NARKOMANIJA
Učenik: Tijana Stepanić
 Droge – su sirovi nepotpuno preparisani produkti
biljnog, životinjskog I mineralnog porekla. Od
najstarijih vremena korišćeni su radi dobijanja raznih
lekova, pa se I nazivaju lekovite droge, ili su pak
korišćeni pri raznim verskim I drugim ritualima.
 Svetska zdravstvena organizacija daje sledeću
definiciju drge :” Droga je svaka supstanca koja
umešana u organizam, može da modifikuje jednu ili
više funkcija”.
 Narkomanija ili zavisnost od droga je snažna vezanost
osobe za neku psihoaktivnu supstancu, koja se ispoljava
kao neodoljiva strast za njenim konzumiranjem. Svetska
zdravstvena organizacija definisala je narkomaniju
kao: „stanje periodične ili hronične intoksikacije izazvano
ponovljenim unošenjem droge”.
 Možemo razlikovati tri vrste zavisnosti:
1. psihičku,
2. fizičku
3. Tolerancija
 Koliko će brzo nastupiti i kakva će biti priroda i
jačina zavisnosti zavisi od mnogih činilaca: vrste droge i
njenih farmakoloških svojstava, od načina, učestalosti,
količine i dužine konzumiranja, od ličnosti zavisnika i
njegovih potreba, njegove porodične i
društvene sredine itd.
 Psihička zavisnost – habituacija razvija se kod
svih zloupotreba droga. Droga postaje sastavni
deo emocionalne I socijalne adaptacije.
 Fizička zavisnost – ne razvija se pri upotrebi
svih droga. Naglo prekidanje daljeg unošenja
droga može dovesti do mnogih metaboličkih
perturbacija, zbog čega se ova vrsta zavisnosti
naziva I metabolička zavisnost.
 Tolerancija – nepostizanje zeljenih efekata
ranijom dozom droge, koju stoga, korisnik
često povećava na nivo toksične ili letalne doze.
 Farmakomanija – podrazumeva zloupotrebu raznih
vrsta lekova, najčešće hipnotika I analgetika, pa se zbog
toga naziva I tabletomanija.
Kod narkofila postoji eksperimentisanja. To su najčešće
emocionalno nezrele osobe, ili nekim drugim
sklonostima, gde je bedzgrupne pripadnosti izvesna
emocionalna I socijalna satisfakcija.
 Apstinencijalni sindrom – karakteriše, zavisno od vrste
droge I dužine zavisnosti, mnoštvo somato-
vegetativnih I psihičkih simptoma,koji nastaju kao
znak prestanka dejstva droge.
On zavisi od osobina droga, tipa zavisnosti, dužine I
inteziteta zloupotrebe.
 SZO je dala sledecu podelu psihoaktivnih droga;
 alkohol (alkoholna pića, napitci I kokteli)
 amfetamini
 barbiturati, hipnotici, sedetivi i trankvilizanti (sredstva
za smirenje uopšte)
 halucinogeni ( LSD, meskalin..)
 kanabis (marihuana I hašiš)
 kokain
 opijati
 isparljiva sredstva I lekovi bogati organskim
rastvaracima ( aceton, etar,hlorofirm..)
 drogepojedinih regija ili nove droge ( krek, ekstazi…)
 Prema zavisnosti koju izazivaju delimo ih na:
1. “teške” ( opijum, morfijum,kodein,heroin kokain,
amfetamin..)
2. “lake” (marihuana, hašiš, meskalin, LSD…)
1. OPIJATE – uključuje opijumove derivate kao što su
heroin, morfijum i kodein i sintetički proizvodi slični
morfijumu, poput metadona ; male doze izazivaju
efekte slične depresantima, ali sa manjim uticajem na
motoriku
2. DEPRESANTE – spadaju barbiturati i kanabis; male
doze dovode do osećanja opustenosti i udružene su
sa slablejnjem intelektualne funkcije
3. STIMULANTE – kao sto su amfetamin,kokain kofein
i dr. male doze izazivaju osećaj živahnosti i energije,
“podižu” raspoloženje
4. HALUCINOGENE – kao sto je LSD I meksalin koje
izazivaju halucinaciju ili iluzije koje su povezane sa
promenom raspoloženja ili misli
 Droga u obliku tableta sa
utisnutim znakom a
moze biti I u vidu
kapsule.
 Izazivaju slabu psihičku
zavisnost, dok fizička ne
postoji.
 Ova droga je
kombinacija
psihostimulansa I
halucinogena.
 Izazivaju bezbrižnost,
energiju, hiperaktivnost..
 Najsnažnija
halucinogena droga,
prodaje se u malim
parčićima papira ili
kartona, tzv stikerima ili
markicama.
 Proizvedena je kao bojni
otrov, a napravio je dr.
Hoffman.
 Izaziva halucinacije,
odnosno tripove.
 To je psihostimulans u
vidu praha beel boje koji
izaziva jaku psihičku
zavisnost.
 Dejstvo mu traje od 30
minuta do sat vremena.
 Izaziva lažan osecaj
snage I svemoći.
 “Kraljevska droga”.
 Beli pra, psihostimulans.
 Šmrče se I pije rastvoren u
soku, moze I pušenjem ili
intravenski.
 Efekat traje od 3 do 4 sata.
 Stvara se psihička
zavisnost.
 Dovodi do
delirijuma,moždanog
udara I srčanih problema.
 To je jak depresor CNS-a,
koji pravi jaku psihičku I
fizičku zavisnost.
 To je prah od bele do
smedje boje, koji se može
ušmrkati, pušiti, ali
najčešće je primena
intavenski ili “hvatanjem
zmaja”.
