Soli. Formule i nazivi soli
Hemija
Urađeno u saradnji sa nastavnicom hemije Tatjanom Miladinović
Predviđeno je korišćenje bele table.
Kompletan čas možete preuzeti ovde:
http://www.digitalnaskola.rs/konkurs/brojPrijavaPoPredmetuIRazredu/razred_8/Hemija/85.html
Soli. Formule i nazivi soli
Hemija
Urađeno u saradnji sa nastavnicom hemije Tatjanom Miladinović
Predviđeno je korišćenje bele table.
Kompletan čas možete preuzeti ovde:
http://www.digitalnaskola.rs/konkurs/brojPrijavaPoPredmetuIRazredu/razred_8/Hemija/85.html
L132 - Hemija - Aldehidi i ketoni - Nemanja Jović - Marina Jovanović
Takmičenje na portalu www.nasaskola.net
"biramo najbolju lekciju"
februar 2012. godine,
tema,
predmet,
učenika,
nastavnik,
Gimnazija Aleksinac
L132 - Hemija - Aldehidi i ketoni - Nemanja Jović - Marina Jovanović
Takmičenje na portalu www.nasaskola.net
"biramo najbolju lekciju"
februar 2012. godine,
tema,
predmet,
učenika,
nastavnik,
Gimnazija Aleksinac
Dobijanje soli. Hemija.
ČAs osmišljen u saradnji sa nastavnicom hemije Tatjanom Miladinović.
Kompletan čas možete preuzeti ovde:http://www.digitalnaskola.rs/konkurs/brojPrijavaPoPredmetuIRazredu/razred_8/Hemija/314.html
3. S o l i su
jonska jedinjenja, kristalne
strukture, koja sadrže pozitivne
jone, katjone metala (ili amonijum
jon) i negativne jone, anjone
kiselinskog ostatka
Na+ Cl -
4. Soli se u prirodi mogu naći
svuda
u rudama
u vodi
u živim bićima
5. Postoji više načina za dobijanje soli
metal + nemetal
metal + kiselina
bazni oksid + kiselina
kiseli oksid + baza
kiselina + baza
7. Da se podsetimo :
Kiseline su jonska
jedinjenja koja sadrže
pozitivan jon vodonika i
negativan jon kiselinskog
ostatka.
8. Najvažnije kiseline
Naziv kiseline Formula kiseline
Kiselinski ostatak i
valenca Naziv soli
Hlorovodonična
(hloridna)
HCl ClI
HLORIDI
Azotna
(nitratna)
HNO3 NO3
I NITRATI
Sumporvodonična
(sulfidna)
H2 S SII SULFIDI
Sumporasta
(sulfitna)
H2 SO3 SO3
II SULFITI
Sumporna
(sulfatna)
H2 SO4 SO4
II SULFATI
Ugljena
(karbonatna)
H2 CO3 CO3
II KARBONATI
Fosforna H3 PO4
PO4
III
FOSFATI
9. Valenca kiselinskog ostatka zavisi
od broja atoma vodonika u kiselini.
Hlorovodonična i azotna kiselina imaju po jedan atom vodonika,
one su jednobazne, a valenca njihovog kiselinskog ostatka je
jedan.
Sumporasta, sumporna, sulfidna i ugljena kiselina imaju po dva
atoma vodonika, one su dvobazne, a valenca njihovih kiselinskih
ostataka je dva.
Fosforna kiselina ima tri atoma vodonika, ona je trobazna, a
valenca njenog kiselinskog ostatka je tri.
10. Za građenje soli potrebne su nam pored
kiselina i baze ili hidroksidi.
Baze su, kao i kiseline, jonska jedinjenja koja
sadrže pozitivan jon metala ili amonijum jon i
negativan jon hidroksidne grupe – OH
-
. Broj
hidroksidnih grupa zavisi od valence metala.
M (OH)
n
gde je n valenca metala
11. NAJVAŽNIJE BAZE
Za nas, najvažnije baze su one koje grade alkalni
i zemnoalkalni metali :
LiOH, NaOH, KOH,
Ca(OH)
2,
Mg(OH)
2,
12. Šta se dešava u reakciji NEUTRALIZACIJE
KISELINA + BAZA SO + VODA
-kiselinski ostatak + metal – OH
OH metal - kiselinski ostatak
13. Ili na konkretnim primerima
• HCl + NaOH → NaCl + H-OH
Jedan H
+
iz kiseline se neutrališe sa jednom OH
-
iz baze i
nastaje jedan neutralni molekul vode. Od ostataka baze (
katjon metala) i kiseline (anjon kiselinskog ostatka) nastaje
so.
H2 SO4 + 2 LiOH → Li2 SO4 +2 H-OH
Sumporna kiselina sadrži 2 H
+
za čiju neutralizaciju su nam
potrebne 2 OH
-
. Zbog toga smo ispred LiOH stavili
koeficijent 2. Od 2 H
+
i 2 OH
-
nagradila su se 2 molekula
vode. Od ostataka baze, 2Li i kiselinskog ostatka
sumporne kiseline, nastala je so Li2 SO4 .
14. Zaključak
Možemo da zaključimo da pri neutralizaciji
kiseline i baze, broj H
+
mora biti jednak
broju OH
-
, koje u zavisnosti od kiseline i
baze izjednačavamo uz pomoć
koeficijenata.
Koliko ima parova H
+
i OH
-
toliko nastaje
molekula vode u proizvodu reakcije. Broj
jona metala i kiselinskog ostatka je tačno
onoliki koliko je potrebno da se, poštujući
pravila valence, nagradi SO.
15. Kako soli dobijaju imena ?
Ime soli sastoji se od 2 reči :
prva je naziv metala koji gradi
so,
a druga naziv kiselinskog ostatka
kiseline sa kojom je metal
nagradio so.
16. 16
Primer :
So Na i hlorovodonične
kiseline zove se
NATRIJUM – HLORID.
So K i fosforne kiseline zove
se
KALIJUM - FOSFAT
17. Kako napisati formulu soli ?
Ako je ime soli NATRIJUM – KARBONAT.
Zaključujemo da se so sastoji iz Na koji je uvek
jednovalentan i ostatka ugljene ili karbonatne
kiseline koji je dvovalentan, jer karbonatna
kiselina sadrži dva atoma vodonika. Formula
će biti :
Na
I
CO3
II
→ Na2 CO3
18. Još primera
Ako se so zove KALCIJUM – NITRAT
Zaključujemo da se so sastoji iz dvovalentnog
Ca i kiselinskog ostatka azotne kiseline koji je
jednovalentan, jer azotna kiselina ima jedan
atom vodonika, pa će formula biti :
CaII
(NO3) I
→ Ca (NO3) 2
19. I još jedan primer
Ime soli je GVOŽĐE (III) SULFAT
Formula će biti
Fe2 (SO4)3
Jer nam broj tri u zagradi kazuje da je u ovom
jedinjenju gvožđe trovalentno, a kiselinski
ostatak sumporne kiseline je dvovalentan, jer
ova kiselina sadrži dva atoma vodonika.
20. Neke važnije soli
Kuhinjska so ili natrijum - hlorid ili NaCl
Soda bikarbona ili
natrijum – hidrogenkarbonat ili NaHCO3
Krečnjak ili kalcijum – karbonat ili CaCO3
Gips ili kalcijum – sulfat ili CaSO4
Plavi kamen ili bakar(II)sulfat ili CuSO4