1. KAKO UČITI - SAVJETI
Pripremio Tomislav Magdid na temelju predavanja mr.sc. Slavice Šimid-Šašid iz kolegija Psihologija učenja i
poučavanja.
Kontakt: tmagdic@student.unizd.hr
http://student-web.unizd.hr/~tmagdic/
2. Prethodno stečena znanja mogu
• olakšavati i ubrzavati proces stjecanja
novih znanja – transfer učenja
• otežavati i usporavati proces stjecanja
novih znanja – negativni transfer ili
interferencija
• nemati nikakav utjecaj na stjecanje novih
znanja
SAVJET: Učiti tako da se gradivo logički
nadovezuje jedno na drugo. Lekcija za
lekcijom. Primjenjivati naučeno iz prošle
lekcije u novoj lekciji.
4. Ako pravilno ponavljaš, gradivo ne
zaboravljaš!
SAVIJET:
1. PONAVLJANJE: nekoliko sati nakon učenja.
2. PONAVLJANJE: 1 dan nakon prvog učenja.
3. PONAVLJANJE: 4-6 dan nakon prvog učenja.
4. PONAVLJANJE: nakon 7 dana (ako je potrebno).
Kod ponavljanja koristi PREPRIČAVANJE GRADIVA
SVOJIM RIJEČIMA I PRIMJERIMA.
5. SAVJET: Uči sa RAZUMIJEVANJEM, tj. za svaki dio
gradiva pokušaj nadi primjer iz života i zapamti ga.
Tako stvaraš dodatni trag u pamdenju, i poslije
lakše nađeš informaciju “u glavi”.
SAVJET: Koristi ODMORE tijekom učenja ili
ponavljanja. Nemoj učiti ako si iscrpljen.
Spavanje nakon učenja bolje utječe na zadržavanje
informacija nego stanje budnosti.
SAVJET: Uči uvijek u ISTOJ PROSTORIJI. Posloži
prostoriju(radni stol) da bude UREDNA. Otvori
prozor da imaš dovoljno ZRAKA.
6. SAVJET:
ISPLANIRAJ SI UČENJE ZA SVAKI ISPIT:
Otprilike odredi KOLIKO SATI deš učiti koji
dan i KOJE DANE deš učiti koje gradivo.
SLUŠAJ na satu i zapisuj najvažnije bilješke
ili kod kude izvlači NAJVAŽNIJE.
7. upoznaj svoj biološki ritam (večernji ili
jutarnji tip, stil učenja: vizualni,
auditivni…)
• zadovoljene sve fiziološke potrebe –
gladan, umor
• besmisleni sadržaj mnemotehnički
osmišljavati:
E=mc2 Einstein miriše cvijeta dva
8. Opasnosti prilikom učenja
Strah od počinjanja/Odustajanje/Ignoriranje obaveze
Učenje bez razumijevanja i zaboravljanje
Panika: Učenje na brzinu / kaos / nepovezanost
Gubljenje vremena :
a) Površno učenje/iluzija naučenog/ prepoznavati ≠
znati
b) Posvedivanje previše vremena jednoj stvari /
učenje nepotrebnih sadržaja
Podložnost različitim distraktorima
Nalaženje izgovora i opravdanja
13. Oblici motivacije
• Intrinzična motivacija – sve ono što nas
iznutra potiče na aktivnosti(NPR. iz prirode
učimo o spolnim organima jer nas to iskreno
zanima i uzbudljivo nam je proučavati vlastito
tijelo, NPR.).
• Ekstrinzična motivacija – atraktivni vanjski
ciljevi koje nastojimo dostići ili vanjski utjecaji
koji nas potiču na ponašanje(NPR.: OCJENA,
OBEĆANJE DA ĆEMO IĆI NA BAZEN, da
će nam roditelji dozvolit rolanje ili odlazak na
igralište...)
• Oblici motivacije za učenje: opća i specifična
14. NIKAD NEMOJTE motivirat dijete da mu
obedata skidanje zabrane ili izlazak iz
kazne, ili ga zastrašujete: ako ne prođeš sa
5 nema ekskurzije...