HVALA NA PAŽNJI!

Narkomanija

  • 1.
  • 2.
     Droge –su sirovi nepotpuno preparisani produkti biljnog, životinjskog I mineralnog porekla. Od najstarijih vremena korišćeni su radi dobijanja raznih lekova, pa se I nazivaju lekovite droge, ili su pak korišćeni pri raznim verskim I drugim ritualima.  Svetska zdravstvena organizacija daje sledeću definiciju drge :” Droga je svaka supstanca koja umešana u organizam, može da modifikuje jednu ili više funkcija”.
  • 3.
     Narkomanija ilizavisnost od droga je snažna vezanost osobe za neku psihoaktivnu supstancu, koja se ispoljava kao neodoljiva strast za njenim konzumiranjem. Svetska zdravstvena organizacija definisala je narkomaniju kao: „stanje periodične ili hronične intoksikacije izazvano ponovljenim unošenjem droge”.  Možemo razlikovati tri vrste zavisnosti: 1. psihičku, 2. fizičku 3. Tolerancija  Koliko će brzo nastupiti i kakva će biti priroda i jačina zavisnosti zavisi od mnogih činilaca: vrste droge i njenih farmakoloških svojstava, od načina, učestalosti, količine i dužine konzumiranja, od ličnosti zavisnika i njegovih potreba, njegove porodične i društvene sredine itd.
  • 4.
     Psihička zavisnost– habituacija razvija se kod svih zloupotreba droga. Droga postaje sastavni deo emocionalne I socijalne adaptacije.  Fizička zavisnost – ne razvija se pri upotrebi svih droga. Naglo prekidanje daljeg unošenja droga može dovesti do mnogih metaboličkih perturbacija, zbog čega se ova vrsta zavisnosti naziva I metabolička zavisnost.  Tolerancija – nepostizanje zeljenih efekata ranijom dozom droge, koju stoga, korisnik često povećava na nivo toksične ili letalne doze.
  • 5.
     Farmakomanija –podrazumeva zloupotrebu raznih vrsta lekova, najčešće hipnotika I analgetika, pa se zbog toga naziva I tabletomanija. Kod narkofila postoji eksperimentisanja. To su najčešće emocionalno nezrele osobe, ili nekim drugim sklonostima, gde je bedzgrupne pripadnosti izvesna emocionalna I socijalna satisfakcija.  Apstinencijalni sindrom – karakteriše, zavisno od vrste droge I dužine zavisnosti, mnoštvo somato- vegetativnih I psihičkih simptoma,koji nastaju kao znak prestanka dejstva droge. On zavisi od osobina droga, tipa zavisnosti, dužine I inteziteta zloupotrebe.
  • 7.
     SZO jedala sledecu podelu psihoaktivnih droga;  alkohol (alkoholna pića, napitci I kokteli)  amfetamini  barbiturati, hipnotici, sedetivi i trankvilizanti (sredstva za smirenje uopšte)  halucinogeni ( LSD, meskalin..)  kanabis (marihuana I hašiš)  kokain  opijati  isparljiva sredstva I lekovi bogati organskim rastvaracima ( aceton, etar,hlorofirm..)  drogepojedinih regija ili nove droge ( krek, ekstazi…)
  • 9.
     Prema zavisnostikoju izazivaju delimo ih na: 1. “teške” ( opijum, morfijum,kodein,heroin kokain, amfetamin..) 2. “lake” (marihuana, hašiš, meskalin, LSD…)
  • 10.
    1. OPIJATE –uključuje opijumove derivate kao što su heroin, morfijum i kodein i sintetički proizvodi slični morfijumu, poput metadona ; male doze izazivaju efekte slične depresantima, ali sa manjim uticajem na motoriku 2. DEPRESANTE – spadaju barbiturati i kanabis; male doze dovode do osećanja opustenosti i udružene su sa slablejnjem intelektualne funkcije 3. STIMULANTE – kao sto su amfetamin,kokain kofein i dr. male doze izazivaju osećaj živahnosti i energije, “podižu” raspoloženje 4. HALUCINOGENE – kao sto je LSD I meksalin koje izazivaju halucinaciju ili iluzije koje su povezane sa promenom raspoloženja ili misli
  • 11.
     Droga uobliku tableta sa utisnutim znakom a moze biti I u vidu kapsule.  Izazivaju slabu psihičku zavisnost, dok fizička ne postoji.  Ova droga je kombinacija psihostimulansa I halucinogena.  Izazivaju bezbrižnost, energiju, hiperaktivnost..
  • 12.
     Najsnažnija halucinogena droga, prodajese u malim parčićima papira ili kartona, tzv stikerima ili markicama.  Proizvedena je kao bojni otrov, a napravio je dr. Hoffman.  Izaziva halucinacije, odnosno tripove.
  • 13.
     To jepsihostimulans u vidu praha beel boje koji izaziva jaku psihičku zavisnost.  Dejstvo mu traje od 30 minuta do sat vremena.  Izaziva lažan osecaj snage I svemoći.  “Kraljevska droga”.
  • 14.
     Beli pra,psihostimulans.  Šmrče se I pije rastvoren u soku, moze I pušenjem ili intravenski.  Efekat traje od 3 do 4 sata.  Stvara se psihička zavisnost.  Dovodi do delirijuma,moždanog udara I srčanih problema.
  • 15.
     To jejak depresor CNS-a, koji pravi jaku psihičku I fizičku zavisnost.  To je prah od bele do smedje boje, koji se može ušmrkati, pušiti, ali najčešće je primena intavenski ili “hvatanjem zmaja”.
  • 16.