIVA 1. Mezenhimno 2. Sluzno II ADULTNA VEZIVNA TKIVA a) Vezivna tkiva sa opštim svojstvima 1.Rastresito vezivno tkivo 2.Gusto vezivno tkivo -iregularno -regularno (kolageno, elastično) b)Specijalizovana vezivna tkiva 1. Masno tkivo (žuto, mrko) 2.Retikularno tkivo 3.Hrskavice (hijalina, elastična, fibrozna) 4.Kost 5.Krv
  • 47.
  • 52.
    Gusto regularno vezivnotkivo  Izgled gust raspored paralelnih snopova vez. vlakana kolagen, veoma malo elastina malo krvnih sudova uočljiva jedra fibroblasta
  • 61.
    Retikularno tkivo (varijanta rastresitogvezivnog tkiva)  čini stromu  organa  • slezina,  limfni čvor,  k. srž
  • 62.
    Retikularna vlakna:  Kolagentipa III obložen glikoproteinima i ima specifična svojstva bojenja  – PAS (periodic acid  Schiff)  – srebro (argirofilija)  – 0.5-2μm diameter
  • 66.
    Masno tkivo  MORFOLOGIJA -Velikucitoplazmatsku masnu kapljicu (do 120 mikrometara) Spljošteno periferno postavljeno jedro  FUNKCIJA Izvor energije: Sinteza, deponovanje i oslobađanje masti Zaštita
  • 68.
    ADIPOCITI (Belo masno tkivo) GOJAZNOST HIPERTROFIČNA (Uvećanje ćelija) HIPERPLASTIČNA (Povećava se broj ćelija) Adipociti se normalno ne dele posle ranog detinjstva, tako da je gojaznost najčešće HIPERTROFIČNA. Eksktremna gojaznost može biti HIPERPLASTIČNA
  • 71.
    ADIPOCITI (Mrko masno tkivo) LOKALIZACIJA Vrat i interskapularno kod fetusa i odojčadi  SUDBINA Multilokularno (mrko) masno tkivo transformiše se u belo masno tkivo, ali zadržava svoj identitet gladovanje i tumori).