Skip to main content
SOLI
Osobine i
primena
hemija VIII razred

OŠ”Jovan Dučić”
Autor
Nastavnik hemije

Jelena Mucić

Beograd
Soli su jonska jedinjenja kristalne
strukture izgrađena od
katjona (uglavnom metala) i
anjona kiselinskog ostatka

2+

2-

Ca SO4
Ca
OSOBINE
fizičke

hemijske

Tt

Agregatno
stanje
boja

Tk
rastvorljivost

miris

ukus
Agregatno stanje
Soli su:
• na Ts u čvrstom agregatnom stanju
• sa jonskom vezom
• sa kristalnom rešetkom
Boja

Soli mogu biti različitih boja
Alkalni i zemnoalkalni metali grade soli bele
boje, dok prelazni metali uglavnom grade
obojene soli
Boja

Soli mogu biti različitih boja
Alkalni i zemnoalkalni metali grade soli bele
boje, dok prelazni metali uglavnom grade
obojene soli
Miris
Soli su uglavnom
bez mirisa, a ako
ga imaju on
potiče od
prisustva primesa
Ukus
Soli mogu
imati slan,
sladak, kiseo,
gorak i ljut
ukus

NE PROBATI !
Ttopljenja Tključanja
Soli imaju visoke Tt i Tk

Zašto?

Tt kuhinjske soli=8000c

U solima-jonska veza, jako
privlačenje između jona,
teško se raskida kristalna
struktura
Rastvorljivost
Prema rastvorljivosti u vodi soli se dele na:
Prema rastvorljivosti u vodi soli se dele na:

Dobro rastvorne
Dobro rastvorne
rastvorne
rastvorne
Na Cl,
skoro sve
natrijumove
CaSO4, i
kalijumove soli,
KNO3,
nitrati

Na2CO3,

Teško
Teško

AgCl,
Karbonati,
BaSO4,
sulfati
CaCO3,
MgCO3,
PbI
Rastvorljivost
Hemijske osobine
Soli su uglavnom slabo reaktivna
jedinjenja
(sadrže katjone alkalnih i zemnoalkalnih
metala, anjone hlorida, nitata ili
sulfatni jon)
Reaguju sa onim kiselinama, bazama i
solima samo ako se pri reakciji
oslobađa gas ili nastaje nerastvorno
jedinjenje (talog)
Reakcija sa kiselinama
Svaka so je nastala od neke kiseline.
Neka so može da reaguje samo sa
kiselinom koja je jača od one od koje je
so nastala.

CaCO3+ 2HCl→ CaCl2+ H2O + CO2↑
(H2CO3)
Reakcija sa kiselinama
Jake kiseline
Jake kiseline
Sumporna
Sumporna
Azotna
Azotna
Hlorovodonična
Hlorovodonična
Fosforna
Fosforna

Slabe kiseline
Slabe kiseline
Sumporasta
Sumporasta
Sumporvodonična
Sumporvodonična
Ugljena
Ugljena
Reakcija sa kiselinama
Na reakciji “istiskivanja” slabije
Na reakciji “istiskivanja” slabije
kiseline iz njenih soli zasniva se
kiseline iz njenih soli zasniva se
reakcija šumećih tableta (limunska
reakcija šumećih tableta (limunska
kiselina istiskuje slabiju ugljenu
kiselina istiskuje slabiju ugljenu
kiselinu).Od oslobođene ugljene
kiselinu).Od oslobođene ugljene
kiseline potiče karakterističan ukus
kiseline potiče karakterističan ukus
gaziranih pića
gaziranih pića
Reakcija sa kiselinama
Karbonati mogu reagovati hloridnom,
sulfatnom ili nitratnom kiselinom
Na2CO3+ 2HCl→ 2NaCl + H2O + CO2↑
Ugljen-dioksid se izdvaja u vidu mehurića,
pa se ove reakcije koriste za dokazivanje
karbonata u stenama
Reakcija sa bazama
Svaka so je nastala od nekog hidroksida
Neka so može da reaguje samo sa
hidroksidom koji je jači od onog od
kog je so nastala.
FeCl3+ 3NaOH→ Fe(OH)3↓ + 3NaCl
Reakcija sa bazama
Ovakvim reakcijama mogu se dobiti
hidroksidi koji se ne mogu dobiti
reakcijom oksida metala sa vodom
niti reakcijom metala i vode
Fe(OH)2 Fe(OH)3 Al(OH)3 Cu(OH)2
Reakcija soli sa metalom
Ukoliko je metal koji se dodaje u
vodeni rastvor soli manje reaktivan
od metala koji čini datu so, reakcija
se neće desiti.
Pr: Ag i Cu ne reaguju sa solima alkalnih,
zemnolkalnih metala, Al, Fe, Zn
Reakcija soli sa metalom
Cu + 2AgNO3 → 2Cu(NO3)2 + 2Ag
Bakar je reaktivniji od srebra
Reakcija dvostruke izmene
NaCl + AgNO3 → NaNO3+ AgCl↓
BaCl2+ Na2SO4→BaSO4↓ +2NaCl
NaCl
NaCl
primena
primena
začin
začin

dobijanje
dobijanje
Na ii Cl
Na Cl

fiziološki
fiziološki
rastvor
rastvor
konzervans
konzervans

Posipanje
Posipanje
puteva
puteva
NaCl
NaCl
primena
primena
začin
začin

dobijanje
dobijanje
Na ii Cl
Na Cl

fiziološki
fiziološki
rastvor
rastvor
konzervans
konzervans

Posipanje
Posipanje
puteva
puteva
Primena soli
Šta znamo o primeni sledećih soli?
Kalcijum-karbonat (krečnjak, mermer, kreda)
Kalcijum-sulfat (gips)
Magnezijum-silikat (azbest)
Plavi kamen
Soda-bikarbona
Ne dozvolite da vam iko soli pamet!