UVIJEK POZITIVNO MOTIVIRAJTE: Ako
prođeš sa 5 nagraditi demo te
ekskurzijom. Ako dobiješ 5 iz prirode
kupiti demo ti majicu koju želiš.
15. Motivacija i školsko postignuće
• r =0.34 (najveća povezanost postignuća i
srednjeg intenziteta motiviranosti, visoka i
slaba motiviranost povezane sa niskim
postignućem)
• Grgin (1982) – učenici 7. razreda OŠ i 2.
razreda SŠ ekstrinzično motivirani, u
završnom razredu SŠ javlja se intrinzična
motivacija.
16. Kako povećati motivaciju
• poticati težnju ka uspjehu (srednje teški zadaci,
smanjiti iskustvo neuspjeha)
• smanjiti strah od neuspjeha (postavljanjem
realnih ciljeva, sudjelovanjem, ulagati napor,
raspored učenja, natjecati se sam sa sobom,
suradničko učenje, podijeliti zadatak na manje
dijelove, ne izjednačavati sposobnost sa
osobnom vrijednošću, naglašavati
pozitivno…)
• poticati očekivanje uspjeha (pravedno
ocjenjivanje, davanje povratnih informacija,
adekvatan način komunikacije, povezati uspjeh
za ulaganjem truda, omogućiti javni uspjeh….)
17. Razvoj samoefikasnosti
• Na osnovi prethodnih iskustava uspjeha ili
neuspjeha
• Učenjem promatranjem
• Povratnom informacijom od strane drugih
• Autosugestija
• Ovisno o emocionalnom stanju
18. Pri odabiru metode ili strategije učenja treba valjati na
umu sljedeće
• Stupanj Predavanje 5%
zadržavanja Čitanje 10%
sadržaja Audio-vizualna 20%
prezentacija
Demonstracija 30%
Diskusijske grupe 50%
Vježba radom 75%
Poučavanje drugih 90%
Neposredna upotreba 95%
naučenog
19. Pri odabiru metode ili strategije učenja treba
valjati na umu sljedeće
• Od onoga što 1% okusom
znamo naučili smo
2% Dodirom
približno
4% Mirisom
10% Slušanjem
83% Gledanjem
20. Pri odabiru metode ili strategije učenja treba
valjati na umu sljedeće
Od onog što
10% Od onog što čitamo
učimo
20% Od onog što slušamo
zadržavamo
30% Od onog što vidimo
približno
50% Od onog što slušamo
i vidimo
70% Od onog što kažemo
90% Od onog što kažemo
i napravimo
21. POVRATNA INFORMACIJA
Najbolja povratna informacija je ocjena i
opisna povratna informacija (npr. " Ovo je
za četiri, ali jako klimavo. Mislim da ti
možeš i bolje i da nisi dovoljno učio." )
*Učenici koji dobivaju i opisne povratne
informacije više poboljšavaju uradak i više
vjeruju da je njihov uspjeh posljedica
uloženog truda a ne nekih vanjskih
činitelja
22. Anketa: “Kako se osjedaš, o čemu razmišljaš i što činiš
kad dobiješ negativnu ocjenu?
• Odvratno, ljut/a sam na profesora, očajno
(43,75%)
• Plačem od jada (45,65%)
• Osjedam se nesigurno (39,08%)
• Roditelji reagiraju vikom i kaznom (53,24%)
• Izgubim volju za učenjem (38,35%)
• Skrivam negativnu ocjenu od roditelja (29,16%)
• Uvjeravam sebe da nisam dobio negativnu
ocjenu (23,07%)
• Idem učiti da što prije ispravim jedinicu (19.36%)
• To mi se dogodi jer premalo učim (13,46%)
23. Strah od pismenog ili od usmenog
SAVJET: Ako te strah usmenog ili pismenog
iz nekog predmeta, najmanje sat vremena
prije tog predmeta i neposredno prije(par
minuta prije) radi nešto što voliš i uživaš u
tome(slušaj glazbu, čitaj časopis, pričaj sa
društvom ali ne o ispitu). Nikako NEMOJ
DRŽATI BILJEŽNICU i učiti par minuta prije
odgovaranja jer to stvara nervozu.
