Struktura atoma - Darko Stevanović - Jelena FranetaNašaŠkola.Net
Takmičenje na portalu www.nasaskola.net
"biramo najbolju lekciju"
februar 2012. godine,
Ćelijske organele,
Hemija,
Darko Stevanović, Jelena Franeta,
Gimnazija Aleksinac
2. Kako su razmišljali stari Grci?
Grčki filozofi LEUKIP (živeo oko 450 godina PNE) i DEMOKRIT
(živeo oko 380 godina PNE), smatrali su da je ceo svet
sastavljen iz sitnih čestica koje se ne mogu rastaviti na
sitnije.
3. A T O M
Te sitne, neuništive čestice, nazvali su ATOMIMA, od reči
atomos, što je na starogrčkom jeziku značilo nedeljiv.
Niko im u to vreme, a i kasnije, nije verovao, tako da je
njihova teorija pala u zaborav.
4. Savremene teorije o atomu
Tek u 18. veku, engleski naučnik Džon Dalton, prihvatio je
deo teorije o atomu starih grčkih filozofa i postavio novu,
savremenu teoriju o atomu, koja se naziva „MODEL
BILIJARSKE KUGLE“.
Po njemu, atomi su sitne čestice koje grade supstancu i
liče na bilijarske kugle, čvrste i pune.
5. Razvoj hemije i ostalih nauka, kao i sloboda mišljenja za koju su se naučnici borili,
pokazala je da Daltonova teorija nije dovoljno dobra i ne može da objasni mnoge
hemijske pojave i procese. Tako su se u 19. veku pojavile nove teorije o atomu.
6. MODELI ATOMA
Razvojem hemije u 19. veku utvrđeno je da u atomu
postoje sitnije čestice, pozitivno i negativno naelektrisane.
Hemičar TOMSON postavio je novu teoriju o atomu koja je
nazvana „MODEL JAGODE“.
Još savremenija teorija o strukturi atoma jeste
„PLANETARNI MODEL“ Ernesta Raderfoda.
7. Tomsonov
„MODEL JAGODE“
atom je loptastog oblika, u
sredini lopte su pozitivno
naelektrisane čestice, a po
površini negativno
Raderfordov „PLANETARNI
MODEL“
Čvrsto jezgro okruženo negativno
naelektrisanim česticama koje
kruže oko njega. Podseća na
Sunčev sistem.
8. Još malo o modelima atoma
U 20. veku razvoj hemije i ostalih prirodnih nauka doprineo
je još bolje shvatanje strukture atoma i tumačenje mnogih
hemijskih pojava, procesa i zakona.
O strukturi atoma učićete više u srednjoj školi.
Razumevanje strukture atoma je prilično teško, jer
govorimo o česticama koje ne možemo da vidimo već
samo da zamislimo.
9. Šta je ATOM?
ATOM JE NAJSITNIJA ČESTICA NEKOG
HEMIJSKOG ELEMENTA KOJA I DALJE IMA
HEMIJSKA SVOJSTVA TOG ELEMENTA.
10. Broj atoma u prirodi
Svaki hemijski element (prosta čista supstanca) izgrađen
je od puno istih, sitnih čestica – ATOMA.
U prirodi postoji onoliko različitih vrsta atoma koliko i
različitih hemijskih elemenata (oko 120).
Atom nije nedeljiv kao što su mislili stari Grci. Atom se
sastoji od još sitnijih čestica (subatomske čestice).
Čestice koje grade atom NEMAJU SVOJSTVA hemijskog
elementa koji je izgrađen od te vrste atoma.